Otvorena vrata za posao medicinskog osoblja u Njemačkoj

Od ove srijede (3.4.2013.) Bosanci i Hercegovci, kvalificirani na području njege, mogu doći raditi u Njemačku. Predstavnici BiH i Njemačke su u Bonnu potpisali sporazum koji regulira dolazak medicinskog osoblja iz BiH.

Njemačka želi privući stručnu radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali sada ne samo visokokvalificiranu, već i nižekvalificiranu radnu snagu. U Bonnu je naime potpisan sporazum između njemačke Agencije za posredovanje stručne radne snage i bosanskohercegovačke Agencije za rad i zapošljavanje, kojim se regulira dolazak medicinskih sestara i njegovatelja. Jer, Njemačkoj je prijeko potrebna ta radna snaga, a Bosna i Hercegovina ima napretek nezaposlenog medicinskog osoblja.

Bh. radnicima osigurati pravo na rad – pa makar i u drugoj zemlji

Oko 10.000 radnika iz područja medicinske njege je potrebno Njemačkoj. Kako bi pokrila svoje potrebe za njegovateljima, Njemačka je, među ostalim, sklopila dogovor i s Bosnom i Hercegovinom. Prethodno je to uradila s Filipinima, s Kinom, ali i sa Srbijom u siječnju, a takav sporazum već duže postoji i s Hrvatskom. Iz Bosne i Hercegovine bi, prema tome dogovoru oko 500 radnika do konca 2014. moglo naći posao u Njemačkoj, pri čemu nije isključeno da se ta brojka poveća ukoliko bude postojala potreba kod njemačkih poslodavaca. Zašto upravo s Bosnom i Hercegovinom, pojašnjava direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Adnan Delić:

"U ovom trenutku BiH ne može pružiti nezaposlenim ljudima adekvatno radno mjesto, a ni dovoljan broj radnih mjesta. I naša obveza kao državne institucije je da omogućimo građanima da ostvare svoje pravo na rad, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava, makar to pravo na rad ostvarili u nekim drugim zemljama."

U tu drugu zemlju spada od danas i Njemačka, u koju, kako naglašava Delić, Bosanci i Hercegovci rado žele doći raditi. Put do Njemačke za kvalificirane radnike je međutim povezan s određenim uvjetima. Onaj najbitniji je jezik. Njemačka Agencija za posredovanje stručne radne snage je sklopila ugovor o suradnji s Goethe institutom, tako da oni njegovatelji, koji žele doći u Njemačku, prvo moraju dokazati najmanje razinu B2 poznavanja njemačkoj jezika. A prijaviti se može isključivo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nova generacija “medicinskih gastarbajtera”?

No, i nakon što radnici dođu u Njemačku, njihove diplome i uvjerenja o kvalifikaciji nisu odmah priznate, pojašnjava Monika Varnhagen iz Savezne Agencije za posredovanje stručne radne snage (ZAV): “Potrebno je proći proces priznavanja, tijekom kojeg se uspoređuje što ta stručna radna snaga donosi sa sobom iz Bosne i Hercegovine i koji su zahtjevi u Njemačkoj. Ukoliko situacija bude takva da postoji potreba za dodatnim stručnim obrazovanjem, onda će se definirati koji su deficiti.” Drugim riječima, svaka prijava će se posebno provjeravati. Proces priznavanja bi trebao trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih radnici iz BiH rade u klinikama, a kasnije mogu raditi i u staračkim domovima, dodaje Varnhagen.

Međutim, je li to uopće dobro za Bosnu i Hercegovinu – ako njezina stručna radna snaga napušta zemlju i djeluje u stvaranju nove generacije “medicinskih gastarbajtera”? Direktor Agencije za rad i zapošljavanje, Adnan Delić, smatra da ne dolazi do “odljeva mozgova”.

“Ono što je posebno bitno je da je Bosna i Hercegovina, pored izuzetno loše političke situacije, ekonomske situacije, vrlo slabo razvijene privrede, faktički na jednoj ivici propasti, i da Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku dijaspora spašava svojim ulaganjem, odnosno slanjem novca u BiH. A ovakvi načini će doprinijeti da ljudi, koji dođu u Njemačku da rade, šalju novac svojoj rodbini, prijateljima i ostalima, i na taj način će pomagati Bosni i Hercegovini”, kaže Delić, ali i priznaje da će BiH “dugoročno vjerojatno izgubiti kvalitetnu radnu snagu.” Delić je međutim uvjeren da će se oni koji na ovaj način dođu raditi u Njemačku, poslije i vratiti u svoju domovinu.

Izvor: Deutsche Welle

Ne mogu zamisliti puno gorih poslova (legalnih) od medicinske njege za stare i bolesne osobe u svojim domovima (iako zvuči plemenito). Imam prijatelja koji to radi, plaća je solidna, ali gadno u p.m. previjanje rana, čišćenje gnoja, mijenjanje pelena i sl.

a to je (LTC), s obzirom na starenje stanovništva, posao budućnosti za mnoge.

jbt apsurda, umjesto da se otvaraju novi vrtići (apsolutno je pogrešno reći kako ne postoji potreba), sve se više otvara domova za starije i nemoćne.

Obećali su nam ovo:



Dobili smo ovo: (nisam htio stavljati slike mijenjanja zavoja, pelena i sl):

Ne znam ima li išta gore nego kada netko blizak padne u postelju pa umire godinama... Nekoć se to rješavalo obiteljski, svaka kuća na selu je imala dosta članova obitelji među kojima redovito i jednu nepokretnu babu o kojoj se skrbilo.
Ja se iskreno nadam da ću ako dođem do te faze imati dovoljno pameti da sam sebi skratim muke.

Da ponovim 2 stara posta:

Mene samo zanima o kakvim " odljevima mozgova " govore uopće sad ili u budućnosti ?

Ako se osoba nalazi na birou za zapošljavanje u BiH, mogućnost da pronadje posao u struci, jednaka je vjerovatnosti dobitka na Lotu ili nekoj drugoj igri na sreću.Dakle, njen radni potencijal sigurno će ostati neiskorišten zauvijek.Je li to cilj ?Da ne bi došlo do " odljeva mozgova " drzava ne preduzima ništa kako bi mladima omogućila neku perspektivu i budućnost, no istodobno sporan im je odlazak u inostranstvo naše radne snage ili umova.
Ovaj stav nema nikakvo logično uporište.BiH je drzava koja ima na birou za zapošljavanje doktora znanosti.A to je zaista jedna od velikih rijetkosti u svijetu.

Moja je sestra od hitne, onkologije, pediatrije, klinike za očne bolesti sad prije par dana dospjela do pozicije da gotovo više nema nikakvog dodira sa zdravstvom, njegom i pacientima. Računalo, printer, arhiva. Klasična administracija. Mislim da čak ni zavoj neće u ruku primit više.

btw, ne mogu nać brošuru za bejha građane od slovenskog zavoda za zapošljavanje. Ima sve slikovito opisano kako doći do dream job... tipa zidar, tesar.

Treba biti rođen za to. Imam rodicu na medicinskom fakultetu, sve petice ima, samo to želi raditi i ništa više, i ni ne trepne kad vježbaju na mrtvima.

Pa moraju neki i to raditi.Nema logike da svi budemo napredni intelektualci.Gospodarstvo bi bilo u kolapsu.Te brošure za kvalifikacije i prekvalifikacije, dokvalifikacije ponudjene su na jezicima zemlje domaćina prvenstveno, pa onda na jezicima zemalja čija je populacija takodje zastupljena kao radna snaga.Ovdje dakle imaju i na turskom, slovačkom, poljskom i madjarskom.
No ti si ovu tvrdnju napisao namjerno, kao da su gradjani BiH ustvari umno ograničeni, te im nude poslove srazmjerne njihovim mentalnim mogućnostima.Što naravno nije tačno
Tačno je da će svaki stranac doći prije zbog jezika i općenito drugih integracijakih faktora do navedenih zanimanja, no do fakultetske diplome.Zar ne ?

Upravo to. Ja dva put vidio otvoreni lom, šokiran, zgrožen... a ona izvlačila mrtve iz automobila i slične pizdarije. I baš kao što ti reče, rođena za to...

Zašto moj upis shvaćaš kao ponižavanje. Pa nije ni moj ćaća bio direktor, doktor... A boga mi nisam ni ja... Ovu temu sam zamislio kao pomoć pri traženju zaposlenja.

Pa nisam shvatila kao ponizavanje.Samo sam se osjećala pozvanom da ga dodatno pojasnim.Upravo zato da ljudi nemaju nedoumica, da se ne osjećaju ponizeno ili degradirano ako ne budu uspjeli pronaći posao u skladu sa kvalifikacijama ( pa neka diplomirana medicinska sestra završi kao njegovateljica ili Ing. Gradjevine kao vodja smjene tesera i zidara na baušteli )

Perač leševa je dobro plaćeno zanimanje

Kakve su mogućnosti kod vas oko obavljanja prakse npr. 6 mjeseci i slično, a da se za to vrijeme nauči jezik i steknu druga iskustva? Ja sam malo gledao što se nudi na nekim stranicama, ali je to većinom za studente ili za žene (čuvanje djece). Naravno da se tu ne bi tražilo vrhunsko poznavanje jezika jer je svrha takvih programa da se usavrši jezik.

Te zapadne starce treba dovesti u Herceg-Bosnu i udomiti ih po privatnim kućama,pružiti im obiteljsko zadovoljstvo u skladu sa eurićima koje imaju

šta fali bit stolarom, radit sa drvom je odlično ako imaš mota za to, iskreno puno bolje od nekog administrativnog posla u kojem samo sidiš i vrtiš brojeve u glavi.


Ova njega starčadi je posal za ***, ko voli nek izvoli LOL

Vremenom prsti na rukama...

Najbolji model su staračke komune, u nekim godinama se grupiše veći broj staraca, žive zajedno u istoj kući , pomažu jedni drugima koliko mogu, a uz sve to sami financiraju grupicu stručnjaka koji se skrbe o onom o čemu oni ne mogu. Ovakvih zajednica je sve više i više u razvijenim zemljama.

Težak posao, izdržljiv tri mjeseca, bez obzira na relativno dobru plaću ( u Njemačkoj 2500eura, uz plaćen stan i hranu) jer si angažiran 24 sata.

Prijavljenih slobodnih radnih mjesta na Zavodima za zapošljavanje

Srbija: 189
Bosna in Hercegovina: 328
Slovenija: 771
Hrvaška: 7.821

ma nemaš pojma :P


Uostalom ako imaš svoju stolariju, vjerojato zarađuješ više od nekog računovođe, a računovođa je ženski posal ako se mene pita

U Srbiji se za jedno mjesto natječe preko 4500 kandidata, prestrašno...

U Sloveniji oko 124.000 registriranih nezaposlenih.

Zanimljivo za BiH, više slobodnih radnih mjesta u RS nego u FBiH. Mislim da kad sam zbrajao, da je bilo oko 190 u RS od ovih 328. Brčko distritk trenutačno 0 (izvor portal ZZZ brčko distrikta)

Prema podacima EURES-a, u Njemačkoj je otvorenih 360.000 natječaja za radna mjesta.