Pitanja i odgovori

Kada će se provesti Popis ?

Popis će se provesti u periodu od 1. do 15. aprila 2013. godine, prema stanju na dan 31. marta 2013. godine u 24,00 sata (ponoć), što se smatra referentnim datumom popisa.

Gdje će se vršiti obrada podataka i koja je nacionalna struktura osoblja koje će raditi na obradi i kontroli podataka ?

Kao mjesto unosa, obrade i kontrole popisnica određeno je Istočno Sarajevo, a nacionalna struktura osoblja koje će raditi na unosu, obradi i kontroli podataka popisa odražavaće nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.

Ko će biti obuhvaćen, a ko ne Popisom 2013 ?

Popisom će biti obuhvaćeni:

a) državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine,

b) strani državljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu,

c) lica bez državljanstva,

d) domaćinstva lica iz tač. a), b) i c) i

e) stanovi i druge stambene jedinice.

Popisom neće biti obuhvaćeni:

a) diplomatsko-konzularno osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnici međunarodnih organizacija i tijela, kao i članovi njihovih porodica koji s njima borave u Bosni i Hercegovini,

b) pripadnici stranog vojnog i policijskog osoblja, kao i članovi njihovih porodica koji s njima borave u Bosni i Hercegovini,

c) stanovi koji su u vlasništvu drugih država

Popis diplomatskog osoblja i njihovih porodica, popis lica u zatvorima i popis vojnog osoblja je regulisan čl.32,čl.33,i čl.34. Zakona o popisu stanovništva u BiH 2013.god., a Agencija, u saradnji s nadležnim ministarstvima iz člana 27. ovog zakona, donosi uputstva o načinu popisivanja lica iz čl. 32., čl.33. i čl.34. ovog zakona, kao i načinu dostavljanja tih dokumenata popisnim komisijama.

Popis lica na privremenom radu i boravku u inozemstvu je regulisan regulisan čl.40, čl.41 i čl. 42. Zakona o popisu stanovništva u bih 2013.god.

Koje su obaveze lica koja se popisuju ?

Lice obuhvaćeno popisom dužno je na sva pitanja u popisnim obrascima tačno i potpuno odgovoriti. Lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva starijim od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu lica obuhvaćena popisom, a podatke ne može da prikupi na način koji je predviđen u predhodnom stavu, ostavit će licu pismeno obavještenje o dužnosti da dostavi podatke nadležnoj popisnoj komisiji do 15. aprila 2013. godine. Obavještenje će sadržavati radno vrijeme i adresu nadležnog popisnog centra.

Da li su lica koja se popisuju dužna izjašnjavati o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti ?

Lica koja se popisuju nisu obavezna izjašnjavati se o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti, a obrazac će sadržavati pouku o tome.

Kada će biti objavljeni prvi, tj. preliminarni rezultati Popisa 2013. i koji će podaci tom prilikom biti objavljeni?

Agencija i entitetski zavodi za statistiku utvrđuju popisne tabele i objavljuju rezultate popisa:

a) preliminarne rezultate popisa u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja i
b) rezultate popisa određene jedinstvenim programom za obradu podataka u periodu od 1.1.2014. do 31. 12. 2015. godine.

Zbog čega se predstojeći popis stanovništva ne može porediti s popisom iz 1991. godine ?

Zbog promjene u metodologiji kada je u pitanju ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva, 1991. godine ukupno stanovništvo činile su i osobe koje su bile odsutne duže od 12 mjeseci.

Kako će probni popis izgledati , šta se namjerava postići probnim popisom i u kojim općinama će se provoditi?

Probni popis provodi se na uzorku od 60 popisnih krugova od kojih su 33 popisna kruga u Federaciji BiH, 21 popisni krug u Republici Srpskoj i 6 u Brčko Distriktu BiH. Općina u kojoj se nalazi sjedište svakog područnog ureda za statistiku ciljano se bira za uzorak, a iz svake općine biraju se po tri popisna kruga (urbanog i ruralnog tipa). Za Sarajevo, Banja Luku i Brčko bira se po 6 popisnih krugova (urbani, prigradski i ruralni). Pored ova tri grada u uzorak su ušle i slijedeće općine: Bihać, Cazin, Orašje, Tuzla, Lukavac, Kakanj, Zenica, Goražde, Travnik, Mostar, Neum, Široki Brijeg, Ilijaš, Livno, Kozarska Dubica, Šipovo, Prijedor, Prnjavor, Bijeljina, Ugljevik, Zvornik, Doboj, Teslić, Pale, Trebinje, Foča, Gacko i Istočno Novo Sarajevo.

http://bhas.ba/index.php?option=com_con ... &Itemid=84







http://www.rzs.rs.ba/POPIS_BIH_2013_Naj ... a_LAT.html


Zakon o popis stanovništva BIH

Član 7.
(Ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva)
(1) Ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu dobiva se
sabiranjem broja lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutna su, kao i lica koja tu
imaju uobičajeno mjesto stanovanja ali su privremeno odsutna.

(2) Na osnovu definicije uobičajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna
ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana treba da se
smatraju privremeno odsutnim licima, te ih treba uključiti u ukupan broj stanovnika tog
popisnog područja. Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom
uobičajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne žive, niti se očekuje da će
živjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se
privremeno prisutnim licima, i stoga ih ne treba računati u ukupan broj stanovništva tog
popisnog područja.

(3) Ukupan broj stanovnika također uključuje i:
a) civilna lica na privremenom radu u drugoj državi pod uslovom da ne žive u inozemstvu
godinu dana ili duže,
b) civilna lica koja dnevno prelaze granicu da bi radila ili se školovala u drugoj državi,
c) vojno, mornaričko i diplomatsko osoblje Bosne i Hercegovine, te njihove porodice koje s
njima borave u inozemstvu,
d) mornare trgovačkih brodova i ribare s boravištem u Bosni i Hercegovini, ali na moru u
vrijeme popisa (uključujući i one koji nemaju drugo mjesto boravišta osim dijelova
broda) i
e) nomade i lutalice.

(4) Iz ukupnog broja stanovništva bit će isključene sljedeće kategorije privremeno prisutnih lica
koja pripadaju stranom vojnom, policijskom, mornaričkom i diplomatskom osoblju i njihove
porodice, koji su privremeno smješteni u Bosni i Hercegovini:
a) strana civilna lica koja privremeno rade u Bosni i Hercegovini i
b) strana civilna lica koje dnevno prelaze granicu da bi radila ili se školovala u Bosni i
Hercegovini.

http://bhas.ba/census/Zakon%20o%20popisu-bh.pdf

Pokrenuta anketa i na našoj fb stranici
https://www.facebook.com/questions/10151168759877488/

Popisom se želi umanjiti stvarni broj Bošnjaka!?




SARAJEVO -- Prema nezvaničnim podacima do kojih je došla agencija "Anadolija", trenutno u Bosni i Hercegovini živi 51 % Bošnjaka, 35 % Srba, 11 % Hrvata i 3 % ostalih. U ovo nije uključena dijaspora, a procjenjuje se da je širom svijeta rasuto 1,2 miliona Bosanaca i Hercegovaca, od čega je više od 800 hiljada Bošnjaka.



Demografska slika BiH bit će potpuno jasna kada u aprilu 2013. godine bude proveden popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, i to prema Zakonu kojeg su, nakon dugotrajnog odbijanja, oba doma državnog Parlamenta usvojila 3. februara ove godine. Popis će voditi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, a sve pod nadzorom Statističkog ureda Evropske unije - Eurostatom.

Trenutno se provode intenzivne pripreme za probni popis, koji će se održati od 15. do 29. oktobra, ali su već otkriveni problemi koji dovode u pitanje regularnost kompletnog procesa.

Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić izjavio je za agenciju "Anadolija" da bi sve moglo propasti zbog neusklađenosti državnog zakona o popisu, sa paralelnim entitetskim zakonom koji je usvojila Skupština Republike Srpske.

„Ta neusklađenost odnosi se na činjenicu da je u Članu 7. Zakona o popisu, koji se usvojila Republika Srpska, utvrđeno da opštinske popisne komisije mogu da izvrše dopune i ispravke popisnica, što dovodi do kršenja profesionalnog odnosa popisivača prema popisnici koja treba biti autentična. Takođe, u Zakonu o popisu stanovništva RS izostavljen je dio da opštinsku popisnu komisiju mora sačinjavati po jedan predstavnik iz sva tri konstitutivna naroda BiH, što je navedeno u istom zakonu BiH“, pojasnio je Fatić.

Sve ovo otvara prostor za manipuliranje popisom u političke svrhe. O konkretnim problemima informirano je Vijeće ministara BiH, ali odgovora još nema.

Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH nije želio špekulirati o motivima za uvlačenje politike u popis, ali je potvrdio da državna agencija sa entitetskim zavodima vodi bitku i u kreiranju popisnice.


„Problemi nastaju kada na red dođe izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti, vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku. Entitetski zavod RS-a osporava prijedlog popisnice koji je urađen i koji će biti korišten u probnom popisu na način da se predlažu neka rješenja koja nisu primjenjena nigdje u svijetu“, naglasio je Fatić.



Iako Fatić nije htio otkriti detalje, agencija "Anadolija" saznaje kako se u uputama za popisivače, koji će vršiti popis stanovništva 2013. godine, decidno navodi da je popisivačima zabranjeno da licima koja popisuju pročitaju ponuđene odgovore prije njihovog izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te maternjem jeziku. Pošto prema Ustavu BiH u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, svi oni koji se na popisu ne izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, bit će smješteni u grupu ostalih.

„Uputstva za popisivače su sada u formi nacrta. Mi ćemo u probnom popisu testirati metodološka uputstva i saradnju na lokalnim nivoima, jer je saradnja sa lokalnim zajednicama jedan od najbitnijih segmenata. Na predstojećem popisu ljudi se mogu izjašnjavati onako kako stvarno žele, a popisnica je koncipirana na otvoren način, tako što popisivač, kad ulazi u domaćinstvo, ne smije govoriti ponuđene odgovore“, pojasnio je Fatić.

Na pitanje novinara agencije "Anadolija", šta će se desiti ukoliko se osoba bošnjačke nacionalnosti, naprimjer, izjasni kao musliman, Bosanac-musliman, Bosanac ili Bošnjak-musliman, Fatić nije imao konkretan odgovor, ali je otkrio da je Zavod za statistiku Federacije BiH uputio službeni dopis Agenciji za statistiku BiH zatraživši pojašnjenje o agregaciji ljudi koji se izjasne kao muslimani i upitao da li će se oni moći svrstati u isti grupu kao i Bošnjaci.


"Anadolija" saznaje da je glavni cilj planirane prevare na popisu umanjivanje broja Bošnjaka, stimuliranjem njihove razjedinjosti pri izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti i izbjegavanjem da se popiše dijaspora, čim bi se povećao broj ostalih, a Srbi bi postali najbrojnija nacija u BiH.



Nakon popisa stanovništva 2013. prestat će obaveza poštovanja rezultata popisa iz 1991. godine, a novi rezultati odnosit će se i na primjenu zakonske odredbe o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

(StarMo)

Naravno, za umanjivanje broja Bošnjaka u BiH će bit krivi Dodik i RS.

Oni su se doslovce usrali od straha zbog tog popisa. Zato su oni blokirali taj popis toliko godina.
Inače kako su došli do te napamet cifre od 51% Bošnjaka.

došli su do podataka metodom abrakadabra.

Anadolija saznaje...

Anadolu agency ;)

http://www.aa.com.tr/ba

Turci su već došli na veliko.

Biće to jako zanimljiv popis stanovništva predosjećam.

To i kažem. Potpuno objektivna agencija koja je kombinacijom gledanja u šolju, bacanja pasulja i prizivanja duha Gazi Husrev-bega došla do nezvanične, ali neverovatno precizne etničke slike BiH. A usput su otkrili i zaveru da se genocidni Srbi prikažu kao najbrojniji narod u BiH.



Ovo mi nije jasno. Ja sam mislio da se samo Srbi i Hrvati iseljavaju iz BH...

Čuj 800 000 Bošnjaka u dijaspori?
To znači da ih u tzv. biH ima maksimalno toliko, znači, manje od Srba. Ovi ili su prolupali ili su se ukenjali od straha zbog mogućih podjela na ove i one među njima.
I kakva je to dijaspora od 1.2 miliona? Da li se misli na ratnu dijasporu pošto je ta cifra daleko veća ako se u obzir uzme prijeratna dijaspora, čak i ne računajući prijeratna iseljavanja u Srbiju i Hrvatsku.

Možda su u tu cifru uračunali i "Bošnjake" koji žive u Turskoj, a koji vode porijeklo od Turaka i Muslimani koji su u periodu oslobođenja Balkana od Turaka dobili karu od Đorđa.

Čuj 11% Hrvata. Pa da ne dolazi popis oni bi za 3 godine provalili da je Hrvata ostalo 5% u BiH. Kakvi maloumnici...

Probni popis u BiH: Pravo izjašnjavanja Bosancima, ateistima i ostalima

http://www.slobodnaevropa.org/content/p ... 01710.html

Polovinom oktobra u BiH biće izvršen tzv. probni popis stanovništva, kućanstava i stanova, koji će poslužiti kao test službenom popisu koji Bosnu i Hercegovinu očekuje naredne godine.

Za probni popis urađen je novi dizajn u odnosu na popisni list koji je bio ranije u opticaju, te su donekle izmijenjena pitanja, a sve nakon reakcija iz nevladinog sektora i preporuka evropskih posmatrača koji su ranija pitanja u popisu ocijenili diskriminatorskim.

Rezultati provedenog popisa zaposlenika u Javnom RTV servisu prije nekoliko godina koji je trebao odgovoriti na zastupljenost konstitutivnih naroda pokazao je da na javnim emiterima u BiH radi veliki broj Bosanaca.

Nije u pitanju šala, kazao je za naš radio novinar BH Radija Emil Karamatić, napominjući kako je nacionalno određenje legitimno pravo svakog građanina.

„Ja sam uvjeren da u Bosni i Hercegovini, garantiram, iznad 50.000 ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima. Međutim, o tome niko nije vodio računa jer se ovdje uglavnom priča o konstitutivnim narodima. Recimo, unutar kuće u kojoj ja radim ima jedan veliki procenat ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima i to je njihovo potpuno pravo“, kaže Karamatić.

Ovo pravo donekle će biti priznato probnim popisom stanovništva, kućanstva i stanova koje će u Bosni i Hercegovini biti održano od 15. do 29. oktobra kao uvertira za službeni popis koji je zakazan za april naredne godine.

Naime, Nakon višemjesečne kampanje nevladinih organizacija, ali i preporuka međunarodnih statističara u državanoj Agenciji za statistiku, pristali su na izmjenu pitanja u popisu, a koja se odnose na maternji jezik, nacionalnost i vjeroispovjest.

Na ranijem popisnom listiću građani Bosne i Hercegovine mogli su se upisati isključivo kao Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, ali ne i kao građani BiH, ili pak Bosanci i Hercegovci.

Popisni listić nije poznavao određenje 'agnostik', dok je maternji jezik isljučivo bio sveden na tri ustavom propisana jezika - bosanski, hrvatski ili srpski.

Preinake su napravljene, unatoč političkim pristiscima.

„Pod nacionalno pitanje i 'vjeroispovjest mora se upisati isključivo odgovor koji osoba da, bez obzira odgovor osoba da. Znači, ako osoba kaže, kao što je bilo slučajeva u susjednim zemljama, da je Marsovac, Džedaj, taj odgovor se mora upisati. U uputstvu je dodatno ugrađena instrukcija popisivačima kako da postupe u slučajevima kada osoba da odgovor da ima, recimo, dva materinja jezika – mora upisati da ima dva materinja jezika. Što se tiče vjeroispovjesti, sada u popisnici imamo također predviđene i dvije kategorije, agnostik i ateist, i ona normalna kategorija 'ne izjašnjava se'“, navodi Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.

Ostaju još neka sporna pitanja

Darko Brkan iz Inicijative za slobodu izjašnjavanja koja okuplja preko 30 nevladinih organizacija iz BiH kaže kako su izmjene popisnih listića na tragu evropskih preporuka.

I dalje je sporno što su pojedina pitanja - poput jezika - obavezujuća, što može implicirati odgovore o nacionalnoj pripadnosti ili vjeroispovjesti. Ipak napredak je postignut, dodaje Brkan:

„Vrlo je bitno da to ne budu sukcesivna pitanja koja nude opcije, koje su prvobino u popisnom listiću bila ograničena, pri čemu su bile samo one tri osnovne, plus 'ostalo'. Tu su preporuke, ono što je najvažnije. Nadamo se da će ona finalna verzija koja će biti u upotrebi, upravo biti ta da će prvo pitanje biti otvoreno, koje neće biti sugestivno, drugo, da će se nuditi više opcija, pri čemu će ljudi moći dati odgovor na svako pitanje.“

Podaci svakog popisa stanovništva, koji se provodi u određenoj godini, primjenjivi su od pete do sedme godine, dok u devetoj godini, odnosno na kraju dekade, nisu validni, jer su izmjenjeni i skoro neupotrebljivi, zbog čega se i vrši popis svake desete godine.

U Bosni i Hercegovini je od zadnjeg popisa prošla 21 godina. Iako popis stanovništva u BiH jeste politički izazov, Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra upozorava kako se radi, prije svega o stvaranju temelja moderne države čija je budućnost u Evropskoj uniji:

„Bosna i Hercegovina, ako želi da bude funkcionalna država, mora imati popis, kao i sve druge države u Evropi. Taj popis je važan za procese koji se tiču ekonomskog planiranja, provedbe politika u budućnosti. Utvrđivanje da li ima 'ovih' ili 'onih' je naravno jedna vrsta zloupotrebe, imajući na umu da se time žele raskusurati neki politički interesi određenih političkih stranaka i određene političke dominacije na određenim teritorijama u Bosni i Hercegovini.“

Probni popis biće održan u 60 popisnih krugova koji će uglavnom obuhvatiti veće gradove u Bosni i Hercegovini. Osobe obuhvaćene popisom su dužne odgovoriti na obavezujuća pitanja, u protivnom mogu biti i novčano sankcionirane.

Popisom stanovništva trebale bi biti uklonjene sve dileme i procjene u vezi s brojem ljudi nastanjenih u Bosni i Hercegovini. Biće odgovoreno i na pitanje koliko ima neregistrovanog stanovništva. Popisom će se dobiti i podaci o bruto-društvenom prozvodu bez kojih se ne mogu raditi precizni ekonomski pokazatelji.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini je živjelo oko 4,354.000 stanovnika, od čega zvanično Jugoslovena 5,5 posto. U pojednim gradovima, poput Mostara gdje je postojao veliki broj tzv. miješovitih brakova, 10,08 posto stanovništva izjašnjavalo se kao Jugosloveni, dok je neopredijeljenih bilo oko 2,4 posto.

Trebaju se naši pod muss ubaciti u ovu komisiju koja radi popis na terenu i kontrolira sve...

Tu će Bošnjaci radit malverzacije to je 1/1 pogotovo u "miješanim sredinama"...

svaka općina mora imati 3 člana kontrolora i svaki član mora biti iz tri konstitutivna naroda.

Ali i ljudi na terenu u mješovitim a bogami i našim općinama trebaju biti Hrvati odnosno dio njih... A ne da mi Bošnjaci pumpaju njihove brojke po Vitezu i Jajcu i slično... Mostar pogotovo ...

Trebali bi popisivači biti x 3. Za korist svim narodima i da se osjećaju mirnije, pa koliko god košta.

Ovi fašist nacionalisti se boje jer ne znaju kako će se njihov narod izjasniti na popisu, još ne znaju tko su. Presmiješno, ili prežalosno, ovisi s koje strane gledaš. Totalna tragikomedija.

Znači magičnih 51% (goalseek funkcija u Excelu) + još 800.000 Bošnjaka u dijaspori?

Pa jebote, koga ovi lažu, ajde da malo vuku na svoju stranu, pa nikom ništa, ali lupnuti broj koji odstupa za skoro 30-40% od popisa 1991 i današnjeg stanja je ludilo.

to da ih je vanii i do 800 tisuca sigurno nije glupost. vrlo jednostavna racunica glasi: na popisu 1991. broj im je bio oko 2 milijuna, vjerojatno i malo jace s dijelom Jugoslavena. danas ih nema vise od 1.6 milijuna u BIH. samo tu je razlika skoro pola milijuna. nadalje i prije 1991. odredjen broj ih je zivio vani, uzmemo li i Hrvatsku i Sloveniju kao njihovu dijasporu ta brojka je isla preko 100 tisuca. na kraju zbog izuzetno u prosjeku mlade dijaspore i velikog broja fertilnog stanovnistva za pretpostaviti je da vani jos uvijek imaju znacajan prirast, koji je samo na taj nacin dijasporu uvecao za 100- tinjak tisuca od rata. ne treba zaboraviti da dijaspora ima konstantan priljev ljudi (ne zaboravite na veliku emigraciju Sandzaka) danas i kad se podvuce crta zaista se dodje do oko 800 tisuca Bosnjaka koji zive u inozemstvu.

Ne možeš uzeti samo tih 800.000 pa pobijati moje zgražanje jer:

1. Naveli su da su na 51% u BiH + još imaju višak od 800.000 u dijaspori
2. Procjenili su ukupnu dijasporu na 1.2 milijuna (od kojih su Muslimani 800.000), što ne može biti točno ni kada bi se gledali samo oni koji su otišli nakon 1991, a kamoli sve žive generacije rođene u BiH.

hrvatska dijaspora iz BIH računajući one u Hrvatskoj je reda veličine 600-700 tisuća, i to onih najdalje u trećoj generaciji, da ne idemo sad u daleku prošlost. srpska dijaspora iz BIH je i veća od toga. ovih 1.2 milijuna koje spominju mogu se odnositi samo na ratnu i poslijeratnu emigraciju, ali onda u tom broju nema ni približno 800 tisuća Bošnjaka, nego do 600 tisuća.

U tu brojku od 800 000 Bošnjaka se nikako ne mogu računati sanđaklije jer oni su građani Srbije. Po tom principu, Srbi i Hrvati iz tzv. biH mogu računati i na dijasporu porijeklom iz Srbije i Hrvatske pa onda reći da imaju višemilionsku dijasporu i mahati njom na predstojećem popisu.

ali Sandžaklije okolnim putem postaju bh. dijaspora. najprije dođu iz Srbije ili CG u BIH, pa onda naknadno odlaze za treće države. ne mora se nužno to dogoditi u jednoj generaciji, ali u dvije je posve uobičajno. ima li sad razlike za tebe žive li na Ilidži više Bošnjaci iz istočne Bosne ili Sandžaka ili ti je sve to isti k?