sine, jesi li završio u roku? -jesam ćaća.

Nema dvojbe da se radi o iznimnom nalazištu kostura praslona, velike i izumrle životinje koja je živjela u miocenu. Pošto se radi o golemim životinjama iz davne prošlosti, znam da je to senzacija za medije, javnost, turstičke djelatnike, ali je važno i za znanost.
Ovo je brojnim novinarskim ekipama kazao peleontolog Oleg Mandić iz Prirodoslovnog muzeja u Beču na javnom predstavljanju rezultata stručne analize više kostura koje je u kamenolomu Cebara kraj Tomislavgrada prije 18 mjeseci pronašao Vinko Ljubas Jablan.
Osim dr. Mandića, tu su se također našli znanstvenici iz HAZU, prirodoslovnih fakulteta u Zagrebu i Mostaru, Federalnog zavoda za geologiju iz Sarajeva te predstavnici Federalnog ministarstva za okoliš, muzejskih ustanova i općine Tomislavgrad.

Pronađeni ostaci praslona


Paleontolog Mandić je odmah nakon dolaska svratio na nalazište i počeo kopati. Pa je već pronašao dvije vrećice ostataka kostura. Tu su ga zatekli i novinari. I sam priznaje da je tu veoma opasno kopati, jer kamene gromade vise iznad glave.

Stiže stručnjakinja iz Beča
- Vjerojatno se radi o špilji koja je kroz geološku prošlost ispunjena pijeskom. Daljnja istraživanja trebala bi odgovoriti na pitanja u kakvom je okolišu živio praslon, radi li se o do sada nepoznatoj vrsti, te ima li tu još nečega što bi bolje rasvijetlilo to geološko razdoblje, biljni i životinjski svijet. Ovdje će uskoro doći i moja kolegica Ursula Goehli iz Beča koja je svjetski poznata stručnjakinja za miocen i Dinaride.
U općinskoj zgradi novinari su mogli vidjeti više od stotinu zubi, teških više od kilograma, te dijelova kostura.
- Praslon je vjerojatno živio prije 20-ak milijuna godina - kaže dr. Jozo Bagarić, šef Povjerenstva koje je 18 mjeseci u tišini radilo skupljajući mišljenja struke. Radi se o vrsti između slona i mamuta koja ima dva para kljova, po čemu bi se dalo zaključiti da je živio u močvarnom dijelu i kljovama prebirao baru da dođe do hrane. Dogovorili smo s federalnim ustanovama da praslon ostaje u Tomislavgradu, uostalom, nazvali smo ga 'Gomhotherium Tomislavgrad', što znači da ovdje trebamo praviti muzej.


Bit će turista i suvenira

Vinko Ljubas je najzaslužniji za otkriće


Budući da su kosturi praslona otkriveni tek u pet nalazišta u svijetu, od kojih je samo jedno u Europi (Njemačka), načelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin vidi u tome i značajan gospodarski i turistički sadržaj.
- Prvo moramo napraviti projekt budućeg muzeja u Tomislavgradu, uključivši i svojevrsni prapovijesni park kako bismo dobili novac od pretpristupnih fondova EU-a. Jer, ovo otkriće spada u općeljudsku baštinu - kaže Vukadin.

Otkriće u Cebari barem nakratko je razgalilo sve Duvnjake kojima je to glavna tema svih razgovora. A neki već kuju planove da prave suvenire i privjeske s likom duvanjskog praslona.
- Dok mi isplaniramo, Kinezi će doći s gotovim suvenirima našeg praslona - veli Rodijak Ćipa.

Znanstvenici potvrdili: Jedno od najvećih otkrića na svijetu

Za takvo važno znanstveno mapiranje Duvanjskog kraja najzaslužniji je pronalazač prvih ostataka praslona arheolog - amater Vinko Ljubas koji je jučer uz znanstvenike bio zvijezda
Povećaj Znanstvenici potvrdili: Jedno od najvećih otkrića na svijetu


Za manje od pola sata ispod blatnjavog pijuka prof. dr. Olega Mandića, uglednog palenteologa s Prirodoslovnog muzeja u Beču, na lokaciji Vran, aktivnom Dukića kamenolomu, tri kilometra udaljenog od Tomislavgrada, izroni desetak novih fosilnih ostataka kostiju praslona, čija se starost procjenjuje na oko 20 milijuna godina.

Nalazi struke

“Nalazi struke potvrđuju da se radi o jednom od najstarijih nalazišta kostiju praslona”, potvrdio je pred brojnim okupljenim novinarima i znanstvenicima senzacionalno paleontološko otkriće prof. dr. Oleg Mandić, pokazujući pred kamerama i fotoobjektivima pronađene kosti bića koje je duvanjskim krajem hodalo u doba novog miocena. U prevedenom, narodu razumljivom jeziku, to znači, objasnili su okupljeni vrhunski stručnjaci iz Zagreba, Sarajeva, Beča, Mostara, da je duvanjskim krajem prije 20 milijuna hodala starija vrsta slona - preteča mamuta.

“Evo još ostataka”, doviknula je Božena Čvorović, paleontolog iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pozorno pohranjujući ostatke važnog otkrića u vakuumiranu plastičnu vrećicu. “Sigurno je”, dodala je Jadranka Mauch-Lenardić s Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti, da se radi o jednoj, možemo već sad slobodno kazati najvažnijoj lokaciji u svijetu, na kojoj postoji prava grobnica ostataka praslona. Ovim je potvrđeno da je Tomislavgrad na globalnoj paleontološkoj mapi uz Pakistan i München, pozicionirana kao nova, treća najvažnija lokacija oko koje se tek treba isplesti znanstvena priča. Za takvo važno znanstveno mapiranje duvanjskog kraja najzaslužniji je pronalazač prvih ostataka praslona, arheolog - amater Vinko Ljubas, koji je jučer uz znanstvenike bio glavna zvijezda pred medijskim kućama. Da se 15. kolovoza za blagdan Velike Gospe 2011. godine nije umjesto svečanih ručkova, koji se tada tradicionalno priređuju, zaputio u obližnji kamenolom, veliko znanstveno otkriće možda bi danas bilo obavijeno velom tajne.

“Inače, kao zaljubljenik u minerale i arheološka nalazišta otišao sam vidjeti ima li okamina i ugledao sam nešto, što po izgledu i težini nije sličilo na mineralošku formu. Bilo je puno lakše i nije podsjećalo na mineral već na kost, odnosno okaminu kosti. Znao sam da sam nešto važno pronašao. Evo, stigao je nakon godinu i pol dana i dokaz od struke da se radi o vrlo važnom otkriću slona i naravno da mi je drago da sam ga prvi, slučajno, pronašao. Sad neka struka i znanost učine svoje”, kazao je skromno pronalazač Vinko Ljubas.

Mjesto okupljanja struke

Zahvaljujući njegovom pronalasku, sad je u svjetskim znanstvenim analima Tomislavagrad označen kao lokacija “Gomphoterium-TG”. Zbog važnog otkrića na dubini od nekih osam do deset metara, cijela lokacija u idućih nekoliko mjeseci pa i godina bit će predmet brojnih istraživanja znanstvenih instituta iz Europe i svijeta. I lokalna općinska vlast ne sjedi skrštenih ruku. Svjesni veličine i važnosti ovog otkrića, načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin kaže kako planiraju pomoći otvaranje muzeja u kojem će biti izložen otkriveni ostatci praslona iz razdoblja novog miocena. Postoji ideja da se uz stručna istraživanja i predavanja ovo raritetno znanstveno otkriće stavi u službu turizma i turističke promidžbe mjesta. S tim se slaže i doc. dr. Jozo Bagarić iz Stručnog povjerenstva za istraživanje koji kaže da će se nakon znanstvene obrade cijele lokacije razmišljati o izgradnji muzeja. Nakon krunidbe kralja Tomislava, općina Tomislavgrad dobiva novu, ali puno opipljiviju prapovijesnu priču koja se stručno zove “Gomphoterium-TG”.

Nema piramida, nema ni slona. Simple as that.

Obećanje koje je prošle godine tijekom boravka u Tomislavgradu u prigodi otkrivanja spomenika Duvanjskome gastarbajteru dao gosp. Branko Uvodić, urednik i voditelj poznatog HTV-ova serijala Lijepom našom, je ispunjeno. U Tomislavgradu će, naime, 22. svibnja u Gradskoj sportskoj dvorani u 20 sati započeti trosatno snimanje ove emisije.

U izjavi za Radio Tomislavgrad gosp. Uvodić je kazao da će u programu u većoj mjeri biti zastupljena duvanjska narodna baština, no prostor u emisiji će dobiti i ostale općine Hercegbosanske županije.

Dodao je također da bi tijekom večeri trebale nastupiti i estradne zvijezde: Mate Bulić, Dražen Zečić, Joško Čagalj Jole, Željko Bebek, Jelena Rozga, jedna prvorazredna dalmatinska klapa i neki od najboljih hrvatskih tamburaša.

Poznato je da priprema jednog ovakvog glazbeno – scenskog spektakla iziskuje i značajna financijska sredstva. No, prema riječima gosp. Uvodića, 80 % svih troškova snimanja emisije Lijepom našom snosi Hrvatska televizija, tako da su troškovi koji će pasti na tomislavgradsku općinu u odnosu na dobit od promidžbe grada, općine, te kulturne i tradicijske baštine ovoga kraja, skoro zanemarivi.

Emisija Lijepom našom iz Tomislavgrada će na Hrvatskoj televiziji biti emitirana u dva termina: 1. i 8.lipnja.

Marija Letica /rtg / tc

U sklopu projekta razvoja turizma na Buškom jezeru, općina Tomislavgrad, gradi se objekt koji će privlačiti turiste i omogućavati im ugodan boravak i odmor.

Pokretanje turizma

Riječ je o gradnji autokampa na obali jezera u selu Grabovici, koji će značiti veliki iskorak i početak ozbiljnog pristupa i djelovanja, ne samo u pokretanju turizma, nego u razvoju gospodarstva, otvaranja radnih mjesta i zaustavljanju odlaska i odseljavanja stanovništva. No, ne radi se samo o klasičnom autokampu, riječ je o znatno većem, bogatijem i sadržajnijem turističkom objektu, koji će služiti i u druge svrhe. Projektanti, investitori i graditelji dali su mu naziv ekokamp budući da je sastavni dio velikog Eko sela Grabovica koje se nalazi nekoliko stotina metara više u strani brda. - Autokamp će imati 75 mjesta A kategorije i planirano je da se završi do ljeta sljedeće godine. Nakon autokampa predviđena je izgradnja mola na jezeru s lučicom za brodice i čamce, namijenjeno za ljude koji žele ploviti jezerom, a s radovima smo počeli. Nakon toga u planu je izgradnja hotela, modernog i visokih standarda, s vanjskim i unutarnjim bazenom, kongresnim dvoranama i drugim sadržajima. Tamo skroz na kraju, i to će biti posljednja građevina u ekokampu, predviđena je lovačka kuća s 20 do 25 kreveta. Bit će namijenjena lovcima i ribolovcima i prihvatljiva njihovu standardu i potrebama, da mogu prespavati i biti blizu lovištima i jezeru - objašnjava Ante Ćurić, voditelj marketinga u Eko selu Grabovica.

Urbane vile

No, to nije sve. Ukupnim planom predviđa se izgradnja 10 urbanih vila od kojih će svaka imati svoj bazen. Zamisao je da svaka vila predstavlja jednu bosanskohercegovačku i hrvatsku pokrajinu. To znači da bi se izgradila hercegovačka kuća, bosanska, dalmatinska, istarska, slavonska, zagorska i druge kuće. One i njihova okućnice bile bi uređene prema stilovima i podnebljima koje predstavljaju.

Udruga Duvnjaka Zagreb i ove godine organizira tradicionalnu 4. Završnicu malonogometnog turnira „Kralj Tomislav“.

Već četiri godine, u sportskom centru Supra Sport, odigrava se malonogometni turnir „Kralj Tomislav“. Kroz te godine turnir je stekao reputaciju jako kvalitetnog turnira, što je potvrđeno i ove godine nizom kvalitetnih i zanimljivih utakmica.

Polufinale se odigrava 18. svibnja, a polufinalni parovi su: Roško Polje - Playtronic VS Dobrići i Stridon promet VS Gornji Brišnik - Selidbe Marijo.

Završni dan turnira je 25. svibnja. Utakmice će se odigrati prema sljedećem rasporedu:

15 : 00 - 17:30 - revijalne utakmice

17 : 30 utakmica za 3. mjesto

18 : 30 - finale

Nakon odigravanja utakmica slijede dodjela medalja i uručivanje pehara pobjednicima, a nakon toga bogat program uz glazbu uživo. Zabavljat će nas band "Ranom zorom". Organiziramo i tombolu te ostala iznenađenja. Uz navedneno bit će omogućeno i gledanje finala Lige prvaka. Događaj će, svojim premjernim nastupom, uveličati folklorna sekcija Udruge Duvnjaka Zagreb.

Udruga Duvnjaka Zagreb