Duvanjsko polje je u ranom srednjem vijeku bilo, prema mišljenju starijih hrvatskih historičara, mjesto mnogih događaja značajnih za opću historiju hrvatskog naroda, no ozbiljnija istraživanja nikad nisu pokazala vjerodostojnost njihovih navoda, tako da se sve svodi na nivo bajki, mitova i legendi, tako svojstven pisanju povijesti na balkanski način. Budućnost ovih prostora svakako će trebati jedno objektivno pisanje historije, koja se ipak prvenstveno zasniva na činjenicama, a ne na bajkama.

Među nikad dokazane legende iz pera hvatskih historiografa ubraja se tzv. Prvi hrvatski sabor 753. godine. Prvi vladarski dvor na području Bosne i Hercegovine napravljen je na planini Libu, kada su Slaveni, koje oni rado prozivaju Hrvatima mada je takav naziv u to vrijeme bez temelja, naselili Duvno. U tom je dvoru Budimir godine 753. sačekao izaslanike pape Stjepana II i bizantskog cara Konstantina V Kopronima, gdje su i obavljene pripreme za navodni veliki državni i crkveni sabor.

Navodni krunidbeni sabor kralja Tomislava održan je godine 925. na tom istom prostoru, mada i o ovome događaju povijest duvanjskog kraja jednostavno šuti, dajući prostora tek pukim špekulacijama hrvatskih historičara koji ovaj prostor rado vide dijelom hravtskog nacionalnog prostora.

Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen po selima, iseljava se sve do 18. vijeka, a ovaj proces bio je uzrokovan mahom lošim ekonomskim prilikama na veoma neplodnom, tvrdom i vjetrovitom Duvanjskom polju, koje je sve do gradnje Buškog jezera najveći dio godine bilo neobradivo.

Navodni krunidbeni sabor kralja Tomislava održan je godine 925. na tom istom prostoru, mada i o ovome događaju povijest duvanjskog kraja jednostavno šuti, dajući prostora tek pukim špekulacijama hrvatskih historičara koji ovaj prostor rado vide dijelom hravtskog nacionalnog prostora.

Slučaj Križančevo selo

Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u zapadnom djelu grada kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru.

Grijeska koju konstantno citam na ovoj wikipedia i molio bi da je netko ispravi. Bosnjaci u popisu stanovnika 1991god. nisu postojali, a postojali su samo Muslimani. Sada vi udio Muslimana automatski prenosite kao udio Bosnjaka, a to je nedopustivo. Vi se ovdje oslanjate na predpostavke da su svi Muslimani postali Bosnjaci, a sto siguno nije istina,a cak i da jeste nemozete to napisati bez dokaza. Podaci na wikipediji ne mogu se temeljiti na predpostavkama!
Imate mogućnost da koristite Wikipediju na preko 260 jezika ako Vam se ovdje ne sviđa. Pozdrav. --Amir pitaj 16:54, 9 mart 2009

Bitka kod Banja Luke je čuvena bitka 1737. godine između vojska Austrije i Osmanskog Carstva.
Energični bosanski vezir Hećimoglu Ali-paša, predvidio je 1737. godine da će bez objave rata velika austrijska vojska od preko 14.000 vojnika napasti Bosnu. Na svoju ruku sazvao je sve kapetane i ajane na vijećanje u Travnik. Na ovom vijećanju, svi kapetani i ajani, prije svih, ultimativno zahtijevaju da se odmah izvrše sve pripreme za odbranu, bez znanja i saglasnosti Porte. Vezir je razglasio odbranu na teritoriji Bosne, te je brzo sakupio oko 10.000 vojnika na travničkom polju. Svi kapetani u tadašnjoj bosanskoj vojsci su se odazvali pozivu.
Bitka se odigrala pod Banjom Lukom 4. augusta 1737. godine i bošnjačka vojska izvojevala je apsolutnu pobjedu. Pet juriša razbilo je austrijsku silu i natjeralo je u bijeg, ostavljajući 1.200 mrtvih uz veliko junaštvo bosanskih kapetana i boraca. Smatra se da je bitka kod Banja Luke bila jedna od najvažnijih događaja u historiji Bošnjaka.