Trenutno su se jedini izjasnili ovi ovdje:

http://www.putvjernika.com/Afganistan/d ... ar-27.html

Bogami amerikanci padaju ko muhe u Afganistanu.

Ja i??? Sta mi imamo s tim??

a talibani ko bakterije od antibiotika.

Samo kazem, nemate nista kao ni mi.

A sto onda spominjes ako nemas nista od toga???

Zato sto je postavljen link, gdje pise (i sto jest istina) da amerikanci ginu kao muhe, pa rekko ne smeta komentar.

Jel ti drago?

Bihać, drži se teme

Званичници Србије и Турске потписали пет међудржавних споразума

http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=119373

Pa i Srbija je bila dio otomanskog carstva, valjda im je i tamo
cilj proširiti se. Samo što tamo ne pričaju nebuloze o obnovi
otomanskog carstava, tamo više stavljaju težište na ekonomsku suradnju.

na ovom forumu se piše latinicom..

za ubuduće..

Naslijeđe: Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova u Sarajevu

Turci se vraćaju sebi i - nama

Ministar vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmet Davutoglu je tokom kratke posjete Sarajevu održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, historijske dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska ima pravo i interes da utječe na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila svoje historijsko naslijeđe i vlastitu sigurnost

Ahmet Davutoglu je imao tešku sedmicu iza sebe. Turski ministar vanjskih poslova je u kratkom vremenu 10. oktobra u Zürichu potpisao sporazum o turskoarmenskim odnosima, boravio u Siriji 13. oktobra kako bi potpisao sporazum o međusobnom ukidanju viza između Turske i Sirije i potom 15. oktobra u Iraku potpisao 40 različitih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske , čiji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Između leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na međunarodnom aerodromu u Ankari održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Jučer smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili kući u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznenađeni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baščaršiju, ja sam se osjećao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baščaršije je duh naše historije, naše zajedničke historije. Sarajevo nije samo običan grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije moguće razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. oktobra, u petak navečer u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas.

Došli na ********* Ministar Ahmet Davutoglu nije profesionalni političar ili diplomata, nego akademik, profesor koji je predavao u Maleziji i Turskoj o međunarodnim odnosima sve do pobjede AK partije predsjednika Erdogana u novembru 2002. godine. Postao je ključni savjetnik turskog premijera za vanjsku politiku, kreirajući jednu novu vanjsku politiku Turske. Ministar vanjskih poslova je postao tek nedavno - 1. maja 2009. godine. Za razumijevanje njegovog utemeljenja vanjske politike Turske, koju su prihvatile i AK partija i dvije posljednje turske vlade premijera Erdogana kao svoju, od ključnog značaja su njegovi akademski radovi, kao što je knjiga Strateška dubina (2001.), koja govori na nov način o međunarodnoj poziciji Turske. Zbog njegove akademske biografije bilo je sigurno da će, i pored kašnjenja zbog diplomatskih i političkih susreta u Sarajevu, ipak stići da govori na znanstvenoj konferenciji. U sali ga je čekao njegov bivši student iz Malezije prof. dr. Ahmet Alibašić i više od 200 gostiju, među kojima su bili i političari sukobljenih frakcija SDA. Davutoglu gradi imidž posrednika i pomiritelja, pa je tako putovao i u Novi Pazar, kako bi javno mirio također bivše političare SDA Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljaljića.

Njegova odluka da u vrijeme intenzivne diplomatske ofanzive Turske na drugim područjima posjeti Bosnu izazvala je čuđenje diplomata u Sarajevu. Zašto je jedan profesor-diplomata iznenada iskočio nad Bosnom, pitali su ga: "Jedan diplomata mi je danas rekao, ne mogu spomenuti iz koje zemlje, zašto smo mi, uprkos svim drugim političkim pitanjima, intenzivirali naše napore u Bosni i Hercegovini? Kada sam se sreo s Hillary Clinton u Zürichu zbog armenskog pitanja, ja sam postavio bosansko pitanje i mi smo više diskutirali bosansko nego armensko pitanje. I kada je predsjednik Haris Silajdžić došao u Ankaru, ja sam promijenio sve planove i odlučio da dođem u Sarajevo i odavde idem u Albaniju. Jedan diplomata me pitao: Zašto ste iznenada 'pali s neba' u Bosnu? Rekao sam mu da se mi nismo spustili padobranom, nego smo u Bosnu došli na konjima", odgovorio je Davutoglu.

Historijska dubina
Upravo u tom povratku na naslijeđe tradicionalnih, historijskih veza koje ima Turska s brojnim narodima i državama u tri različita regiona zasniva se "historijska dubina" nove vanjske politike Turske, kako je tumači prof. dr. Ahmet Davutoglu. Njegovo sarajevsko predavanje je dalo, zapravo, sažetak razloga na kojima se temelji ova politika. Davutoglu je prvo postavio pitanja šta su posebnosti Balkana i po čemu je posebno mjesto otomanske države u historiji Balkana i svjetskoj historiji: "Mogu se identificirati tri karakteristike Balkana. Jedna je da Balkan, kao regija, predstavlja tampon zonu (Buffer Zone) u geopolitici. Balkan je tampon zona u prijelazu iz Evrope ka Aziji, iz Azije ka Evropi, od Baltika ka Mediteranu i čak prema Africi, sa Sjevera na Jug, s Istoka na Zapad, to je geopolitička tampon zona. Zašto je to važno? Zašto je ova karakteristika imala takav utjecaj na istoriju Balkana", pitao je Davutoglu. "Druga karakteristika je geoekonomska. Balkan je region transakcija u geoekonomskom smislu. Još od starih vremena, Balkan je region ekonomskih transakcija. Balkanski region je region i geokulturne interakcije. Nekoliko kultura međusobno utječe jedna na drugu na Balkanu. Tokom migracija mnogo ljudi dolazi u kontakt i miješa se s drugima. Ako imate region s ove tri karakteristike - geopolitičkom tampon zonom, geokulturnom interakcijom i geoekonomskom interakcijom - imate dvije moguće sudbine u historiji. Jedna je da budete u centru svjetske historije, a druga je da budete žrtva svjetskog nadmetanja i bit ćete teritorija druge sile", objašnjava Davutoglu.

Balkan nije periferija "Zbog ovih karakteristika, kada govorimo o Balkanu obično govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je region Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanski region je centar Afro-Euro-Azije. Otkuda percepcija periferije? Ako pitate Mehmed-pašu Sokolovića, on neće reći da su Sarajevo ili Solun periferija Otomanske države ili Evrope. Pogledajte u historiju. Jedini izuzetak u historiji je Otomanska država. U vrijeme Otomanske države, balkanski region je bio centar svjetske politike u 16. stoljeću. To je zlatno doba Balkana. To je historijska činjenica. Ko je vodio svjetsku politiku u 16. stoljeću? Vaši prethodnici! Nisu svi bili Turci! Neki su bili i albanskog porijekla, neki su bili čak i konvertiti grčkog porijekla. Mehmed-paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanske imperije, on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom ili šta god bi imao u to vrijeme, jer tada nisu imali razvijene farme u tom dijelu svijeta, ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici. Otomanska historija je historija balkanskog regiona, historija posebnog značaja balkanskog regiona u svjetskoj historiji", tvrdi profesor Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ samo o političkom, nego i o ekonomskom značenju, što je objašnjavao kroz primjer razvoja Soluna. Sličan je primjer razvoja Beograda u vrijeme Otomanske imperije: "Beograd 14. stoljeća je bio poput sela, više od sela, možda grad, ali tokom Otomanske države Beograd je postao glavni, središnji grad Dunava, središnje Evrope u tom dobu. U kulturnom smislu, postojale su stotine džamija i crkvi. (…) Sarajevo je minijatura otomanskog naslijeđa. Ako ne razumijete Sarajevo, ne možete razumjeti otomansku historiju. Sarajevo je prototip otomanske civilizacije. Sarajevo je prototip uspona Balkana."

Centar ili žrtva
Potom je naveo primjer iz 19. stoljeća, Albanca koji je postao utemeljitelj modernog Egipta: "Kavalali Mehmed Ali-paša je bio Albanac. Nije postao samo jedna od ključnih ličnosti Otomanske države u to vrijeme, on je utemeljio moderni Egipat. Da nije bilo otomanske tradicije, Kavalali Mehmed-paša bi bio najviše Kavalali Mehmed-beg, koji je živio negdje na Balkanu kao inteligentna osoba. Šta se može naučiti iz ovoga? Balkanski region ima sudbinu zbog ovih geopolitičkih, geokulturnih i geoekonomskih karakteristika i bit će ili centar svega ili žrtva svega", kaže Davutoglu.

Ključno pitanje njegove reinterpretacije prošlosti Balkana jeste pitanje zašto je poslije 19. stoljeća balkanski region podijeljen i zašto od tada kada govorimo o balkanskom regionu govorimo o etničkim sukobima? "Zbog toga što odsustvo kulturne interakcije znači sukobe kultura. Odsustvo ekonomskih transakcija znači ekonomsku stagnaciju. Odsustvo političkog autoriteta znači da postajete tampon zona svih konflikta", objašnjava Davutoglu. "Sada je vrijeme za ponovno ujedinjenje. Tada ćemo ponovno otkriti duh Balkana. Treba stvoriti novi osjećaj jedinstva u regiji. Treba da ojačamo regionalno vlasništvo, regionalnu zajedničku svijest. Nismo anđeli, ali nismo ni zvijeri. Do nas je da odlučimo i da uradimo nešto. Ovisi iz kojeg dijela historije pravite selekciju. Kroz stoljeća, od 15. do 20. stoljeća, balkanska historija je bila uspješna. Mi možemo obnoviti ovaj uspjeh. Kroz obnavljanje regionalnog vlasništva, kroz obnavljanje multikulturne koegzistencije i kroz uspostavljanje nove ekonomske zone", uvjeren je Davutoglu.

Novi Balkan
Prema njegovom tumačenju, "multikulturna koegzistencija je veoma važna zato što se život civilizacija može razumjeti samo kroz analizu strukture gradova i kulturnog života u ovim gradovima: svi balkanski gradovi su multikulturalni. Živjeli smo zajedno. I zbog toga je iz kulturne interakcije izraslo snažno kulturno bogatstvo. Oni koji su devedesetih organizirali masakre u Srebrenici i istočnoj Bosni su barbari koji nisu željeli da toleriraju kulturne razlike. Duh Sarajeva je duh koegzistencije i duh zajedničkog življenja", kaže Davutoglu.

"Mi želimo novi balkanski region, utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upućujem na Otomansku državu kao na vanjskopolitičko pitanje. Ono što ja naglašavam u naslovu je otomansko naslijeđe. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", kaže Davutoglu.

Lice okrenuto Turskoj
Davutoglu kaže da je došao u Bosnu na manje od 24 sata, između posjeta Iraku i Albaniji, jer Bosna je ovih dana u veoma kritičnom periodu transformacije. "Želim da pokažem solidarnost s Bosnom i Hercegovinom. Želim da pokažem da smo mi ovdje s Bosancima. Nastavit ćemo da budemo s Bosancima", rekao je Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju postoje posebni razlozi regionalne sigurnosti, zbog kojih je ova tranzicija Bosne veoma važna: "Teritorijalni integritet BiH i političko jedinstvo BiH trebali bi da budu zaštićeni kako bi imali sigurnost u našem regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, mi ne možemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tokom devedesetih godina suočili smo se s mnogim teškoćama, u BiH, na Kosovu, u Makedoniji. I kada se pojave ove teškoće, gdje Bosanci, Albanci, Makedonci okreću lica? Prema Turskoj! To je historijski odnos", tvrdi Davutoglu.

Balkan ima zajedničke karakteristike s područjima Iraka i Afganistana, nastavlja Davutoglu: "Tri karakteristike Balkana - geopolitička tampon zona, region kulturne i ekonomske interakcije - to su istovremeno i karakteristike Afganistana i Iraka. Ove tri države su mini modeli svojih regiona. Bosna i Hercegovina je mali Balkan. Imate Bošnjake, muslimane, pravoslavce, katolike, Srbe, Hrvate koji žive zajedno. To je kao minijatura Balkana. Na sličan način, Irak je Srednji istok u malom. Arapi, Turci, Turkmeni, šiiti, suniti. Afganistan je sličan primjer u centralnoj Aziji - Tadžici, Paštuni, Hazari. Stoga su zbog ovih konflikta to kritične zemlje. Ako upravljate pravilno njima, upravljate regionom. Ako ne upravljate njima pravilno, imat ćete regionalne krize", tvrdi Davutoglu.

"Sarajevo je naše"
"Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjoistočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako - zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se dešava u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

"Ukratko, naša historija je zajednička. Naša sudbina je zajednička. Naša budućnost je zajednička. I poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike,napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići. Mi ćemo reintegrirati balkanski region, mi ćemo reintegrirati Srednji istok, mi ćemo reintegrirati Kavkaz na ovim principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo čovječanstvo", uvjeren je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.

Bh Dani

za mene se ova ponuda ne odbija. iskrena, puna želje za suživotom u prekrasnoj anadoliji. da mi je turska domovina, već se više ne bi ovdje pisali.

Fino su im i rekli

Moja teza je da se Turci preko projekta jugosfera ili Zapadni Balkan žele ubaciti u EU.
http://hercegbosna.org/forum/post89885.html#p89885

D.Tučkar je skrenuo pozornost na ovu činjenicu:
http://www.cbib-eu.org/en/welcome/index.html
On citira: "CBIB is focused on capacity building of national and joint structures in all beneficiary countries through targeted, hands-on support and trainings. IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) will help strengthen democratic institutions and the rule of law, reform public administration, carry out economic reforms, promote respect for human and minority rights, gender equality, support the development of civil society, advance regional cooperation, contribute to sustainable development and reduce poverty. The beneficiary countries are divided into two categories: candidate countries already undergoing the accession process (Croatia, the former Yugoslav Republic of Macedonia, Turkey) and potential candidate countries (Albania, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro, and Kosovo under the UNSCR 1244)."

Podsjetnik:
http://hercegbosna.org/forum/politika/inicijativa-deklaracija-o-osudi-otomanskog-re-ima-t1385.html
http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=5652:strah-od-istine&catid=44:prilozi-graana&Itemid=82

Dakle, crno na bijelo, karta pored naslova " Western Balkan Synergies for EU integration". Još smeta članak 141.

Indikativno je da BiH neće imati predstavnika na Euroviziji, ali će imati svog predstavnika na tzv. "Turkoviziji".

No, iako je primamljivo da se na osnovu ovoga napravi moralna panika i zgražanje, nije kako se na prvi mah čini.

BHRT je zbog nedostatka sredstava odlučila da neće slati predstavnika na Euroviziju.

Predstavnik na Turkoviziji je zapravo odabir kanala "Hayat" koji je potpisao suradnju sa Turkovizijom, ali naravno, tu neće nastupati kao predstavnika Hayata nego kao "predstavnik BiH". A iako je "Turkovizija" zamišljena kao okupljalište zemalja sa povijesnim vezama ("turski narodi"), na njemu je kao na nekakvom šlager-festu nastupio i veliki broj zapadnih zemalja.

No ipak, svaka fukara si je zamislila da u privatnom aranžmanu predstavlja BiH i sve njene narode i stanovnike, pa tako imamo sijaset NVO i udruga bez formalnog statusa i moći koju svoje ime stavljaju "BiH" kao službeni bedž, pa tako i famozno "Pomorsko društvo BiH", "Udruženje novinara BiH" itd.

Nema ništa od obnove otomanskog carstva, ali zato ima od AU :)



http://www.austrocontrol.at/en/company/ ... ropean_sky

Sasvim ok karta.
Možda dodat Južni Tirol, Boku (možda cijelu CG) i Vojvodinu od država pred raspadom

Pf, šta jedna AustroUgarska, obnoviće se dvije AustroUgarske...

Dvije informacije, molim.


1. Ko će biti na čelu nove AU?
2. Kad dolazi u Sarajevo

Gospon Aga, nešto ste propustili

Dobra

Ma taj je najobičniji pakaš, gospodine Man