Općina Gračanica

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine općina je usvajala proračun uvijek na vrijeme, do kraja godine, sa izuzetkom 2004. kada je samo nacrt proračuna za 2005. usvojen do kraja godine. U tijeku posljednje četiri godine proračun je porastao preko četiri milijuna KM, sa 5,1 milijuna KM u 2004. godini na 9,5 milijuna KM u 2007. godini. Deficit iz proračuna za 2003. godine od 400,000 KM je u potpunosti pokriven i u posljednje tri godine općina je radila sa suficitom koji dostiže iznos od 1,700,000 KM u 2006. godini.

Pored porasta proračuna, omjer administrativnih troškova i troškova za kapitalne investicije se poboljšao zahvaljujući općinskom rukovodstvu koje je postavilo kao prioritet smanjivanje administrativnih troškova uz istovremeno povećanje iznosa proračuna za kapitalne projekte. Tako je u 2003. godini oko 2,8 milijuna KM potrošeno na administraciju (54% od ukupnog proračuna) dok je 1,4 milijuna KM (28%) uloženo u kapitalne projekte. U 2006. godini općina je potrošila 3,5 milijuna KM na administrativna pitanja (38% proračuna) dok je kapitalni dio porastao na 2,3 milijuna KM (26 %). Kapitalni dio proračuna je iskorišten je na financiranje infrastrukturalnih projekata u mjesnim zajednicama kao i na projekte održavanja i širenja komunalne infrastrukture grada.

Upravljanje prihodima

Za razliku od današnje situacije, u 2003. godini proračun nije bio zasnovan na realističnoj procjeni prihoda. Pored toga, općina je identificirala izvore neporeznih prihoda, donijela neophodne odluke o njihovom prikupljanju i uspostavila interne ISO procedure za evidenciju i ubiranje javnih neporeznih prihoda. U posljednje četiri godine neporezni prihodi su uvećani za oko KM 400,000 KM. U osnovi, skoro svi planirani neporezni prihodi su prikupljeni, što su ostvarile samo neke općine u Bosni i Hercegovini.

Kontrola rashoda

U 2003. godini kontrola rashoda nije bila na optimalnom nivou. U međuvremenu je općina uspostavila djelotvoran sistem interne kontrole. Ove mjere zajedno sa unaprijeđenim sistemom izvještavanja su vodile ka još boljoj proračunskoj disciplini. Ranije u 2003. godini općina je imala dospjele, a neizmirene obaveze u iznosu od 231,000 KM (što je 4 % realiziranog proračuna) i nije postojao plan otplate duga. Nakon pristupanja MAP-u, općina je uspjela eliminirati neizmirene obaveze iz prethodnih godina. Prema Bilansu stanja sa 31.12.2006. godine, općina je ostvarila višak prihoda nad rashodima od KM 1,554,770, i tako potpuno preokrenula raniji negativan financijski rezultat u sadašnji izuzetno pozitivan.

Općina Hadžići

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine kada je MAP započeo rad općina je usvajala proračun uvijek na vrijeme. 2007. godine je uvedeno višegodišnje planiranje proračuna pružajući općini i njenim proračunskim korisnicima ključan okvir za srednjoročno planiranje. U tijeku posljednje četiri godine općina Hadžići je uvećala svoj proračun sa 3.8 milijuna KM na respektabilnih 8.30 milijuna koliko je iznosio u 2007. godina. Općina funkcionira bez deficita i svake godine generira proračunski suficit. Iznos posljednjeg suficita koji je ostvaren tokom 2006.godine u iznosu od KM 357,000.00 je utrošen na pokrivanje kratkoročnih obaveza, kao i većim dijelom na kapitalne investicije.

Iako odnos između administrativnih troškova kapitalnog dijela proračuna nije bio loš ni 2004. godine, u međuvremenu je značajno unaprijeđen: Plaće i administrativni troškovi su iznosili polovicu ukupnog proračuna 2004.godine; dok je 26% proračuna utrošeno u kapitalne projekte. Danas je administrativni dio proračuna smanjen na 32% promatrano u realizaciji proračuna u 2006.godini dok je respektabilnih 58% proračuna (4.8 milijuna KM) bilo potrošeno na kapitalne projekte što je rezultat koji je dostigao samo mali broj općina u Bosni i Hercegovini.

Upravljanje prihodima

Ukoliko se osvrnemo na 2004. godinu, proračun je vec tada bio zasnovan na realistično planiranim prihodima. Svake godine prihodi su bili planirani realistično u prilog čemu govori i činjenica da su uvijek realizirani u iznosu 102-110% od godišnjeg plana. Općina je profitirala uvođenjem poreza na dodanu vrijednost u 2006. i uvećala svoje porezne prihode, ali je također i značajno uvećala prihode kroz bolju kolekciju neporeznih prihoda. Za postizanje navedenog, općina je identificirala značajne izvore neporeznih prihoda, donijela odluke o kolekciji i uspostavila interne procedure za evidentiranje i prikupljanje istih.

Uspoređujući 2004. i 2006. godinu vidljivo je da je općina uvećala svoje neporezne prihode u apsolutnim i relativnim iznosima. Kao rezultat navedenih napora općina je nagrađena sa povećanjem neporeznih prihoda sa 1 milijun KM u 2004.godini ili 27% ukupnih godišnjih prihoda na značajnih 3,3 milijuna što predstavlja 38% ukupno realiziranih prihoda u 2006. godini. Dalje, svi planirani neporezni prihodi su stvarno i prikupljeni čime se može pohvaliti samo određen broj općina u BiH.

Općina Ilijaš

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine općina je usvajala proračun uvijek na vrijeme. 2007. godine je uvedeno višegodišnje planiranje proračunaa pružajući općini i njenim proračunskim korisnicima ključan okvir za srednjoročno planiranje. U tijeku posljednje tri godine proračun je porastao za gotovo dva milijuna KM, sa 4,2 milijuna KM u 2004. godini na 6 milijuna KM u 2006. godini. Deficit iz proračuna za 2004. godine (otprilike 300,000 KM) je u potpunosti pokriven i u posljednje tri godine općina je radila sa suficitom koji dostiže iznos od 130,000 KM u 2006. godini.

Pored porasta proračuna, omjer administrativnih troškova i troškova za kapitalne investicije se promijenio: U 2004. godini je oko 1,500,000 KM potrošeno na administraciju (34% od ukupnog proračuna) gdje je 2 milijuna (46%) uloženo na kapitalne projekte. U 2006. godini općina je potrošila 1,6 milijuna KM na administrativna pitanja (27% proračuna) dok je kapitalni dio porastao na 57% (3,4 KM). Iskorišten je na financiranje infrastrukturalnih projekata u mjesnim zajednicama kao i na projekte u području kulture, športa i zdravstva.

Upravljanje prihodima

Ukoliko se osvrnemo na 2004. godinu, proračun je vec tada bio zasnovan na realistično planiranim prihodima. Pored stalnih prihoda od poreza, općina je identificirala izvore za neporezne prihode, donijela je neophodnu odluku o prikupljanju neporeznih prihoda i uspostavila je interne procedure za evidenciju i prikupljanje neporeznih prihoda. Premda su u posljednje dvije godine neporezni prihodi bili uvećani za oko KM 200,000 KM, njihov udio u ukupno realizovanom proračunu je ostao isti (13% u 2004. godini i 14% u 2006. godini). U osnovi, svi planirani neporezni prihodi su bili prikupljeni, što su ostvarile samo neke općine u Bosni i Hercegovini.

Kontrola rashoda

U 2004. godini kontrola rashoda nije bila na optimalnom nivou. U međuvremenu je općina uspostavila djelotvoran sistem interne kontrole i u okviru Općinskog vijeća je osnovala Komisiju za proračun i financije. Ove mjere zajedno sa unaprijeđenim sustavom izvještavanja su vodile ka još boljoj proračunskoj disciplini. Nazad u 2004. godini općina je imala kratkoročne obaveze u iznosu od 450,000 KM (što je 10% ostvarenog proračuna) i nije postojao plan otplate duga. Odmah nakon pristupanja MAP-u, općina je uspjela otkloniti sav nagomilani deficit iz prethodnih godina. U 2006. godini, kratkoročna potraživanja su se prepolovila (KM 220,000) u usporedbi sa 2004. godinom i činila su samo 4% proračuna. Do danas općina redovno pravi planove otplate za nove kredite i alocira sva sredstva prema proračunskom planu.

Općina Kladanj

Uvod i osnovne informacije

Realizacija općinskog proračuna se značajno povećala u posljednje tri godine. Osim toga, zbog povećanog prikupljanja prihoda i bolje kontrole rashoda u proračunu se stvara suficit svake godine od 2005. (372.549 KM u 2005. godini, 176.066 KM u 2006. godini i 1.105.920 KM u 2007. godini).
Također, zabilježen je višak prihoda nad rashodima i u prvom kvartalu 2008. godine. Isto tako, rashodovna strana proračuna realizirana je sa 95% od planiranog u 2006. i sa 91% od planiranog u 2007. godini.

Prema odluci Općinskog vijeća o izvršenju proračuna, višak je uglavnom investiran u kapitalne projekte (izgradnja športske dvorane, izgradnja skijaškog centra, izgradnja puteva, popravljanje postojeće infrastrukture, itd.). Tijekom istog razdoblja općina je investirala u razvoj zajednice kroz povećanje kapitalnih investicija i tekućih grantova, a koji zajedno iznose 1.235.154 KM u 2007. godini (otprilike 43% realiziranih troškova).

Upravljanje prihodima

Kroz realistično planiranje proračuna se povećao u posljednje četiri godine za oko 150% (od 1.8 milijuna KM u 2004. do 4.5 milijuna u 2007. godini). Neporezni prihodi su prikupljeni u iznosu od 98% u odnosu na planirano u 2006. godini i 93% u odnosu na planirano u 2007. godini. Isti su u 2007. godini predstavljali oko 10% od ukupno ostvarenih prihoda. Kako bi poboljšali knjiženje i prikupljanje neporeznih prihoda, općina je izradila Pravilnik o prikupljanju neporeznih prihoda i usvojila sve relevantne odluke o najvažnijim grupama istih. Relevantne odluke Općinskog vijeća o naknadama su revidirane i prilagođene važećim propisima i ekonomskoj situaciji u općini u svrhu podsticaja lokalnom ekonomskom razvoju. Te odluke čine sustav u kojem su jasno definirani izvori neporeznih prihoda, njihovo knjiženje i odgovornosti službi oko njihovog prikupljanja.

Kontrola rashoda

Općini je prije pet godina nedostajao dobar sustav interne kontrole dok se prihodi nisu knjižili temeljito, što je rezultiralo u stvaranju općinskog duga u 2003. godini u iznosu od 447.000 KM. Proračunska sredstva se danas dodjeljuju u skladu sa proračunskim planom, dok se eventualne razlike detaljno objašnjavaju u narativnom dijelu izvještaja o realizaciji proračuna. Detaljno su opisani svi projekti koji se financiraju kroz proračun, kao i alokacija sredstava proračunskim korisnicima. Općinska dugovanja ne postoje od 2004. godine. Općinsko vijeće, zajedno sa proračunskim planom, usvaja i Odluke o izvršenju proračuna. Odluka utvrđuje odgovornosti i prioritete trošenja, alokaciju sredstava između proračunskih stavki, trošenje i izvještavanje o trošenju proračunske rezerve, te kako se eventualno akumulirani suficit može koristiti. U proteklih nekoliko godina proračunska rezerva iznosila je oko 2% od ukupnog proračuna.

Općina Lukavac

Uvod i osnovne informacije

Tijekom prethodne tri godine, proračun općine Lukavac povećao se sa 7.250.000,00 KM (realiziranih u 2004. godini) na 12.317.000,00 KM (realiziranih u 2007. godini). Usljed povećanih prihoda i bolje kontrole rashoda, višak u proračunu realiziran je u svakoj od prethodne tri godine i to u iznosima koji variraju od 152.522,00 KM u 2004. do 684.920,00 KM in 2007. godini. Suficit je omogućio općini da– u skladu sa Odlukom o izvršenju proračuna koju je donijelo Općinsko vijeće – otplati više od polovice akumuliranog duga nastalog u ranijem razdoblju. Niže vidjeti grafikon za više detalja koje se tiču promjena u općinskom proračunu.

Tijekom istog razdoblja općina se posvetila investiranju u zajednicu putem kapitalnih investicija i grantova. Iznos sredstava namijenjenih ovim projektima se u razdoblju između 2004. i 2007. godine uvećao za više od 75% (od 3.7 milijuna u 2004. do 6.6 milijuna u 2007. godini). U isto vrijeme, udio administrativnih troškova u ukupnom proračunu umanjen je za 5%. Niže vidjeti grafikon za više detalja.

Upravljanje prihodima

Realno planirani proračun uvećava se svake godine, čak više od 100% u prethodne četiri godine – od 6.066.851 KM realiziranih u 2003. do 12.316.785 KM u 2007. godini. Kako bi poboljšali knjiženje i prikupljanje neporeznih prihoda, općina je izradila Pravilnik o prikupljanju neporeznih prihoda koji jasno definira izvore istih, službe koje su zadužene za prikupljanje, te kako da se istima pravilno upravlja. Dodatno, relevantne odluke Općinskog vijeća su revidirane i prilagođene važećim propisima i lokalnoj ekonomskoj situaciji da bi se podržao i podstakao lokalni ekonomski razvoj.

Održivost procedura osigurana je postojanjem nekoliko internih dokumenata (Odluka o općinskim administrativnim naknadama i tarifama općinskih administrativnih naknada, Odluka o naknadama za korištenje građevinskog zemljišta i Odluka o zakupninama). U narativnom dijelu općinskog proračuna i izvještajima o realizaciji proračuna opisani su značajni izvori neporeznih prihoda i druge mjere za unaprjeđenje njihovog prikupljanja. Grafikon prikazan niže oslikava pregled između poreznih i drugih prihoda, te neporeznih prihoda od 2004. godine.

Kontrola rashoda

Općini Lukavac je prije provedbe MAP-a nedostajao dobar sistem interne kontrole i kontrole rashoda što je rezultiralo povećanjem općinskog duga. U usporedbi sa 2004. godinom, danas se sredstva iz proračuna dodjeljuju u skladu sa proračunskim planom, dok su eventualna neslaganja detaljno opisana u narativnom dijelu izvještaja o realizaciji proračuna. Općinski dug se od 2004. godine kontinuirano umanjuje na godišnjoj osnovi, od gotovo 4 milijuna na kraju 2004. do 1.7 milijuna na kraju 2007. godine.

Kako Općinsko vijeće usvaja Odluke o izvršenju proračuna, općina danas ima jasan i transparentan način određivanja odgovornosti i prioriteta trošenja, alociranja sredstava između proračunskih stavki, trošenja i izvještavanja o trošenju proračunske rezerve, te korištenja sredstava ostvarenih suficitom. Osim toga, transparentni izvještaji o realizaciji proračuna ispunjavaju zakonske uslove i sadrže dobar i razumljiv narativni dio. U izvještaj je uključeno nekoliko pregleda koji pružaju detaljne informacije o troškovima na osnovu njihove svrhe i ekonomske klasifikacije. Izvještaji se redovno prezentiraju Općinskom vijeću i dostupni su građanima.

Općina Novi Travnik

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. do 2007. godine povećanje proračuna ppćine Novi Travnik iznosilo je oko 1.7 mil KM (od oko 1.9 mil KM u 2004. do 3.6 mil KM u 2007.). Tijekom godine kada je općina Novi Travnik pristupila MAP projektu, općinski proračun realiziran je sa suficitom od 108.471 KM čime Opcćna pocinje smanjivati ukupni dug.

Nadalje, odnos administrativnih troškova i kapitalnih investicija značajno se izmijenio. U 2004. godini, plaće zaposlenih i operativni troškovi iznosili su gotovo 56% proračuna, dok je samo 12% odlazilo na kapitalne investicije. Udio administrativnih troškova u proračunu za 2007. godinu smanjen je na 37%. Približno 26% sredstava iz općinskog proračuna predviđeno je za kapitalne investicije što izravno doprinosi razvoju zajednice. Iznos sredstava dodijeljenih za nevladine organizacije pokazuje rast sa 5% na 7%, međutim stvarni iznos izdvojen za ove namjene je veći za gotovo 350%. Razlog za ovaj rast je sveukupno povećanje proračuna od gotovo 90%. Iako povećanje ostalih troškova (30% od ukupnog proračuna za 2007.) iznosi samo 3% u 2007. godini, Općina je poduzela napore i u apsolutnim iznosima gotovo utrostručila sredstva za korisnike općinskog proračuna, zajedničku komunalnu potrošnju, raseljene osobe, stipendije, izradu prostorno-planske dokumentacije i prinudne naplate po sudskim presudama.

Upravljanje prihodima

Općinska uprava, suočavajući se s lošom financijskom situacijom naslijeđenom iz prethodnih godina, reagirala je vrlo odgovorno, te identificirala probleme i poduzela sve neophodne aktivnosti kako bi prikupila što je moguće više neporeznih prihoda. Kao rezultat ovih aktivnosti, općina Novi Travnik imala je ostvarenje od 93 % prikupljnih neporeznih prihoda u 2004. godini (768.238 KM planirano a 716.988 ostvareno). Općenito, općina je dosta profitirala od uvođenja PDV-a u 2006. godini, kao i od povećanja prihoda uslijed poboljšanog prikupljanja neporeznih prihoda. Kako bi ostvarila ovaj cilj, Opcina je prvo identificirala izvore neporeznih prihoda, donijela odluke o prikupljanju neporeznih prihoda, te uspostavila interne procedure za praćenje i prikupljanje neporeznih prihoda. Općina je čak donijela interne procedure koje reguliraju ubiranje neporeznih prihoda u skladu sa odlukama Općinskog vijeća.

Putem ovih aktivnosti, općina Novi Travnik je osigurala praćenje neporeznih prihioda od trenutka nastanka obveze do momenta uplate i evidentiranja u glavnoj knjizi. Jedna od najbitnijih aktivnosti Općine u proteklom razdoblju je promjena odnosa Općine prema porezu koji pripadaju općini, a koje prikuplja županija Središnja Bosna. Naime, županija Središnja Bosna nije vršila doznaku ovih sredstava općinama i općina Novi Travnik je prva općina koja je poduzela pravne radnje kako bi putem Suda naplatila svoja potraživanja. Na ovaj način, općina Novi Travnik je dodatno ubrala 270.000 KM. Također, načelnik općine Novi Travnik je poduzeo aktivnosti na vraćanju u posjed općinske imovine te stvorio dodatne prihode kroz naplatu zakupnine Županijskom sudu. Općinske vlasti su stvorile uvjete za povećanje neporeznih prihoda, međutim, Općinsko vijeće također treba pokazati kapacitet te raditi na praćenju ovog trenda kroz usvajanje odluka o prostornom planiranju koje će dovesti do značajnog povećanja prihoda od prodaje zemljišta i rente.

Kontrola troškova

Početkom 2004. godine općina Novi Travnik nije imala adekvatan sustav interne kontorle. Pravilnici o internim kontrolama, kao ni procedure o internim kontrolama, jednostavno nisu postojale, a odjel za financije nije imao uvid u financijske aktivnosti proračunskih korisnika i njihove obveze u skladu sa ugovorima potpisanim sa dobavljačima. Nakon što je uveden odgovarajući sustav kontrole i izvještavanja, dodjela svih sredstava vrši se striktno u skladu sa planom Proračuna. Općina je uspjela platiti dio starog duga koji je iznosio 519.392 KM u 2004. godini, da bi sadašnji dug na dan 31.12. 2007. iznosio 268.370 KM. Kako bi riješila problem dugovanja, Općina je napravila plan otplate duga te na taj način značajno smanjila dugovanja iz ranijeg razdoblja.

Dalje, Općina je izradila vrlo detaljan Pravilnik o javnim nabavkama koji koristi kako bi se izbjegle greške u procesu javnih nabavki. Općina je također izradila kriterije za dodjelu sredstava korisnicima proračuna u svim sferama proračunskog trošenja (projekti infrastrukture, nevladine organizacije). Kvartalna izvješća o izvršenju proračuna uradena su sukladno sa odredbama zakona, transparentni su i sadrže tekstualna pojašnjenja. Ova izvješća redovito se dostavljaju Općinskom vijeću, a dostupni su i građanima putem Info pulta, općinske web-stranice i Službenog glasila.

Općina Olovo

Uvod i osnovne informacije

Općina Olovo ima praksu pripremanja i usvajanja proračuna na vrijeme, poštujući Federalni proračunski kalendar. Od 2004. do 2007. godine, općina Olovo učinila je značajan napredak u upravljanju proračunom i povećanju prihoda. Poslije deficita od 170.000 KM u 2004. godini, po usvajanju projekta MAP, u 2007. godini općina je ostvarila višak od preko 237.000 KM. To ukazuje na uspostavljanje adekvatne kontrole nad rashodima u općini, na realizaciju proračuna u okviru nivoa raspoloživih prihoda, kao i da je izvršna vlast ispoštovala limite postavljene od strane zakonodavne vlasti usvojenim planom proračuna. Ostvarivanju proračunskog viška doprinijela je i činjenica da je općina uspjela povećati proračunske prihode sa 1.342.758 KM u 2004. na 1.941.649 KM u 2007. godini.

Zajedno s povećanjem proračuna, sudjelovanje administrativnih troškova u ukupnom proračunu se promijenilo na bolje. Tako se udio administrativnih troškova smanjio sa 62 % u 2004. na 55 % u 2007. godini. Navedeno smanjenje administrativnih troškova uz istovremeno realnije planiranje proračuna i strožu kontrolu rashoda, omogućilo je zaustavljanje trenda poslovanja s deficitom i ostvarivanje viška. Ovakvi rezultati pomogli su općini da otplati preko 30 % dospjelih, a neizmirenih obaveza iz prethodnih razdoblja.

Iako su proračunsko planiranje i prikupljanje prihoda značajno poboljšani, apsolutni iznos troškova za grantove i kapitalnih investicije u 2007. godini ostao je na približno jednakom nivou kao 2004. godine, iako se njihov postotni udio smanjio zbog apsolutnog povećanja proračuna. Primjerice, troškovi za grantove iznosili su 460.000 KM u 2004. i 450.000 KM u 2007. godini, dok su troškovi nabave stalne opreme u 2004. iznosili 220.000 KM, a u 2007. godini 200.000 KM.

Upravljanje prihodima

Planiranje proračuna u općini Olovo je zasnovano na stvarnim procjenama prihoda. Pored poreznih prihoda koji predstavljaju značajna proračunska sredstva, a čija naplata je izvan kontrole općinskih vlasti, općina je fokusirana i na naplatu neporeznih, sopstvenih prihoda, koji su u nadležnosti općinske uprave. U tom pravcu, značajni izvori neporeznih prihoda su identificirani, neophodne odluke za njihovo prikupljanje su donijete i uspostavljene su interne pisane procedure o evidenciji i naplati neporeznih prihoda u 2007. i 2008. godini. U periodu 2004.-2007. udio neporeznih prihoda u ukupnoj proračunskoj realizaciji se neznatno povećalo sa 346 na 349 tisuća KM.

Razlog je prebacivanje naknade „za puteve iz cijene naftnih derivata“ iz kategorije neporeznih u kategoriju poreznih prihoda. Inače, ako bi isključili tu kategoriju prihoda iz neporeskih prihoda u 2004. godini, zbog usporedivosti podataka, tada bi se iskazalo povećanje ostalih vrsta neporeznih prihoda za 50 % u 2007. godini u odnosu na 2004. godinu. Prema tome, treba istaknuti da su se neporezni prihodi u Olovu značajno povećali od 2004. godine.

Također vezano uz neporezne prihode, opina Olovo je više usmjerila pažnju na identificiranje izvora neporeznih prihoda i upotrebu svih zakonski propisanih metoda za prikupljanje nenaplaćenih neporeznih potraživanja. Nadalje, općina je uspostavila dobru osnovu za implementaciju procedura i mehanizama za prikupljanje neporeznih prihoda, kao i za njihovo evidentiranje i praćenje. Na kraju, općina je donijela i uputstvo o procedurama za utvrđivanje naknade za korištenje i za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, kao i uputstvo o procedurama za utvrđivanja komunalne takse na istaknutu firmu.

Kontrola rashoda

Od implementacije MAP projekta, općina Olovo je značajno poboljšala transparentnost u izvještajima o realizaciji proračuna. Općinsko vijeće se redovno informira o izvršenju proračuna, a izvještaji o izvršenju proračuna su također dostupni građanima putem općinskog službenog glasnika, oglasne ploče i općinske web stranice. Izvještaji o izvršenju proračuna su transparentni i u skladu sa svim zakonskim zahtjevima. Poboljšanja proračunskih dokumenta su primjetna, što se naročito odnosi na narativni dio proračuna. Narativni dio izvještaja o izvršenju proračuna daje objašnjenja o ostvarenim prihodima i rashodima, odstupanjima od plana kao i o stanju trenutnih potraživanja i obaveza.

Prema bilanci stanja od 31.12.2004. godine, općina je završila godinu s iznosom dospjelih a neizmirenih obaveza od 1.004.000. Taj iznos obaveza se smanjuje tokom 2005. i 2006. godine, da bi se na kraju 2007. taj iznos obaveza sveo na 692.000 KM. To ukazuje na uspostavu adekvatne kontrole nad rashodima u periodu 2005.-2007. godine. Tijekom ove tri godine rashodi su se realizirali u okviru nivoa raspoloživih prihoda. Generalno, otplata neizmirenih obaveza postala je jednim od prioriteta u realizaciji proračuna općine Olovo.

Na kraju treba istaknuti da je u 2007. godini općina usvojila financijske procedure i pravilnike propisane od strane Ministarstva financija FBiH.

Općina Srebrenik

Uvod i osnovne informacije

Proračun općine je bio u stalnom porastu sa 5.6 milijuna KM u 2004. godini na 7.6 milijuna KM u 2006. godini. Porast proračuna je rezultat dobrog upravljanja proračunom, prihodima od novouvedenog poreza na dodatu vrijednost (PDV-a) i grantova sa županijskog i entitetskog nivoa. Od 2001. godine općina uglavnom funkcionira sa suficitom.

Porast prihoda omogućava općini da povisi plaće i investira više novca na projekte za kapitalna ulaganja, što također vodi ka postupnoj promjeni u odnosu između administrativnih i kapitalnih troškova. Plaće i operativni troškovi čine oko 44% proračuna u 2004. godini, dok je 34% alocirano na kapitalne projekte. U 2006. godini udio administrativnih troškova se neznatno smanjio na 39% gdje je 38% sada dostupno za kapitalne projekte koji doprinose razvoju zajednice.

Upravljanje prihodima

Kako bi poboljšala svoje prihode općina Srebrenik je uspostavila sistem prikupljanja neporeznih prihoda. Najprije su utvrdeni izvori neporeznih prihoda, donesene su neophodne odluke o prikupljanju neporeznih prihoda kao i interne procedure o evidenciji i prikupljanju neporeznih prihoda. Pored toga, napravljeni su koraci za prikupljanje izvanrednih neporeznih prihoda. U 2004. godini, kada je uveden sustav neporeznih prihoda, općina je prodala općinsku zemlju i tako uspjela prikupiti preko 2 milijuna KM što je činilo gotovo polovicu proračuna (44%). Iznos neporeznih prihoda je bio niži u 2006. godini (25% proračuna), ali realiziran je veći postotak planiranih neporeznih prihoda.

Kontrola rashoda

Nakon uvođenja odgovarajućeg sustava izvještavanja i kontrole sva sredstva se doznačavaju prema proračunskom planu. U suradnji sa OSCE-om, općina je uspjela da u tijeku posljednje tri godine poboljša proračunsku disciplinu proračunskih korisnika. U skladu s tim, dugovi se ispravno evidentiraju i vraćaju na vrijeme. Porast dugovanja u posljednje tri godine sa 12% u 2004. godini na 20% u 2006. godini je uzrokovan većim investicijama u infrastukturu i razvojne projekte.

Općina Vogošća

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine kada je MAP započeo rad, općina je usvajala proračun uvijek na vrijeme. Višegodišnje planiranje proračuna je uvedeno 2007. godine, pružajući općini i njenim proračunskim korisnicima ključan okvir za srednjoročno planiranje, što je u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH. U tijeku posljednje četiri godine, općina Vogošća je uvećala svoj proračun sa 6.0 milijuna KM u 2004. godini na 10.9 milijuna KM u 2008. godini. Općina funkcionira bez deficita osim u 2006. godinu, kada je općina zabilježila deficit od 827.230 KM zahvaljujući ugovorenim obavezama. Kompletan iznos deficita iz 2006. godine je u potpunosti pokriven sa tekućim prihodima u 2007. godini, kao i sredstvima iz akumuliranog suficita. Posljednji suficit koji je generiran tokom 2007. godine je iznosio 703.210,00, a kompletan iznos će biti usmjeren na kapitalne investicije.

Iako je odnos izmedu administrativnih troškova i kapitalnog dijela proračuna bio dobar i 2004. godine, u međuvremenu su postignuta dalja poboljšanja. Plaće i operativni troškovi su iznosili 36% ukupnih troškova 2004 godine; dok je 37% proračuna utrošeno u kapitalne projekte. Do danas, u 2008. godini, je administrativni dio proračuna smanjen na 30%, dok će značajnih 49% cjelokupnog proračuna (5.3 milijuna KM) biti potrošeno na kapitalne projekte, što je rezultat koji je dostigao samo mali broj općina u Bosni i Hercegovini.

Upravljanje prihodima

Ukoliko se osvrnemo na 2004. godinu, proračun je već tada bio zasnovan na realistično planiranim prihodima. Svake godine prihodi su bili planirani realistično ili samo u maloj mjeri sa rezervama, a godišnja realizacija je dostigla 102-125% u usporedbi sa godišnjim planom. Općina je profitirala uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost u 2006. godini i uvećala svoje porezne prihode, ali je također i značajno uvećala prihode kroz bolje prikupljanje neporeznih prihoda. Za postizanje navedenog, općina je identificirala značajne izvore neporeznih prihoda i donijela odluke o prikupljanju neporeznih prihoda.

Uspoređujući proračunske planove za 2004. i 2008. godinu, vidljivo je da je općina značajno uvećala svoje neporezne prihode u apsolutnim i relativnim iznosima. Kao rezultat navedenih napora općina je nagrađena sa povećanjem neporeznih prihoda sa samo 230,000,00 KM u 2004, ili 3.6% ukupnih godišnjih prihoda na značajnih 4.3 milijuna KM u proračunu za 2008. godinu, što predstavlja 39.5% ukupnih prihoda. Dalje, važno je spomenuti da su svi planirani neporezni prihodi stvarno i prikupljeni prethodnih godina, što je također rijedak uspjeh među općinama u BiH.

Općina Stari Grad Sarajevo

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine kada je MAP započeo rad, općina Stari Grad Sarajevo je usvajala proračun uvijek na vrijeme. 2007. godine je uvedeno višegodišnje planiranje proračuna pružajući općini i njenim proračunskim korisnicima ključan okvir za srednjoročno planiranje, što je u skladu sa Zakonom o proračunima u FBiH. Općina je kao sastavni dio proračuna za 2008. godinu usvojila i Dokument okvirnog proračuna (DOB) za period 2008.-2010., dajući detaljan pregled proračuna za tekuću godinu i projekciju proračuna za naredne dvije godine.

U tijeku posljednjih pet godina, općina je uvećala svoj proračun sa 11.8 milijuna KM u 2004. godini na 19.7 milijuna KM, što je plan za 2008. godinu. Općina je funkcionirala bez deficita i svake godine je ostvaren suficit. Svaki suficit akumuliran u prethodnim godinama se koristi za kapitalne investicije. Posljednji suficit koji je generiran tokom 2007. godine je iznosio 1.98 milijuna KM i usmjeren je na kapitalni dio proračuna u 2008. godini.

Važno je primjetiti da je općina uspostavila praksu usvajanja odluke o izvršavanju proračuna zajedno sa planom proračuna. Ova odluka jasno definira proračunske prioritete, grantove, dodjelu proračunskih sredstava po ekonomskim kodovima, strogo se pridržavajući Kontnog plana FBiH, kao i korištenje proračunske rezerve. U spomenutoj odluci jasno su objašnjeni i financijsko izvještavanje, revizija proračuna i kriteriji za transparentnost.

Odnos između administrativnih troškova, tekućih grantova i kapitalnih investicija ostavljali su prostora za poboljšanje u 2004. godini. Općina je trošila polovicu ukupnog proračuna na svoju administraciju. 15% proračuna se trošilo na tekuće grantove, 1% je išlo u proračunsku rezervu, a 34% u kapitalne investicije.

Danas je kompletna slika izmijenjena i situacija je sljedeća: 42% proračuna se troši na administrativne troškove skupa sa plaćama, 15% proračuna će se potrošiti na tekuće grantove, a 42% na kapitalne projekte. Slično planu iz 2004. godine 1% ukupnih rashoda je rezervirano za proračunsku rezervu.

Upravljanje prihodima

Osvrtom na 2004. godinu, uočljivo je da je proračun već tada bio zasnovan na realnim prognozama prihoda. Općina je prikupila 94% od planiranih prihoda 2004. godine. Može se smatrati trendom to što su svake sljedeće godine od 2004. godine prihodi bili planirani realistično, a godišnja realizacija je dostizala 94-100% u usporedbi sa planiranim figurama. Izuzetak je 2006. godina kada je općina prikupila 113% planiranih prihoda (za više detalja pogledati grafikon u prilogu). Zahvaljujući uvođenju poreza na dodanu vrijednost općina je uvećala svoje porezne prihode sa 1.26 milijuna KM u 2004. godini na 2.61 milijun KM u 2008. godini.

Općina je također značajno povećala svoje prihode i kroz bolje prikupljanje neporeznih prihoda sa 6.27 milijuna KM na 8.2 milijuna KM, što je plan za 2008. godinu. Preostali dio općinskih prihoda čine grantovi sa viših nivoa vlasti koji iznose 6.89 milijuna KM, što je više u usporedbi sa 2004. godinom (3.29 milijuna KM), i suficit akumuliran u 2007. godini (1.98 milijuna KM). Za postizanje navedenih respektabilnih rezultata, općina je identificirala značajne izvore neporeznih prihoda, o cemu je Općinsko vijeće donijelo odluke, i donijela je odluke o prikupljanju neporeznih prihoda.

Općina je, također, poboljšala prikupljanje rente za iznajmljene poslovne prostore, kao jednog od glavnih izvora neporeznih prihoda sa 4.6 milijuna KM 2004. godine na 5.4 milijuna KM u 2008. godini.

Kontrola rashoda

U 2004. godinu, općina je vec imala uspostavljen prilično efikasan i učinkovit sustav upravljanja rashodima (kriteriji za raspodjelu grantova; pravilnici o korištenju telefona, službenih vozila itd.), kojim su sprječavali prekomjerno trošenje. U međuvremenu su ovi mehanizmi, zajedno sa unaprjeđenim sustavom proračunskog izvještavanja, doveli do još bolje proračunske discipline i osigurali su to da se sva općinska proračunska sredstva troše u skladu sa proračunskim planovima.

Općina akumulira suficit svake godine otkako je započeo program MAP (za više detalja pogledati grafikon u prilogu). Općinsko vijeće svake godine usvaja odgovarajuće odluke za raspodjelu sredstava iz akumuliranog suficita. Na kraju, važno je pomenuti da se proračunski planovi i izvještaji o izvršenju proračuna uvijek usvajaju na vrijeme, zajedno sa odlukom o izvršavanju proračuna.

Općina Teočak

Uvod i osnovne informacije

Nakon višegodišnjih kašnjenja kod usvajanja proračuna, od 2005. godine nadalje općina je uspjela pripremiti i usvojiti plan proračuna na vrijeme, poštujući proračunski kalendar FBiH. Tijekom posljednje tri godine, općina Teočak je udvostručila proračun (od 900.000 KM u 2003. na 1.8 milijuna KM u 2006). Na osnovu Izvještaja o realizaciji proračuna u 2006. godini a obzirom na povećanje prihoda i poboljšanu kontrolu rashoda, općina je postigla suficit u iznosu od 447.113 KM. Iznos kapitalnih ulaganja se kontinuirano povećavao od 130.000 KM u 2003. na 300.000 KM u 2006. godini. Štoviše, spremnost općinskih vlasti da doprinesu razvoju zajednice je nadalje demonstrirana dodjelom sredstava u visini od 1.7 milijuna KM za kapitalna ulaganja u 2007. godini

Upravljanje prihodima

Proračun se povećavao svake godine kroz realistično planiranje, a usporedbom izvršenja proračuna u 2003. godini (900.000 KM) i 2006. godini (1.78 milijuna KM), zaključuje se povećanje od 90%. Kako bi poboljšali knjiženje i prikupljanje neporeznih prihoda, općinske vlasti su identificirale izvore neporeznih prihoda; važeće Odluke općinskog vijeća su revidirane i usklađene sa pravnim propisima i ekonomskom situacijom u općini, u svrhu podsticaja lokalnom ekonomskom razvoju. Nadalje, interne procedure za prikupljanje neporeznih prihoda su uspostavljene u 2007. godini.

Kontrola rashoda

Prije nekoliko godina, uz porast proračunskih prihoda došlo je i do povećanja administrativnih troškova, te su realizirani iznosi bili značajno veći nego je planirano. Raspodjela troškova se bitno poboljšala u posljednje tri godine. Izvještaj o realizaciji proračuna u 2006. godini prikazuje da općina nije prekoračila proračunske stavke. Na primjer, usporedbom realizacije proračuna u 2003. i 2006. godini, materijalni troškovi su povećani za samo cca. 35.000 KM.

Općinsko vijeće usvaja Odluku o realizaciji proračuna paralelno sa planom proračuna. Odluka o realizaciji proračuna određuje odgovornosti i prioritete izdataka; raspodjelu sredstava po proračunskim stavkama, kao i načine i izvještavanje o potrošnji proračunske rezerve. Transparentni tromjesečni izvještaji o realizaciji proračuna slijede pravne zahtjeve i sadrže odgovarajuće narativne dijelove, razumljive građanima. Kapitalni proračun je odvojen od operativnog proračuna, i podijeljen po projektnim stavkama.

Općina Tešanj

Uvod i osnovne informacije

Općina Tešanj ima praksu pripremanja i usvajanja proračuna na vrijeme, poštujući Federalni proračunski kalendar. Tijekom posljednje tri godine ukupni realizirani prihodi općinskog proračuna su se povećali za 1,8 milijuna, od 6,1 miljuna KM u 2004. na 7,9 milijuna KM u 2006. godini.

Prema Izvještaju o izvršenju proračuna za 2006. godinu, općina je ostvarila suficit od preko 800.000 KM dok je u 2004. godini ostvareni suficit bio u iznosu većem od 900.000 KM. To ukazuje na postojanje adekvatne kontrole nad rashodima, gdje su se rashodi ostvarivali u okviru nivoa raspoloživih prihoda, kao i da je izvršna vlast poštovala proračunska ograničenja zadana planom proračuna koji je usvojila zakonodavna vlast. Zajedno s povećanjem proračuna, udio administrativnih troškova i kapitalnih izdataka u ukupnom proračunu se promijenio na bolje. Tako se udio administrativnih troškova smanjio sa 33% u 2004. na 30% u 2006. godini, omogućujući u istom periodu da troškovi kapitalnih izdataka porastu sa 32% u 2004. na 36% u 2006. godini.

U istom periodu udio tekućih grantova i ostalih opće-društvenih potreba ostao je skoro isti (35% u 2004. i 34% u 2006. godini).

Upravljanje prihodima

Planiranje proračuna je zasnovano na stvarnim procjenama prihoda. Pored poreznih prihoda koji predstavljaju značajna proračunska sredstva, a cija naplata je izvan kontrole općinskih vlasti, općina je fokusirana i na naplatu neporeznih, vlastitih prihoda, koji su u nadležnosti općinske uprave. U tom pravcu, značajni izvori neporeznih prihoda su identificirani, neophodne odluke za njihovo prikupljanje su donijete i uspostavljene su interne pisane i ISO procedure o evidenciji i naplati neporeznih prihoda. U periodu 2004.-2006. godine, iznos neporeznih prihoda u ukupnoj realizaciji proračuna se povećao sa 1,1 na 1,4 milijuna KM (za preko 27%)

Općina je donijela uputstvo o procedurama za utvrđivanje naknade za korištenje i za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, zakupa zemljišta, naknade za općinski fond za vatrogastvo, naknade za taksi stajalište i druge naknade. Također, općina evidentira sva potraživanja vezano za neporezne prihode. Pored toga, vrijedno je spomenuti da općina koristi sva zakonom propisana sredstva s ciljem ostvarivanja naplate nenaplaćenih potraživanja. Sa svim gore navedenim, općina je uspostavila dobre preduvjete za primjenu procedura i mehanizama za blagovremeno prikupljanje neporeznih prihoda, kao i za njihovo evidentiranje i praćenje.

Kontrola rashoda

Općina Tešanj je usvojila financijske procedure/pravilnike koji su propisani od strane Federalnog ministarstva financija. Također, općina je uspostavila tim za internu kontrolu, koji povremeno (jednom do dva puta godišnje) vrši provjeru internih kontrolnih postupaka, a što rezultira većom odgovornošću općinskih zaposlenika u svakodnevnim poslovima. Općinsko vijeće se redovno informira o izvršenju proračuna, a Izvještaji o izvršenju proračuna su također dostupni građanima putem općinskog službenog glasnika i općinske web stranice. Izvještaji o izvršenju proračuna su transparentni i u skladu sa svim zakonskim zahtjevima. Poboljšanja proračunskih dokumenata su primjetna, što se naročito odnosi na narativni dio proračuna.

Narativni proračun daje objašnjenja o ostvarenim prihodima i rashodima, odstupanjima od plana kao i o stanju trenutnih potraživanja i obaveza. Na ovaj način proračun je razumljiv i onima koji nisu stručnjaci u ovoj oblasti. Za razliku od gore spomenute bilance uspjeha (Izvještaja o izvršenju proračuna), koji otkriva iznose viška prihoda nastale u tijeku jedne godine, bilanca stanja pokazuje akumulirani iznos viška prihoda na kraju godine, koji direktno utječe na povećanje osnovnog kapitala općine.

Tako je prema bilanci stanja 31.12.2004. godine općina završila godinu s viškom prihoda nad rashodima od 158.763 KM dok je na kraju 2006. i 2007. taj višak prihoda nad rashodima iznosio 233.000 KM i 1.870.000 KM. To ukazuje na postojanje adekvatne kontrole nad rashodima u periodu 2005-2007. godine, pošto se rashodi realiziraju u okviru nivoa raspoloživih prihoda, kao i da je izvršna vlast ispoštovala limite postavljene od strane zakonodavne vlasti usvojenim planom proračuna.

Općina Živinice

Uvod i osnovne informacije

Od 2004. godine općinski proračun je u konstantnom porastu. U razdoblju 2005.-2006. godina proračun je porastao za gotovo 2 milijuna KM (sa 9.2 milijuna u 2005. godini na 11 milijuna KM u 2006. godini), ali veliki dio ovog novca je iskorišten za smanjenje starih dugovanja kao i obaveze za novi kredit koji je općina podigla za financiranje projekata za kapitalne investicije. U 2005. godini dugovi su dostizali do 60% od ukupnog proračuna dok su u 2006. godini cinili 36%. Zahvaljujući značajnim poboljšanjima u upravljanju financijama i strogoj rashodovnoj disciplini gotovo polovica dugova se otplatila u tijeku jedne godine.

Pored promjena u prihodima i rashodima omjer sredstava potrošenih na administrativna pitanja i kapitalne investicije se neznatno promijenio. U 2005. i 2006. godini oko 1/3 ukupnog proračuna se koristila za administrativne troškove, što je u usporedbi na ostale BH općine jako malo. Tako je više novca bilo dostupno za kapitalne investicije za poboljšanje infrastrukture i poticanje lokalnog ekonomskog razvoja. Kapitalni dio proračuna je iznosio 1.5 milijuna KM (18%) u 2005. godini i povisio se za iznos od 400.000 KM tj. na 1.9 milijuna KM (21%) u 2006. godini.

Upravljanje prihodima

Premda su poduzete mjere za porast proračuna i utvrdeni izvori neporeznih prihoda, u 2005. godini prikupljena je samo polovica planiranih neporeznih prihoda dok se u 2006. godini taj postotak povećao na 52% od planiranog iznosa. Ipak, prikupljeni neporezni prihodi cine ¼ ukupnih prihoda. Kako bi prikupili ostale neporezne prihode, pokrenute su sudske parnice protiv tvrtki koje nisu redovito plaćale općinske takse. Veći broj parnica je još u tijeku.

Kontrola rashoda

U 2005. godini kontrola rashoda je bila veoma nedjelotvorna. Proračunski korisnici su pojedinačno dostavljali izvještaje o tome kako troše općinske grantove. Prilikom donošenja odluka koje se tiču proračunskih pitanja Općinsko vijeće nije razmatralo preporuke Odjela za financije i do 2005. godine deficit je konstantno rastao.
U toku 2006. godine sistem upravljanja financijama se vidno poboljšao. Usvojeni su neophodni Pravilnici o internoj kontroli; ojačana je disciplina trošenja proračunskih korisnika kroz uvođenje odgovarajućeg sustava izvještavanja, doneseni su odgovarajući kriteriji za dodjelu općinskih sredstava kojih se korisnici sada pridržavaju.

Općinska sredstva se sada troše namjenski prema planu proračuna i gore navedeni nagomilani dug se konstantno umanjuje. Premda općina još ima velike dugove, uspostavljeni su svi neophodni mehanizmi i obuhvataju dobre i realistične planove otplate duga prema kojima bi se isti trebao otplatiti u toku 2008. godine. Općina svake godine donosi detaljan plan otplate duga koji sadrži i izvještaje o poduzetim aktivnostima u prošloj proračunskoj godini.

Općina Drvar

Uvod i osnovne informacije

Tijekom razdoblja 2003.-2007. godine općinski prihodi su se povećali sa 0.97 milijuna KM na 2.4 milijuna KM:
-izravni i neizravni porezi su povećani za 0.6 milijuna KM
-neporezni prihodi su se povećali za više od 0.24 milijuna KM
-grantovi od viših nivoa vlasti su se povećali za više od 0.55 milijuna KM

U razdoblju 2003.-2007. godine, općina je postigla viškove u 2004. godini (310.000 KM) i 2007. godini (319.000 KM), Međutim 2003., 2005. i 2006. godine zabilježen je manjak od nekih 35.000 KM, 231.000 KM i 143.000 KM zbog slabog prikupljanja prihoda u 2005. i 2006. godini, a zbog veće potrošnje stavki za kapitalno investiranje.

Prema "Izvještaju o realizacija proračuna" udio troškova kapitalnih ulaganja u proračunu je povećan sa 0.12 milijuna KM u 2004. godini na 0.32 milijuna KM u 2007. godini.
Administrativni troškovi u općini Drvar, prema "Izvještaju o realizaciji proračuna" u promatranom razdoblju su smanjeni sa 70% u 2004.godini na 67% u 2007. godini.

Upravljanje prihodima

Ranije, planiranje proračuna je imalo tendenciju planiranja na osnovu troškova("lista želja"), a danas se planira na realnoj procjeni prihoda. S obzirom da su porezni prihodi značajni, ali izvan izravnog utjecaja općine, Drvar se usredotočio na prikupljanje neporeznih prihoda (NPP) na koje općinska administracija može utjecati. Prema tome, značajni izvori NPP su identificirani, donijete su potrebne odluke o prikupljanju NPP-a, a uspostavljenje su unutarnje procedure za praćenje i prikupljanje NPP-a.

U skladu sa "Izvještajem o realizaciji proračuna" u razdoblju od 2003.-2007. godine, neporezni prihodi su povećani sa 0.35 milijuna KM na 0.6 milijuna KM. Općina prati sve prihode vezane za NPP kroz proračunski program, i koriste se svi pravno propisani alati da si se prikupili neizmireni NPP.

U svibnju 2005. godine, općina je usvojila Procedure za prikupljanje NPP, koje jasno definiraju odgovorne osobe u ovom procesu- Pravilnik o obračunu, prikupljanju i korištenju javnih prihoda. Uprava u Drvaru redovito (kvartalno) obavještava Općinsko vijeće o prikupljanju NPP putem izvještaja. U ovom trenutku svi NPP su evidentirani i poduzimaju se dodatne mjere za prikupljanje neizmirenih NPP-a. Ovime je općina uspostavila dobru osnovu za pravovremeno prikupljanje neporeznih prihoda kao i za njihovo praćenje i izmirivanje.

Da vidimo koje nam još općine u Federaciji nedostaju:
1. Glamoč
2. Bosansko Grahovo
3. Kupres
4. Posušje
5. Rama
6. Mostar
7. Čapljina
8. Ravno
9. Trnovo FBiH
10. Ustikolina
11. Pale-Prača
12. Centar Sarajevo
13. Novo Sarajevo
14. Kreševo
15. Kiseljak
16. Dobretići
17. Zenica
18. Žepče
19. Gradačac
20. Domaljevac-Šamac
21. Tuzla i
22. Sapna

Ako ste primijetili da sam neku općinu izostavio, obavijestite me, pa ćemo ju dodati.

Općina Kreševo

Uvod i osnovne informacije

Općina Kreševo spada u red općina sa razvijenim gospodarstvom i malom nezaposlenošću u odnosu na BiH prosjeke. Medjutim, zbog relativno malog broja stanovnika i važećeg sustava raspodjele prihoda u BiH ima skroman općinski proračun iz koga se ne mogu ostvariti značajniji infrastrukturni iskoraci. Stoga se kao jedan od glavnih ciljeva u budućnosti postavlja pitanje povećanja proračuna kako bi se općinska infrastruktura mogla uskladiti sa potrebama gospodarskog razvoja općine.

Na sjednici održanoj 22.12.2004.godine Općinsko vijeće, općine Kreševo, donijelo je odluku o Proračunu za 2005. godinu. Tom odlukom predviđeno je da će se u 2005 godini prikupiti i raspodijeliti proračunskim korisnicima ukupno 870.000,00 KM, što je za oko 10% manje u odnosu na prošlu godinu. Najveći razlog smanjenju prihoda je smanjeno očekivanje od prihoda po osnovi prodaje imovine koji su u prošloj godini iznosili 176.000,00 KM a za ovu godinu su predviđeni u iznosu 80.000,00 KM. Kao posljedica toga na strani rashoda su u odnosu na prošlu godinu smanjeni izdaci za materijal i usluge, transfer Crvenom križu i komunalnom poduzeću, tako da je ravnoteža uspostavljena na spomenutih 870.000,00 KM.

Nakon detaljnijeg uvida u strukturu prihoda i rashoda vidljivo da su planirani prihodi jedva dovoljni da se osigura normalno funkcioniranje općinskih službi. Za razvojne projekte potrebno je značajno povećanje prihoda.

Koeficijenti za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza

Prema Zakonu o raspodjeli prihoda u Federaciji BiH općini Kreševo je 26.7.2006. nakon izračuna prema složenim formulama koje uzimaju u obzir različite kriterije ( broj stanvonika, broj školske djece, stupanj razvijenosti i dr. ) dodijeljen koeficijent 0,18. To znači da će od ukupnog iznosa koji se direktno dodjeljuje općinama u Federaciji BiH ( 8,42 % od prihoda od neizravnih poreza koji pripadaju Federaciji BiH ) općini Kreševo pripasti 0,18%. Manji koeficijent dobile su samo općine Glamoč, Grahovo, Ravno i Dobretići. Općina Kiseljak ima koeficijent 0,893, Fojnica 0,274, Vitez 1,696, Travnik 1,916. Dodatni prihod se očekuje i od dijela koji pripada Kantonalnim direkcijama za ceste a koji će se potom podijeliti prema općinama. Tek kada se utvrde koeficijenti za ovu raspodjelu moći će se izvesti zaključak da li je nakon uvođenja PDV-a došlo do povećanja proračunskih prihoda općine Kreševo.

Proračun za 2008. godinu

Općinsko vijeće Kreševo je 20.12.2007. održalo sjednicu na čijem dnevnom redu su se nalazile samo dvije točke: rebalans proračuna za 2007. godinu, te prijedlog proračuna za 2008. godinu.
S obzirom na to da je prije održan međustranački sastanak na kojem su sve stranke iznijele svoje viđenje proračuna, te su prijedlozi u najvećoj mjeri usuglašeni, vijećnici nisu imali mnogo posla. Ipak, manjih izmjena je bilo, pa je na kraju usvojen proračun u iznosu od 1.521.000 KM.
Po starom dobrom običaju koji već godinama vlada u radu Općinskog vijeća, vijećnici su obje točke usvojili jednoglasno, a visina proračuna najveća je dosad ikad usvojena u općini Kreševo

Proračun za 2009. godinu

Izvršenjem proračuna za prva tri mjeseca ove godine, pokazala su da je Općina Kreševo u najnepovoljnijem položaju od svih Općina jer su prihodi znatno smanjeni, te je utvrđeno značajno odstupanje od planiranih prihoda po svim vrstama . Rebalansom proračuna proračunski prihodi se smanjuju za 188 000 KM. U 2009.godini došlo je do znatnog pada uvoza, te pada potrošnje unutar naših granica što je utjecalo na znatno smanjenje na prihode ove vrste. U Općini postoje gospodarstvenici koji mjesečno plaćaju i do 400 000 KM poreza međutim jako malo novca se vraća nazad što je nepovoljno za općinu Kreševo.

Štedilo se na svemu i svačemu, od seminara preko električne energije a čak je i odlučeno da svim djelatnicima i korisnicima Općinskog budžeta plaća bude smanjena za 10 %. Negativnim rezultatima doprinijeli su i problemi s koncesijama te prihodi koje ne uplaćuje šumarstvo. Rebalans proračuna nije konačan, Načelnik smatra da će stanje biti još gore u kasnijem periodu te su mogući još veći gubici.



Pošto je jako razvijena općina zaslužuju "moderniji" grafik

Evo jedan stari članak o uvođenju "Zakona o proračunima FBiH" i njegovim nepravednim kriterijima. Možda niste upoznati sa načinom raspodjele sredstava po svim nivoima vlasti u FBiH, ali spremam jednu detaljnu studiju na tu temu koju ću postaviti ovdje.


FRANJIČEVIĆ: ZAKONOM O PRIPADNOSTI JAVNIH PRIHODA U FBiH CEMENTIRAJU SE ENTITETI
SARAJEVO (NINA) – Na današnjoj raspravi po zahtjevu Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FbIH za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u postupku usvajanja Prijedloga zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, Mate Franjičević, predsjednik tog kluba, istaknuo je da se tim zakonom cementiraju entiteti, javlja dopisnik NINA-e.

Dodao je da se Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH zaobilaze županije, što u vrijeme ovih ustavnih promjena može biti vrlo loše po njihov konačni rezultat.

«Zakon o pripadnosti javnih prihoda treba biti prihvatljiv za sve građane», istaknuo je Franjičević. Prema njegovim riječima, kriterij broja stanovnika za raspodjelu javnih prihoda je visoko rangiran u ovom prijedlogu zakona, više od 90 posto.

Taj kriterij, kako on kaže, treba biti prisutan, ali ne u tom opsegu, ističući da su korišteni podatci Federalnog zavoda za statistiku koji su temeljeni na procjeni.

Klub Hrvata je naglasio da će Zakon o raspodjeli javnih prihoda negativno utjecati i na povratak raseljenih osoba. Franjičević je ustvrdio da bi se u raspodjeli javnih prihoda trebao uzimati u obzir kriterij potrošnje.

Predstavnici Zastupničkog dom Parlamenta FBiH, koji su usvojili Prijedlog zakona o pripadnosti javnih prihoda, su istaknuli da se dosadašnjom raspodjelom javnih prihoda općine bile ugrožene 48 na prema jedan, dok su županije tri na prema jedan.

«Novim zakonom o pripadnosti javnih prihoda troškovi bi trebali zavisiti od broja stanovnika», kazao je Slaviša Šućur, ističući da Hrvati nisu najmalobrojniji u FBiH, nego Srbi, te da je ovo prvi zakon gdje su svi u ravnopravnom položaju.

Predlagač zakona Svetozar Pudarić je kazao da bi se ovim zakonom raspodjela prihoda trebala vršiti u općinama, tako da ona općina koja ima veći stupanj razvijenosti će dobivati manje sredstava i obrnuto.

Kako je kazao Ante Čolak, predstavnik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koji je usvojio zakon, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Hrvati su trebali tražiti prije usvajanja Prijedloga zakona o raspodjeli javnih prihoda.

Trenutne razlike u ekonomskom standardu

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2006. godini u Bosni i Hercegovini živi 2.733.000 radno sposobnih stanovnika, dok je polovicom 2006. godine broj registriranih zaposlenih iznosio 635.857 radnika.(Podaci o radno aktivnom stanovništvu iz: Anketa o radnoj snazi 2006. Agencija za statistiku BiH 27. srpnja 2006. Podaci o registiranim zaposlenim za RS – Republički zavod za zapošljavanje (podaci za srpanj 2006); za F BiH – Federalni zavod za zapošljavanje (podaci za lipanj 2006), i Statistički ured Brčko distrikta kolovoz 2006.)

Na razini Bosne i Hercegovine stopa registrirane zaposlenosti je iznosila 23,27 posto i prema ovom kriteriju sve općine u kojima je stopa zaposlenosti manja od prosjeka za BiH, spadale bi u kategoriju nerazvijenih općina u BiH.

Mjereno (samo) na ovaj način moglo bi se reći da 1,8 milijuna stanovnika koji žive u 44 općine ili grada u BiH imaju bolji životni standard, nego što ima 2 milijuna stanovnika koji žive u 94 manje razvijene općine. Međutim, procjena ekonomskih razlika u BiH bi bila znatno preciznija ako bi kriterij broj formalno zaposlenih/ukupan broj stanovnika, korigirali sa prosječnim plaćama zaposlenih. Na taj način dobili bi sliku o razlikama u novčanim primanjima formalno zaposlenih, a što je najvažniji izvor prihoda građana. Prema statističkim podacima u Bosni i Hercegovini primanja od formalnog zaposlenja per capita su u lipnju 2006. godine iznosila 1.093,40 KM, što bi značilo da općine u kojima broj zaposlenih i prosječne plaće koje primaju zaposleni u odnosu na broj stanovnika u općini iznad ovog iznosa spadaju u ekonomsko razvijenije općine. Korištenjem ovog indikatora, dobivena je slika ekonomskih razlika unutar Bosne i Hercegovine koja je predstavljena na slici u prilogu.

Promatrano statistički, korištenjem ovog indikatora, u općinama sa iznadprosječnim prihodima trenutno živi 2,03 milijuna stanovnika, dok oko 1,87 milijuna stanovnika Bosne i Hercegovine živi u općinama u kojima su sredinom 2006. godine zabilježene ispodprosječne stope registrirane zaposlenosti. Korištenjem pretpostavke da je ovaj indikator u visokoj korelaciji sa općim ekonomskim stanjem u lokalnoj zajednici, te da postoji snažna izravna veza između ekonomskog stanja u lokalnoj zajednici i prosječnog životnog standarda stanovnika, možemo sa visokim stupnjem pouzdanosti tvrditi da u Bosni i Hercegovini 47,9 posto stanovnika živi u općinama u kojima je prosječan životni standard izuzetno nizak, odnosno da 94 općine u Bosni i Hercegovini ne osjeća pozitivne efekte ekonomskih i socijalnih reformi koje se trenutno provode u zemlji.

Općina Kupres

Uvod i osnovne informacije

Poslije ću postaviti, zasad samo grafik.

Općina Posušje

Uvod i osnovne informacije

Poslije, zasad samo grafici.

Najmanje o svojima.

neka, neka bit će i o njima više. Čim skupim podatke.

Općina Rama

Uvod i osnovne informacije

Poslije ću postaviti, zasad samo grafici.

Općina Trnovo FBiH

Uvod i osnovne informacije

Poslije, zasad samo grafici.

Općina Čapljina

Uvod i osnovne informacije

Poslije, sada samo grafici.