Unatoč malom broju djelatnika zaposlenih u DSZ-u, dio podataka do sada je ipak objavljen, držim kako je za ne primjereno kašnjenje obradbe stožernih podataka odgovorna Vlada koja štednjom na nacionalnim projektima više škodi samoj sebi negoli dobiva.

Glede do sada obrađenih podataka objavljeni su podatci o; broju pučanstva, te o narodnosnoj, vjerskoj, jezičnoj i starosnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske.
Iako držim da DSZ nije kriv za kašnjenje sa objavom, ipak odgovoran je za neopravdano popisivanje nekoliko desetaka tisuća osoba koje većinu vremena ne borave u RH, to jest osoba sa povremenim boravkom na ozemlju RH, "takozvanih povratnika koji stanuju na relaciji Beograd-Zagreb" a u zbilji žive i rade u Srbiji, dok u Hrvatskoj tek provode godišnji odmor.

Podrijetlo podataka: Službena stranica DSZ RH

1. Podatci o starosnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf

2. Podatci o narodnosnoj, vjerskoj i jezičnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf

Etnička karta 2001.g bez postotaka:

Hrvati izgubili većinu u Udbini, a malo poboljšanje u Vojniću.

U stvarnosti na Udbini kao jedinom gradiću na Krbavi žive u apsolutnoj većini Hrvati, uz tek manjinu pripadnika iz sastava drugih naroda, dok po okolnim selima koja ustrojstvom spadaju u sastav općine Udbina živi podjednako Hrvata i Srba, no popisivanjem fiktivnih srpskih povratnika koji se u zbilji većinom nisu vratili u ta sela nego tamo samo povremeno svraćaju, pa tako ispada da ima 51% Srba naspram 49% ostalih.

Općina Vojnić trenutačno nema ničiju većinu iznad 50%, broj Srba opada, dok sa druge strane broj Hrvata raste te skupa sa Abdićevim Muslimanima premašuju 55% stanovništva, pa je tako na političkoj razini HDZ postao najveća stranka koja je pobijedila na lokalnim izborima 2013.

Općina Buje također nema većinu iznad 50%, ali tu se dio Hrvata izjasnio prema regionalnoj pripadnosti i kako kažu sami oni koji su se tako izjasnili "da oni zato nisu prestali biti Hrvati". No broj opredijeljenih Hrvata sa gotovo 49% ostao je visok i daleko premašuje Talijane i ostale.

Općina Kneževi Vinogradi sa gotovo jednakim udjelom Hrvata i Mađara uz tek nekoliko desetaka osoba razlike, ima tendenciju rasta Hrvata i pada Mađara.

Općina Končanica; Česi i Hrvati ispod 50%, trenutačno je nešto malo više Čeha no njihov broj postupno opada svako desetljeće tako da vjerojatno već na idućem popisu bit će manjina.

Spomenuo bih još općinu Kistanje u kojoj je snažan prirodni priraštaj osigurao brojnost Hrvata i zajamčio njihov dugoročni rast unatoč trenutačno značajnom što stvarnom, što fiktivnom povratku mahom staračkog srpskog puka.

Držim stožernim obvezu DSZ-a da u suradnji sa MUP-om RH provjeri sva sumnjiva fiktivna boravišta gdje je primjetna ne nazočnost građana dulja od 3 mjeseca, time bi se zbilja utvrdila stvarna nazočnost pučanstva na ozemlju Republike Hrvatske i sve manipulacije na dulje razdoblje bile bi svedene na ništicu.

O ovome sam već pisao i to nam je slaba točka,
nemamo nikakve potrebe iznositi krive informacije.


Kistanje

2001.g
Srbi - 1.736
Hrvati - 1.255

2011.g
Srbi - 2.166
Hrvati - 1.282

Biskupija

2001.g
Srbi - 1.290
Hrvati - 337

2011.g
Srbi - 1.452
Hrvati - 231

Naglasio bih da to nisu starci jer sami broj Srba je veći nego ukupni broj stanovnika 1991.g u Biskupiji,
dok u Kistanjama se približava tome broju. Janjevci u Kistanjama drže ravnotežu zbog dobrog nataliteta.

P.s.
Ispravak, i u Kistanjama je broj Srba veći nego ukupni broj stanovnika 1991.g

Javna je tajna da stvaran broj Srba u Republici Hrvatskoj iznosi c.c. 135 tisuća, ostatak do 186 tisuća odnosi se na fiktivne povratnike koji žive kako veli g. Pupavac "na relaciji Beograd-Zagreb", a u stvarnosti žive i rade u Srbiji dok u Hrvatskoj provode godišnji odmor u obnovljenim kućama, dolaze autobusima u Hrvatsku na izbore i po socijalnu pomoć ili mirovinu, što smo se uvjerili i ovih dana u Hrvatskoj na lokalnim izborima za tijela mjesne samouprave.

To treba jednostavno izbrisati. Sad kad se krenulo u sređivanje popisa treba to do kraja istjerati.

Svaka normalna država mora znati koliko ima stanovnika, a ne ove gluposti dopuštati.

s tim da od 26 naselja koja s padaju pod općinom Hrvati su većina u tek 5-6 .

govorio si o broju Srba od 135.000 još i prije nego su objavili podaci .pokušavao si uvjeriti druge forumaše (na forum.hr) kako će na popisu biti 3,65 % Srba ,naravno ničim argumentirano ,nego smo ti tek tako trebali vjerovati .
činjenica da si totalno fulao i da broj Srba ostao približno isti . tek nešto manje .
i stvarno je malo nerealno očekivati da se broj Srba toliko drastično smanjio .
u nekim sredinama im se broj smanjo (Glina,Petrinja,Gvozd,Plaški,Vojnić čak minus 600 )dok u drugim je nekad blago ili značajno porastao (Kistanje,Biskupija,Benkovac,Obrovac,Gračac,Lapac,Dvor,Vrhovine).

stiglo je danas još podataka s popisa 2011.

od 0 do 4 ima 212.704 djece, od toga:

-197.075 Hrvata ili čak 92,65%
-4.225 Srba ili 1,98%
-2.706 Roma ili 1,24%
-1.332 Albanaca ili 0,62%
-1.297 Bošnjaka ili 0,60%

u dobnoj skupini 0-14 godina (zagrade udio u ukupnoj populaciji)
-Hrvati 93.4% (90.42%)
-Srbi 1.87% (4.36%)

u dobnoj skupini (0-14) i (65+)
-Hrvati (93.4%), (86.1%)
-Srbi (1.87%), (7.92%)

Manjina => manjinci 0-14/ukupno 0-14 (uk. u st.)
Albanci => 4040/652428=0,62% (0,41%)
Bošnjaci => 3743/652428=0,57% (0,73%)
Romi => 7580/652428=1,16% (0,40%)

Franjo bi bio ponosan na nas.

2/3 Srba u Hrvatskoj ima preko 45 godina. Skoro 40% ima preko 60 godina.

Istina, bilo bi zanimljivo videti stanje po županijama.

Jesi skužio o čemu se priča sad ?

Narod(nost) => Broj djece 0-4 po skupini / Broj žena u dobi 20-34
Albanke ====> 1332 / 2067 ========> 64.44
Bošnjakinje ==> 1297 / 3022 =======> 42.92
Hrvatice ====> 197 975 / 383 799 ===> 51.58
Slovakinje ===> 156 / 410 =========> 38.05
Srpkinje =====> 4 225 / 11 158 =====> 37.87
Talijanke ====> 531 / 1393 =========> 38.12

Mada Srbi se dobro dižu. Veći postotak od 0-4 nego do 14.

Više me iznenadio postotak 65+. Logično ali ipak.

Nego i naš postotak do 14 godina je veći nego do 4 godine. Što je to? Ne sviđa mi se nimalo.

I ove naše Rome bi se moglo poslati u Francusku sad kad smo unutra. Bolji im je život tamo. Samo neka nam pošalju natrag nekog novog Ladića.

Ovo statistika baš i nije merodavna. Verovatno ima dosta manjinki koje su udate za Hrvate.

Ma to ti je ta patrijarhalna šovinjara Dudu pa misli da se nacionalnost određuje po tateku.

Ali i ti ga cjepidlačiš. Da se ipak vratimo i idemo prebrojavat djecu u Grahovu.

Da, tu bi se baš usrećili i namučili.

Lik piše nebuloze.

http://danas.net.hr/hrvatska/popis-s...na-i-prezimena

Državni zavod za statistiku (DZS) je danas objavio četvrti dio podataka iz popisa stanovništva, o tome koliko su hrvatski građani obrazovani i pismeni, te koja su najčešća imena i prezimena.

Po podacima koje je objavio DZS, iz popisa stanovništva koje je provedeno još 2011. godine, u Hrvatskoj ima 0,8 posto nepismenih osoba starijih od 10 godina. Prema spolu dijele se na 1,3 posto nepismenih žena, a muškaraca ima 0,4 posto. Najviše je ženskih osoba starije populacije i to iz ruralnih područja.

140 ljudi u Hrvatskoj živi u istospolnoj zajednici

Najviše nepismenih je u Šibensko-kninskoj županiji, pa u Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj, a najmanje u Istarskoj, Gradu Zagrebu i u Primorsko-goranskoj županiji, javlja Večernji list.

Najviše visokoobrazovanih je u Zagrebu

U populaciji starijoj od 15 godina 30,8 posto ima najviše završenu osnovnu školu, 52,6 posto srednju školu, a visokoobrazovanih je u Hrvatskoj 16,4 posto. U skupini od 25 do 29 godina čak 26,6 posto je visokoobrazovanih, a samo 8,6 posto osoba starijih od 70 godina je visokoobrazovano.

Najviše visokoobrazovanih je u Zagrebu, gotovo 29 posto, pa slijedi Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, najmanje ih je u Virovitičko-podravskoj županiji.
Na popisu je 57,4 posto osoba reklo da se zna koristiti internetom, 53 posto zna koristiti elektroničku poštu, 45,2 posto zna koristiti tablične izračune. Zanimljivo je da se 1,7 posto osoba starijih od 75 godina služi elektroničkom poštom.

Najčešća imena u Hrvatskoj su Ivan, Josip, Marko, Stjepan pa Tomislav (za muškarce) te Marija, Lana pa Ivana (za žene). Najčešća prezimena su Horvat, Kovačević i Babić. Također, na stranici Državnog zavoda za statistiku možete saznati koliko još ima osoba s vašim imenom i prezimenom ako upišete svoje ime na njihovu tražilicu.

I dalje bez kompletnog popisa

Inače, ovo je četvrti dio popisa. Prije dva tjedna je objavljena slika hrvatske obitelji, prema kojoj Hrvatska stari, rađa se sve manje djece, a stanovništvo se ne odlučuje na brak.

Ovo i dalje nije kompletan popis. Do kraja listopada zavod će objaviti podatke o stanovima, te stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima i migracijskim obilježjima.