Zemlja koja je najbliža nama zbog velikog broja patriota u istoj, pozz za Irmicu

Za uvod neka mi posluži ovaj kratki video

Sarajevo -- Zlatan Bajrić je u Švedsku došao 1997. godine kao izbeglica. Danas ima dve firme a među njegovim klijentima su i Ikea i Bombardier, prenosi Seebiz.



Foto: ilustracija (sxc.hu); Stokholm
Zlatan Bajrić je mladić poreklom iz Brčkog, koji je u Švedsku došao s majkom i bratom 1997. godine putem organizacije UNHCR kao izbeglica. U osnovnoj školi je imao najbolje ocene, potom je primljen u najbolju gimnaziju u Švedskoj koju je završio sa odličnim rezultatima. Ima dve stipendije za fakultet.
"Zbog loše ekonomske situacije u porodici radio sam od 14. godine. Bio sam raznosač novina, konobar, mehaničar, radio u pekari, piceriji…", počinje svoju priču Bajrić, koji je sada jedan od najuspešnijih biznismena u Švedskoj.

Prvu firmu je otvorio sa 17 godina. Pravio je reklame i manje stranice na internetu te jelovnike restoranima.

Trenutno ima dve firme – kuglanu/restoran/kafić Aros Fun House koja zapošljava devet radnika i marketing agenciju GoPlus u kojoj je zaposleno šestero ljudi.

"Moji klijenti u GoPlus su IKEA, ABB, Bombardier, ValboKem i tako dalje. Firma GoPlus je 100 posto moje vlasništvo, a kuglana 50 posto", objašnjava Bajrić u razgovoru za Fenu.

Dobitnik je i prestižnih nagrada – 2011. je dobio nagradu "Najbolji švedski servis" a 2012 je dobi nagradu "Najbolji švedski preduzetnik". Takođe, 2012. je dobio stipendiju od Andersa Vala, najuspešnijeg preduzetnika ikad u Švedskoj, a ove godine je proglašen kao 12. supertalent u Švedskoj.

"Dokazao sam da se može od ničega nešto napraviti. Kada sam došao s porodicom u Švedsku, nismo imali ništa, ali sam pokazao da se može uspjeti samo kada se to hoće", naveo je Bajrić.

Kaže da je u Švedskoj poznat i kao veliki kritičar političara, švedske vlade, ali i Evropske unije. Kritike je uputio i na račun vlasti u BiH, koje, kako je ocenio, ništa ne rade da bi iskoristili dijasporu na pozitivan način.

Dodaje da druge zemlje imaju programe, traže talente iz dijaspore i uključuju ih u projekte, što nije slučaj s BiH, ali i drugim zemljama bivše Jugoslavije.

Bajrić ističe da su njegove ambicije za budućnost velike. Želi svima pokazati da “ništa nije nemoguće”. Kaže da bi želio investirati u region Balkana, posebno u BiH.

"Jednog dana želim pokrenuti neki projekt u BiH, ali se prvo mora promeniti odnos vlasti prema dijaspori i moraju se zakoni prilagoditi investorima iz drugih zemalja", poručuje mladi Zlatan Bajrić.

Jedan od uspjesnijih Bosanaca i Hercegovaca u inostranstvu je i Sarajlija Jasenko Selimovic, direktor Gradskog teatra u Göteborgu(Svedska) koji je cak krajem 1999 godine dobio priznanje kao velika licnost ovog grada.

Da lijepim dalje uspješne Bosance ili je dovoljno ovo da vas ubije u pojam ?

Super tema !

Ubit će me u pojam ako se netko iz švecke bojne vrati u svoju domovini, lahko je iz skandinavije prdit o 100% BIH

Kultur

Selimović utbildades vid akademin för gestaltande konst i Sarajevo och på Dramatiska Institutet i Stockholm. Han flydde från kriget i Bosnien 1992. Efter en period på Uppsala Stadsteater, där han bl.a. satte upp pjäsen Pingst, engagerades han som regissör vid Göteborgs Stadsteater och blev 1998 utsedd till konstnärlig ledare vid teatern. Samma år fick den egna pjäsen 1948 premiär på Backateatern. Han satte 2003 upp Sofokles Antigone på Dramaten. Sommaren 2004 var han programledare för SVT:s pratshow Allvarligt talat. Han har tilldelats en rad teaterpriser, Svenska Dagbladets Thaliapris 2000 och Expressens teaterpris 1998. Han utsågs till Årets Göteborgare 1999 och Årets Europé 2006. Skriver krönikor för nyhetsmagasinet Fokus. Chef för SR Radioteatern 2006-2009.

Emtice ovo ti je kec na 10ku tema.

Ako ništa ovi gore navedeni nisu u bosni al bar imaju para, ati i bez bosne i bez para, đe ćeš gore
ja sam privremeno u zagrebu dok ne završim visoke nauke a onda se sa krvavo stečenim znanjem vračam u jednu nam jedinu raditi na prosperitetu svih njenih građana

Dvadesetšestogodišnja Sana Alajmović, porijeklom iz Olova, koja od 1992. godine živi u Švedskoj, prošle je sedmice, prema izboru tamošnjih najtiražnijih poslovnih novina "Veckans Affarer", svrstana među 101 nauspješnijeg super talenta iz oblasti poduzetništva u ovoj zemlji.



Sani je, prema ocjeni uredništva novina koje tokom cijele godine istražuje najuspješnije mlade talente, pripalo 73. mjesto.

Ova Olovljanka, kćerka poznatog olovskog doktora Senahida, u Štokholmu je diplomirala ekonomiju, a potom psihologiju i filozofiju na štokholmskom univerzitetu.

U dosadašnjoj karijeri, kako nam je ispričala, radila je za mnoga švedska privredna predstavništva u SAD-u, a lani je organizirala švedsko-američki samit koji svake godine okuplja najveće svjetske lidere iz finansijskog sektora.

Trenutno radi kao šef za razvoj poznate švedske firme "Nanologica AB".

- Sve što radim je u svrhu toga da budem društvu od koristi, za lični prosperitet, prosperitet izbjegličke grupe u Švedskoj i, konačno, za prosperitet moje BiH, zbog koje je vrlo važno da se mi, bh. dijaspora, nalazimo u središtu velikih političkih i ekonomskih odluka - kaže nam Sana.

Životni joj je cilj, ističe, da u sve svoje biznis-planove inkorporira i BiH.

Hamdija Jusufagić najbolji poduzetnik u Malmöu
Fikret Tufek 20/02/2013, Švedska

Foto:
Hamdija Jusufagić najbolji poduzetnik u Malmöu

Konsultna firma ”System Verification”, čiji je osnivač i vlasnik Hamdija Jusufagić (30), proglašena je za firmu 2112. godine u Malmöu (Årets företagare).
- To je fantastično i impresivno da smo se tako snažno razvijali. Što je najvažnije razvijamo se i izvan granica Švedske. To su vjerojatno zapazili i oni koji su odlučili da nam dodijele nagradu i 30.000 kruna kao podsticaj, kazao je Hamdija Jusufagić.
Na godišnjoj priredbi u Malmöu, 12. februara, poduzetnici su nagrađeni u osam kategorija, a kad je gradonačelnik Malmöa Ilmar Reepalu govorio pred više od 1.500 pozvanih u prepunoj Opera sali, istakao je da se dnevno u Malmöu pokrene osam novih firmi, ali da je unatoč tome stanje teško. “Mene je, rekao je između ostalog, na ovu gala-priredbu dovezao 30-godišnji taksista, koji je loše govorio švedski, ali ima visoko obrazovanje kao inženjer građevine. Nažalost, nije, kao ni mnogi drugi doseljenici, dobio odgovarajući posao!”
Hamdija Jusufagić je sam kovao svoju sreću.
- Moja firma bavi se softver - programima za kompjutere. U zadnjoj deceniji smo, veli, narasli faktički od ničega - do preko stotinu zaposlenih, i sad imamo dominantnu poziciju u svojoj branši. A tek ćemo se razvijati. Upravo se spremam na put za Sarajevo gdje ćemo također imati dio naše firme.
Hamdijini korijeni su malo dublji u Švedskoj.
- Moj otac je, objašnjava, osamdesetih došao na rad u ovu zemlju. Ja sam ovdje rođen, ali sam, kao i moj otac, porijeklom iz Kozarca kod Prijedora, dakle Bošnjak, čime se ponosim. Radio sam u Lundu kao inženjer produkcije, a onda sam pokrenuo i osnovao moju vlastitu firmu ”System Verification Swedwn AB”, koja se jako dobro i uspješno razvijala u Švedskoj i izvan nje i do sada ostvarila značajne rezultate. O nama će se, vjerujem, tek čuti još mnogo toga.“
Zamiljivo je da je još jedan čovjek s naših područja, Jovan Bojčevski (40), sa firmom „Ultra Clean“, dobio nagradu, koja je tek uvedena: „Årets jobbkomet“, koju dodjeljuje uprava „Uppstart Malmö“, a koja pomaže firmama da otvore više radnih mjesta. Njegova firma je tokom prošle godine narasla sa 120 na 180 zaposlenih.

TO JE JEDINA ZEMLJA U KOJOJ BOSANCI TRAŽE AZIL I TO JE SVOJEVRSNI FENOMEN, KAŽE BAKIR DAUTBAŠIĆ

Iako građani BiH nemaju šansu za azil u EU: Put iz Kalesije i Sapne najčešće vodi za Švedsku

Više od 1.000 državljana BiH do početka septembra bit će deportirano iz Švedske, gdje su bezuspješno pokušali ostvariti status azilanata.
Bosanci, mahom iz Kalesije i Sapne, nisu se obazirali na upozorenja bh. vlasti koja i danas ponavljaju da pokušajem da dobiju azil u nekoj od zemalja šengena mogu samo dobiti pravne i novčane sankcije te biti vraćeni u zemlju.

Upravo to se desilo njima oko 100 kojima je Švedska uskratila gostoprimstvo nakon što su zatražili azil. Kako u razgovoru za "Avaz" kaže Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima, Švedska je jedina zemlja u kojoj Bosanci i Hercegovci traže azil i za nadležne u našoj zemlji to je, kaže, i svojevrsni fenomen.

- Nema naših azilanata u drugim zemljama kao što je slučaj da naši susjedi traže širom svijeta azil. Ne, mi taj problem imamo samo u Švedskoj i nadamo se da ćemo i njega uskoro riješiti. No, oni koji su, uprkos našim upozorenjima, nasjeli na te, da kažem, "bajke" i špekulacije da će moći ostati u nekoj evropskoj zemlji čeka zabrana ulaska u tu zemlju u trajanju od dvije do pet godina, a činjenica je da su uzalud potrošili i novac - ističe Dautbašić.

Za sada nema saznanja o tome ko manipulira građanima, a kako doznaje "Avaz", policija Tuzlanskog kantona intenzivno radi na otkrivanju odgovornih za obmanjivanje više od 1.000 osoba.
Nasreću, Dautbašić kaže da bezvizni režim u BiH nije ugrožen, ali da ovakva dešavanja štete imidžu BiH. On ističe da s onima koji su deportirani iz Švedske ili neke druge zemlje predstavnici bh. vlasti ne smiju komunicirati, jer tako propisuju međunarodne konvencije o ljudskim pravima.

- Ne smijemo ulaziti u njihove razloge traženja azila niti s njima uopće komunicirati. Jedino nam može biti drago što će se u zemlju uspjeti vratiti prije početka nove školske godine i da tako djeca školskog uzrasta neće biti na gubitku - kaže Dautbašić.

Romi i Bošnjaci

Dautbašić kaže da su građani iz tog dijela BiH otišli tražiti azil u Švedsku uprkos tome što su ih posjetili zvaničnici Tuzlanskog kantona i upozorili na eventualne posljedice.

- To je neobjašnjivo. Tri dana nakon što su upozoreni dva autobusa puna građana koji su htjeli azil ipak su otišla za Švedsku - priča Dautbašić, dodajući da su od ukupnog broja tzv. lažnih azilanata iz naše zemlje pola Romi, a pola Bošnjaci.

DESETINE PORODICA TRAŽE AZIL U ŠVEDSKOJ I FRANCUSKOJ: NOVI VAL ISELJAVANJA BOŠNJAKA IZ PODRINJA

Desetine kompletnih porodica i pojedinaca sa područja opština Zvornik, Osmaci, Sapna, Srebrenica, Bratunac i Kalesija, saznaje Oslobođenje, posljednjih nekoliko mjeseci je iselilo u Švedsku i Francusku u nadi da će započeti bolji život u ovim zemljama.

Ovu informaciju potvrdilo je za Oslobođenje nekoliko povratnika koji se sa porodicama spremaju napustiti BiH, te pokušati dobiti azil u pomenu tim zemljama. Razlozi za odlazak u druge zemlje su uglavnom teška ekonomska situacija u sredinama gdje trenutno žive i nemogućnost pronalaska posla.

“Prijatelj mi je prije nekoliko dana poslao SMS poruku iz Francuske i napisao da trenutno spava ispod mosta. Još nije dobio azil. I ja se spremam da idem sa ženom I djetetom. Kažu da azil lakše dobivaju porodice. To mi je nada za bolji život. Ovdje nemam ništa”, kaže za Oslobođenje 26-godišnjak iz Osmaka, pod uslovom da mu se ne spominje ime i prezime.

No, da azil u Francuskoj nije jednostavno dobiti, potvrđuje i priča o četvorici mladića sa područja opštine Zvornik. Naime, oni su nekoliko dana spavali po parkovima, jer nisu znali koji je način da dođu do azilantskog centra. “Dvojica su se vratila u BiH. A druga dvojica su navodno morala da kradu po radnjama, kako bi ih policija privela, te uputila u azilantski centar. Da li su dobili azil, ili su deportovani, još nije poznato”, kazao je jedan od sagovornika Osloboeđenja.

Inače, kako je potvrđeno, desetine porodica iz osmačkih naselja Like, Šeher, Mahala i Caparde posljednjih dana užurbano vade pasoše, kako bi otputovale u Francusku i Švedsku, te zatražile azil.

Jedan od sagovornika, zaposlen u Opštini Zvornik, ispričao je za Oslobođenje, da se posljednjih nekoliko sedmica dvadesetak porodica iz okolnih povratničkih naselja sprema za odlazak u strane zemlje. “Dolaze u Opštinu da vade papire koji su im potrebni za pasoše. Pored Francuske i Švedske, spominju i Norvešku i Luksemburg. Mislim da će u narednim sedmicama biti još ljudi koji žele na pustiti ovu opštinu”, ispričao nam je sagovornik.”.

Porodice se koje iseljavaju u Švedsku, kako se može čuti, uglavnom putuju redovnom autobusnom linijom iz Tuzle. Navodno, jedna od od stanica je i ispred azilantskog centra, gdje većina putnika i izlazi, u nadi da će ostati u ovoj zemlji. Cijena autobusne karte je 120 eura, vjerovatno u jednom pravcu. Podsjetimo, prije nekoliko godina desetine povratničkih porodica iz Podrinja iselile su u Francusku.

Oni koji su dobili azil, prona šli su posao, te još žive i rade u ovoj zemlji. S druge strane, oni čiji su zahtjevi za azil odbijeni, vraćeni su u BiH, piše Oslobođenje

Edin sa liderom Moderata i premijerom Reinfeldtom Foto:
U proteklih dvadeset godina svog izbjegličkog bivstvovanja u Švedskoj Bosanci i Hercegovci su snažno iskoračili naprijed, ispred svih doseljeničkih grupa. Odvažnošću, upornošću, znanjem… Amna Ibrišagić je u Evropskom parlamentu, Jasenko Selimović državni sekretar, Jasenko Omanović član Riksdaga, Ilija Batljan je bio gradonačelnik Nynäshamna, a mnogi u komunalnim i partijskim upravama. O doktorima nauka, pronalazačima, vrhunskim umjetnicima i sportistima da i ne govorimo. To su perjanice naše prve generacije na tlu ove zemlje.
Sada dolazi novi val, val mladih, u Švedskoj rođenih i obrazovanih. Jedan od njih je i Edin Masleša, koji je upravo izabran za predsjednika Omladinske organizacije Moderata u Norrköpingu.
Rođen je u Göteborgu 03. jula 1993, ali su mu po ocu Refiku i mami Fati korijeni ljubuško-konjički. S roditeljima je preselio u Norrköping 1994, gdje je odrastao i završio osnovnu školu i gimnaziju. Sada je student Elektrotehničkog fakulteta u Linköpingu. Od 2009. je član MUF-a (omladinske organizacije Moderata, vladajuće stranke u Švedskoj). Član je Izvršnog odbora Östergötlanda, regije u kojoj živi, a od januara 2013. predsjednik Omladinske organizacije Moderata u Norrköpingu.
Zašto je i kako ušao u politiku?
- Još u gimnazijskim danima, veli, počeo sam da se krećem u društvu u kojem se raspravljalo o politici, pa sam i ja odlučio da se više angažujem. U razgovoru sa mojim drugovima, a isto tako i onima koji nisu moji istomišljenici, shvatio sam da postoje neke stvari na koje bih mogao da utičem i tako doprinesem rješavanju određenih pitanja.
A zašto baš Moderati?
- Uočio sam da politika koju vode Moderati odgovara mojim stavovima liberalne i konzervativne ideologije. Pitanja kao što su jače sudstvo, ulaganje u dobrobit, zdravlje i školstvo, te opredjeljenje da se isplati obrazovati i raditi su prioriteti Moderata, i to me privuklo. Ono u čemu se ja mislim najviše angažirati je oblast doseljeničke politike i integracije. Bitno je da Švedska nastavi razvijati doseljeničku politiku koja će omogućiti onima koji su došli u ovu zemlju kvalitetniju nastavu švedskog jezika i jasniji i jednostavniji pristup zapošljavanju.
O čemu najčešće raspravljate u omladinskoj organizaciji?
- O problemima vezanim za školu i posao, pošto su to pitanja od goruće važnosti za svakog mladog čovjeka. Naravno, tu je i organizovanje i učestvovanje na raznim manifestacijama i debatama.
Gdje sebe Edin Masleša vidi za deset godina?
- Prije svega, pošto sam odlučio da pored Elektrotehničkog fakulteta dopunim svoje obrazovanje i Ekonomskim fakultetom nadam se da ću dobiti posao u branši koja se bavi finansijama. A što se tiče politike očekujem da ću dobiti jedno od važnijh mjesta u stranci kojoj pripadam.

Vuk ne zeli da se hvali,ali sam siguran da zaradjuje vise od tebe u Becu.
A boracki dodatak ima samo sentimentalno znacenje,nista vise. A meni on vise znaci nego sedmica na loto...

Posljednjih dana mediji bruje o uspjehu 14-godišnje Larise Cof, koja je na takmičenju za mlade muzičare održanom u švedskom gradu Västerås osvojila prvo mjesto. Pjesma ”We Were Never Supposed To Be Together”, za koju je ova mlada djevojka napisala muziku i tekst, te je i sama intrepetirala pred mnogobrojnom publikom, oduševila je sve prisutne i zasluženo osvojila prvu nagradu na ovogodišnjem takmičenju.
Organizator takmičenja bio je grad Västerås i Kulturhuset, a među mnoštvom bendova Larisa se jedina samostalno predstavila. Njen uspjeh proglašen je ”događajem sedmice” na Radiju i već danima mediji, kako u Švedskoj tako i u BiH, pišu o njoj.
Pored toga što je izuzetno talentirana za muziku ova šarmantna djevojka izuzetno govori naš jezik. Iako je rođena u Švedskoj nije zanemarila svoje korijene iz BiH. Za to su najviše zasluzni njena mama Emira, porijeklom iz Tuzle, i tata Davor, Banjalučanin, koji su na svoju kćerku prenijeli dio naše trdicije i ukazali na važnost poznavanja maternjeg jezika.
Ni muzika sa naših prostora Larisi nije strana, rado sluša Crvenu jabuku, Merlina, Bijelo dugme i druge bendove, a posebno joj je draga sevdalinka.

Dragi Vuče, babo te Sarajkin sigurno moze kupiti, jednomjesečnim primanjima.Iz temelja :)

Činjenice, nije da se hvalim.No kad si već potegao tu temu

U organizaciji Odsjeka za politiku “Hugo Valentin Centra” i Uppsala Foruma za mir i demokratiju pri Univerzitetu u Uppsali, 1. i 2. marta, održana je konferencija “Građanin u srcu“. Konferencija je obilježila završetak četvorogodišnjeg naučnog projekta koji se bavi pitanjima integracije ratom izbjeglih Bosanaca i Hercegovaca u raznim zemljama Evropske unije.
Eminentni istraživači iz Švedske, Velike Britanije, Švicarske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine prezentirali su rezultate svog istraživanja o multikulturalizmu i integraciji. Konferenciju su otvorili profesor Li-Bennich Björkman, dr Roland Kostić, direktor istraživanja “Hugo Valentin Centra” i dr Branka Likić-Brborić, vanredni profesor Univerzitetu u Linköpingu.
Konferencija je zaključena panel diskusijom u kojoj su učestvovali profesor Carl-Ulrik Schierup, direktor Instituta REMESO (Institut za istraživanje o migraciji, etnicitetu i društvu, Univerzitet u Linköpingu), profesor Zoran Pajić (Kings College, London), Bashkim Iseni (Švicarski forum za istraživanje migracije i populacije, Univerzitet u Neuchâtel) i dr Gunnar Myrbetg (Institut za istraživaje urbanizma i stanovanja, Univerzitet u Uppsali).