HercegBosna.org

arbeiter · **Pridružen/a:** 14 pro 2012, 13:50 **Postovi:** 49

Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH

Citat:

Na kraju bih želio obratiti se hrvatskoj javnosti u Bosni i Hercegovini. Motiviran sam pismom koje sam spomenuo da je na adresu Muzeja došlo od novoformirane HAZU BiH. Zemaljski muzej BiH je od svog nastanka bio institucija koja je čuvala i baštinila kulturu, povijest, umjetnost svih pa i Hrvata. Neobično smo ponosni na naše utemeljitelje i kasnije velikane našeg muzeja i zemlje; Ćiro Truhelka, Alojz Benac, Marko Vego, Pavo Anđelić, Veljko Paškvalin, Čedomil Šilić i mnogobrojni drugi. Takvih ljudi se nismo nikada odricali niti ćemo. Bez imalo patetike i bez obzira na budući status institucije, hrvatski narod ima svoj Zemaljski muzej BiH, kao, naravno, i ostali. Samo u posljednje vrijeme imamo vrlo intenzivnu suradnju na održavanju, postavljanju stalnih izložbi u samostanima u Tomislavgradu, Tolisi, Fojnici, različiti vidovi intenzivne suradnje s prekrasnim muzejom u Livnu, sva muzejska izdanja darovali smo Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru... Vrlo kratko: mi smo vaši i vi ste naši, ovo je i vaš muzej po svojoj suštini i onome što on baštini i tako će ostati do sudnjeg dana.

iz intervjua,
http://www.depo.ba/kultura/neka-se-sram ... -klinikama

BBC

Žicaju sadaku od Hrvatske da im financira propali muzej.

Bobovac

Adnan je u pravu, tj taj muzej doista čuva i vrijednosti Hrvatskog naroda u BiH, uostalom i Ćiro Truhelka ga je takvim zamislio. Bio sam u njemu par puta i to je jedan krasan muzej, svestran, zanimljiv... muzej koji čuva ne samo stare predmete već i spomen na BiH floru i faunu na autohtone tkanine i odjeću, posude itd, i u njemu se nimalo nisam osjećao kao netko tko tu ne pripada već naprotiv. To se pogotovu odnosi na sredovjekovni period... dobro ovo me kasnije nije ni zanimalo.
Mislim da s obzirom na tendencije koje postoje u SA, da se taj muzej još odlično drži pred tim nekim "neopanislamobosanstvom" i svemu što iz njega proistječe.
A sad, da li on to govori radi sadake ne znam, ali znam da taj muzej nju zaslužuje više nego npr knjižnice u Kaknju i Visokom a koje su zadnjih godina tu sadaku od RH primale.

bumbar92

Problem je što bi ta sadaka iz Hrvatske išla za obnovu turskih fesova i bordo dresova, plaće i sl., a ne npr. za konzervaciju kostiju bosanskih kraljeva koji se sada nalaze u zajedničkim sanducima nabacani na hrpu,...

ako će biti sadake i nafake onda to treba usmjeriti na konkretne projekte i radove, da se ne bi izgubilo kao 99% donacija što su ušle u BiH po sarajevskoj matrici, "daj za Srebrenicu, gradi Zenicu".

arbeiter · **Pridružen/a:** 14 pro 2012, 13:50 **Postovi:** 49

zanimljivo je da su austrijanci na upit nekog udruzenja "Collegium Bosniacum" prije vise od godinu dana ponudili financijsku i organizacijsku pomoc. iz sarajeva ali nikada nisu dobili odgovor.
http://www.depo.ba/kultura/zbog-cega-od ... a-nas-trud

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Mislim da znate da HAZU BH traži tu zgradu za svoj "stožer". Nije u pitanju
sadaka, nego tko će tu biti.

Ministry of Sound

HAZU BiH ima nekakav objekt u Mostaru, ali je sve to neozbiljno, to je obična građanska udruga na čijem je čelu svećenik.

Pessimus dux

Ta tzv. "HAZU BIH" je neozbiljna građanska udruga, ispostava iseljeničke HAZUD, koja je nekada imala određenu težinu, a danas služi za uhljebljivanje i legitimiranje hrvatskih znanstvenih diletanata u RH i diljem svijeta.

Potrebna nam je prava ustanova te vrste (HAZU BIH/AZU HB/HBAZU) - autonomna (bolje rješenje) ili eventualno kao ispostava HAZU u Zagebu (npr. Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Mostaru), ukoliko se ljudi nisu sposobni samoorganizirati.

Graničar Jozo

Pessimus dux je napisao/la:

Potrebna nam je prava ustanova te vrste (HAZU BIH/AZU HB/HBAZU) - autonomna (bolje rješenje) ili eventualno kao ispostava HAZU u Zagebu (npr. Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Mostaru), ukoliko se ljudi nisu sposobni samoorganizirati.

samo jedna mala digresija.

Nadam se da je na ovom primjeru jasno koliko je HB upućena na RH, tzv. pereciju kako je neodgovorni pojedinci nazivaju.

A da ostalo ne spominjem.

Graničar Jozo

Inače, ima li smisla govoriti o nečemu što je hrvatsko te se pri tome pozivati na aktere od prije 100 godina?

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Pessimus dux je napisao/la:

Ta tzv. "HAZU BIH" je neozbiljna građanska udruga, ispostava iseljeničke HAZUD, koja je nekada imala određenu težinu, a danas služi za uhljebljivanje i legitimiranje hrvatskih znanstvenih diletanata u RH i diljem svijeta.

Potrebna nam je prava ustanova te vrste (HAZU BIH/AZU HB/HBAZU) - autonomna (bolje rješenje) ili eventualno kao ispostava HAZU u Zagebu (npr. Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Mostaru), ukoliko se ljudi nisu sposobni samoorganizirati.

Ne znam, ne mogu o tom suditi. Nisam vidio nigdje popis članova, bar jezgre HAZU BH.
Npr., iako kasni u izdanjima, Hrv. leksikografski institut u Mostaru je ozbiljan, vidjelo se po enciklopediji.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Graničar Jozo je napisao/la:

Inače, ima li smisla govoriti o nečemu što je hrvatsko te se pri tome pozivati na aktere od prije 100 godina?

?

Graničar Jozo

Hroboatos je napisao/la:

Graničar Jozo je napisao/la:

Inače, ima li smisla govoriti o nečemu što je hrvatsko te se pri tome pozivati na aktere od prije 100 godina?

?

u kojem pravcu se razvija ovaj muzej? postoje li neka istraživanja koja ukazuju na hrvatsku podlogu razvoja bosanskog (primarno) identiteta?

ne poričem ja ovu izjavu, samo postavljam pitanja da razumijem koliko taj muzej može biti hrvatski ako se bavi npr. bosanskim identitetom na temelju novokomponovanih maštarija. to je sve. pa u tom kontekstu pitam ima li smisla govoriti o nečemu što je hrvatsko.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Graničar Jozo je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

?

u kojem pravcu se razvija ovaj muzej? postoje li neka istraživanja koja ukazuju na hrvatsku podlogu razvoja bosanskog (primarno) identiteta?

ne poričem ja ovu izjavu, samo postavljam pitanja da razumijem koliko taj muzej može biti hrvatski ako se bavi npr. bosanskim identitetom na temelju novokomponovanih maštarija. to je sve. pa u tom kontekstu pitam ima li smisla govoriti o nečemu što je hrvatsko.

Aha, OK. Ja nisam razumio jer sam mislio da govoriš o HAZU BH.

Usput- ja apsolutno jesam za HAZU BH i htio bih
da se to ostvari što prije. Samo ne znam ovo sad- koji su to ljudi, koja imena..
bar njih 15-20 da vidimo i čujemo.
Eto, vrijedan je djelatnik bio, na svom polju, pokojni BH akademik fra Ignacije Gavran.
Ne znam kakav je bio politički, no znam njeke stvari koje je priredio
i napravio, i to je vrlo vrijedno.

Mar-kan · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 15:45 **Postovi:** 32491

Hroboatos je napisao/la:

Eto, vrijedan je djelatnik bio, na svom polju, pokojni BH akademik fra Ignacije Gavran.
Ne znam kakav je bio politički, no znam njeke stvari koje je priredio
i napravio, i to je vrlo vrijedno.

Strašan pisac-povijesničar,temeljit bio.Politički mi se činio neutralan.

BBC

Državni muzej su pustili da propadne, a za ove islamske gluposti imaju novca i previše. Treba provjeriti jel se na ovakve stvari troši zajednički proračunski novac.

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/uskoro- ... biblioteke

Citat:

31.3.2013.
Naslovnica » Vijesti » Teme | objavljeno: 31.03.2013. 06:04 | Autor: A. Nu.
Print
Nakon deset godina izgradnje
Uskoro otvorenje Gazi Husrev-begove biblioteke
Rukopisi od velikog značaja za kulturnu baštinu BiH
FOTO: Avaz
Uskoro otvorenje Gazi Husrev-begove biblioteke

U novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke na Baščaršiji u Sarajevu prenesen je fond od 100.000 knjiga, a vrata nove biblioteke za javnost bit će otvorena za manje od mjesec. Potvrdio je to za "Avaz" Mustafa Jahić, direktor ove biblioteke, te naglasio da je kompletna oprema za novu biblioteku već postavljena.

Bogat fond

- Trenutno završavamo neke sitne poslove kao što su priključci za telefon i internet i nadamo se da će biblioteka u potpunosti profunkcionirati do kraja idućeg mjeseca. Knjige smo prenijeli i trenutno ih naši radnici razvrstavaju i slažu. U fondu biblioteke bit će 10.000 kodeksa rukopisa s oko 20.000 većih i manjih djela iz islamistike, nauke o orijentalnim jezicima i lijepe književnosti. Svi ti rukopisi od velikog su značaja za kulturnu baštinu BiH - pojašnjava Jahić.

Kako je istaknuo, biblioteka ima kapacitet za smještaj za više od 500.000 knjiga kao i druge sadržaje, među kojima i kongresnu dvoranu, urede za zaposlene, arhiv, prostor za restauraciju rukopisa, muzejsku zbirku, izložbeni prostor, knjižaru... Jahić naglašava da u biblioteci trenutno radi 20 starih uposlenika, a da će, prema potrebama, biti otvorena još neka radna mjesta.

Velike čitaonice

- Neće tu biti mnogo radnih mjesta, s obzirom na to da se radi o istom broju knjiga i istom obimu posla. Najviše potrebe imat ćemo za tehničkim osobljem koje će održavati zgrade ili za osobljem koje će pružati usluge korisnicima - pojašnjava Jahić.

Prema njegovim riječima, građanima će na raspolaganju biti dvije velike čitaonice. No, kako pojašnjava, iz biblioteke se knjige neće moći iznositi nego će ih građani moći koristiti samo unutar zgrade.

Najstarija djela

Jahić ističe da Gazi Husrev-begovu biblioteku krase rijetka i unikatna djela koja je teško naći u drugim bibliotekama, posebno u BiH.

Najstariji rukopis u biblioteci je djelo "Ihjau ulumud-din" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija koji je umro 1111. godine, a riječ je o teološko-mističnom djelu prepisanom 1131. godine. Tu će se moći naći i djelo "Firdevsul-ahbar fi me-suril-hitab", zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi el-Hemedani (umro 1115.). Djelo je prepisao Abduselam ibn Muhamed el-Hava-rizmi 1151. godine u medresi Imađiji u Hemedanu. Djelo ima 417 listova, pisano je starim neshom.

Pessimus dux

Hroboatos je napisao/la:

Ne znam, ne mogu o tom suditi. Nisam vidio nigdje popis članova, bar jezgre HAZU BH.

Fra Andrija Nikić je na čelu toga i to je zapravo ispostava one neozbiljne iseljeničke HAZUD iz Švicarske, čijim članom može postati maltene svaki član akademske zajednice, bez obzira na znanstvena dostignuća.

Hroboatos je napisao/la:

Npr., iako kasni u izdanjima, Hrv. leksikografski institut u Mostaru je ozbiljan, vidjelo se po enciklopediji.

HLI u Mostaru je ozbiljan i stručan, ima potencijal, ali zanimljivo, ima na istaknutim uredničkim mjestima članove koji redovito u svojim tekstovima sotoniziraju samu ideju hrvatske teritorijalno-administrativne autonomije u BIH (npr. Ivan Markešić), da ne govorim kako se nabacuju blatom po HR HB, HVO-u i Tuđmanu, te stvaraju umjetnu podjelu na bosanske i hercegovačke Hrvate, napadajući pritom potonje za podjele koje sami stvaraju ili produbljuju, istodobno ubirući novce od HZ HB koja financira rad HLI i njegova izdanja. :wacko

Pessimus dux

Hroboatos je napisao/la:

Eto, vrijedan je djelatnik bio, na svom polju, pokojni BH akademik fra Ignacije Gavran.
Ne znam kakav je bio politički, no znam njeke stvari koje je priredio
i napravio, i to je vrlo vrijedno.

Ne želim osporiti eventualne Gavranove zasluge na teološkom ili historiografskom polju, no u političkom smislu, fra Ignacije Gavran bio je prilično sluganski nastrojen prema komunističkoj vlasti, opravdavajući potrebu postojanja Staleškog udruženja katoličkih svećenika u BIH "Dobri pastir", te sam doprinoseći i aktivno sudjelujući u njegovu radu. Samo da podsjetim, takvo je svećeničko udruživanje tadašnja BK Jugoslavije osudila, a udruženja nije odobrila (osim u specifičnom istarskom slučaju), jer ih je smatrala režimskim pipcima i pokušajem potkopavanja Crkve iznutra.

Inače, današnji duhovni baštinici političkih ideja "Dobrog pastira" upravo su Luka Markešić, Marko Oršolić, Ivo Marković, Ivan Šarčević, Drago Bojić, Petar Jeleč i možda još poneki bosanski franjevac.

Ne ulazeći u točnost svih navedenih tvrdnji, sugeriram čitanje teksta u kojem se povjesničar Jure Krišto jednim dijelom pozabavio i njegovim likom i djelom:

http://hrsvijet.net/index.php?option=co ... Itemid=348

HercegBosna.org

Adnan Busuladžić: Hrvatski narod ima svoj Zemaljski muzej BiH

Online