Zašto da ne Ministre?

Ne igramo se ovde povlačenja linija i nasilnog i masovnog premeštanja. Dovlačenje stanovništva raznim podsticajima, ekonomskim i drugim merama je sasvim legitimno. Posebno kada imamo negativnu demografsku sliku. Ko hoće može, ko neće ne mora.

Zašto bi neko u Banja Luci brinuo da li će neka vukohebina na Kordunu ili neko zabačeno selo oko Drvara imati stanovništvo, ako ima sredstva i potrebu da obezbedi povoljniji nacionalni sastav i više poreskih obveznika na mestu X u RS?

Očigledno je da će u nekom srednjem i dužem vremenskom periodu pojedini delovi srpskog i hrvatskog naroda biti osuđeni na asimilaciju ili prosto nestanak tu gde jesu.

Imam upis o tome na drugoj temi. Ukratko, nehumano, i ne funkcionira premještanje na "strateška" (ali pasivna) mjesta.

Dobro, u mom slučaju preseljenje ima više utemeljenja.

Npr iz SA u ISA (gde bi ljudi živeli pod povoljnijim uslovima i mogli da zadrže postojeće zaposlenje) ili iz Drvara u Brčko (mislim da je razlika u kvalitetu života značajna) itd. To su procesi do kojih bi moglo doći i samostalno. Mlado stanovništvo ionako napušta svoj kraj i kreće se prema mestima u kojima ima više prilike za posao, obrazovanje itd.

Na kraju krajeva, dosta toga zavisi i od uslova koji se stvore u novom mestu. Tamo gde su izbeglice prošlih ratova samo bačene i ostavljene same sebi (pr. guranje ljudi iz RSK u kolektivne centre na Kosmetu), nije došlo do integracije i na kraju su ljudi propadali, produžavali dalje itd. Sa druge strane, tamo gde su napravljena pristojna naselja i obezbeđeni pristojni uslovi za život i zaposlenje (uz postojanje zajednice od par stotina ljudi) ljudi su se integrisali, uključili u novu sredinu, rođene su nove generacije, došlo je do mešanja sa "domaćim" stanovništvom.

Kapiram šta želiš da kažeš i slažem se u nekoj meri, ali postoje načini da se sve izvede uspešno.

Do ovog će svakako doći, broj Bošnjaka koji bježe u Sarajevo a prostora sve manje.

http://www.zupa-glamoc.site90.net/


informacije vezane za glamoc, bar sto se tice hrvata

Čini se pozitivan epilog slučaja glamočkih odgajateljica

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/5065 ... -bez-place

Glamoč je općina s tako malim brojem stanovnika, da solidarnost Hrvata može donijeti velike rezultate.

Točno.
Ipak općina s tendencijom rasta hrvatskog stanovništva, za 10ak godina bit će lijep dodatak gravitacijskom području Livna. Drvar i Grahovo će pak postati pustopoljine, u prvome će Srbi biti većina, a u drugom Hrvati, ali pustopoljine.

Glamoč ima stanovnika koliko Preko, na površini znatno većoj od Međimurja.

Resursi: šume, nepregledna obradiva zemlja, nekad najveći nasadi krumpira u Jugoslaviji, po nekim istraživanjima i nafta

Bravo, vidim da su i ažurni, svaka čast.

Istina, a općina Preko je možda 10% površine Glamoča.
Malo organiziranije postupati prema tom kraju i imali bi zlatni rudnik za HBŽ .

polako ljudi, najprije poklopiti komplet Mostar i Lašvu, a onda idemo dalje.

Čak i daleko veći je omjer.


Cijeli otok Ugljan ima površinu 51 km2.
Glamoč ima površinu 1034 km2.
Dvadesetina Slovenije.

Grahovo+Glamoč+Drvar 2.400 km2
Istra 2.800 km2

Glamoč je naš Novosibirsk.

Općina Ugljan obuhvaća od 1/3 do 1/2 samog otoka.
Znači bilo bi prikladnije da sam odnos izrazio u promilima a ne u % .
Glamoč u budućnosti bi mogao biti naša Kalifornija u vrijeme zlatne groznice .

Koja od tih općina ima najveći potencijal?

Glamoč definitivno, što zbog blizine Livnu, što zbog nepreglednih prostranstva plodnih, a ne obrađenih prostora Glamočkog polja, što zbog potencijalnih naftnih polja.
Grahovo slično samo što nema toliku blizinu Livnu niti koliko se sjećam govore o nekakvim naftnim poljima tamo.
Drvar nema blizinu, niti toliko obradivih površina ali ima šumskih područja koje hrvatske tvrtke već iskorištavaju.

Najvažnije od svega je to da Hrvati čine oko (ili preko) polovice djece u OŠ Fra Franjo Glavinić u Glamoču, a Srbi i Muslimani po četvrtinu.

Zato se ovako općinska uprava odnosi prema jedinom vrtiću u Glamoču, jer su većina djece "pogrešne" nacionalnosti. Sad su izgubili na sudu i moraju platit ogromnu odštetu vrtiću i odgajateljicama.

Zaboravih reći, u samom gradu, činimo već sada relativnu većinu.

Jel ima tamo velikih čestica u vlasništvu države koje bi se dale u koncesiju na 99 godina i koristile za ekstenzivno stočarstvo, odnosno sorte za dobivanje mesa oko kojih nema puno brige??

To bi trebalo pitati već nekoga drugoga, toliko u detalje ne idem.
Mada ne sumnjam da u svakoj općini u BiH još ima dosta državnog iliti općenarodnog zemljišta te ostalih perverzija društvenog vlasništva bivšeg sistema (svoju predodžbu temeljim na činjenici da i u jednoj RH takvih stvari ima dosta još uvijek).