|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 9 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
maxi
|
Naslov: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 22 tra 2012, 16:31 |
|
Pridružen/a: 16 tra 2012, 21:48 Postovi: 22
|
Ne da mi se sve listat pa me zanima koji je posttako Hrvata u Drvaru, Grahovu i Glamoču? Pitam jer je jedan Srbin rekao da su to njihova područja ali zna se da je HVO ih zauzeo pa su naša. Ako se formira treći entitet bit će dio njega.
|
|
Vrh |
|
|
BBC
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 22 tra 2012, 16:32 |
|
Pridružen/a: 05 lis 2010, 12:48 Postovi: 108339 Lokacija: Županija Herceg-Bosna
|
Znat ćeš za godinu dana, kad bude popis.
_________________ Spetsnaz, a force for good.
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 22 tra 2012, 18:38 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15238 Lokacija: Misao svijeta
|
maxi je napisao/la: Ne da mi se sve listat pa me zanima koji je posttako Hrvata u Drvaru, Grahovu i Glamoču? Pitam jer je jedan Srbin rekao da su to njihova područja ali zna se da je HVO ih zauzeo pa su naša. Ako se formira treći entitet bit će dio njega. U Drvaru i Grahovu smo uvjerljiva manjina(iako je ovo diskutabilno, mi činimo dosta veći postotak stanovništva ukoliko se uzme u obzir oni stalno naseljeni , ali smo i tada manjina) , a u Glamoču nam postotak raste , kroz 10-15 godina većinski hrvatska općina .
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 22 tra 2012, 23:56 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24080
|
Zadar1993 je napisao/la: maxi je napisao/la: Ne da mi se sve listat pa me zanima koji je posttako Hrvata u Drvaru, Grahovu i Glamoču? Pitam jer je jedan Srbin rekao da su to njihova područja ali zna se da je HVO ih zauzeo pa su naša. Ako se formira treći entitet bit će dio njega. U Drvaru i Grahovu smo uvjerljiva manjina(iako je ovo diskutabilno, mi činimo dosta veći postotak stanovništva ukoliko se uzme u obzir oni stalno naseljeni , ali smo i tada manjina) , a u Glamoču nam postotak raste , kroz 10-15 godina većinski hrvatska općina . gradić Glamoč već sada ima hrv. većinu (ne i cijela općina).
|
|
Vrh |
|
|
Tomislav Diablo
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 26 svi 2013, 20:10 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 04:56 Postovi: 680
|
Prvo snimka za one koji se još nadaju razmjeni bilo koje od bivših srpskih općina za Posavinu: Zatim paralelna usporedba naših izgubljenih općina u kojima su Muslimani sada većina sa ovim srpskim općinama koje su sada "naše" (u praksi još uvijek nisu dok god su Srbi tamo i dalje većina): Kakanj (općina): Muslimani: 30.528 (54,56%) Hrvati: 16.556 (29,59%) Srbi: 4.929 (8,80%) Jugoslaveni: 2.554 (4,56%) ostali i nepoznato: 1.383 (2,47%) ukupno: 55.950 Glamoč (općina) Srbi: 9.951 (79,02%) Muslimani: 2.257 (17,92%) Hrvati: 184 (1,46%) Jugoslaveni: 118 (0,93%) ostali i nepoznato: 83 (0,65%) ukupno: 12.593 Kakanj (naseljeno mjesto): Muslimani: 4.977 (41,44%) Hrvati: 2.387 (19,87%) Srbi: 2.053 (17,09%) Jugoslaveni: 1.841 (15,33%) ostali i nepoznato: 750 (6,24%) ukupno: 12.008 Glamoč (naseljeno mjesto): Srbi: 3.254 (76,45%) Muslimani: 852 (20,01%) Hrvati: 43 (1,01%) Jugoslaveni: 91 (2,13%) ostali i nepoznato: 16 (0,37%) ukupno: 4.256 Kakanj je većinski muslimanska općina prije rata, u ratu očišćena od Hrvata, a ljudi koji su se vratili sada žive u dominantno muslimanskom okruženju kao manjina bez velikih mogućnosti za zaposlenje i normalan život zbog diskriminacije. U Glamoču već postoji jaka etnička baza Hrvata i pošto Hrvati kontroliraju grad, ne bi bilo problema da se oni presele u Glamoč i tako dođu u sigurno okruženje sa većim mogućnostima za normalan život. Još kad bi se razmjenili sa Muslimanima u Glamoču, pa da Muslimane pošaljemo za Kakanj, imamo dupli dobitak. Muslimani bi sigurno više voljeli živjeti u sigurnom muslimanskom Kaknju, nego škutorskom Glamoču. A sa preseljenjem jedne cjeline (Hrvata iz Kaknja) u Glamoč, Hrvati iz kaknja ne bi izgubili svoje prijatelje, rodbinu i veze koje imaju u staroj sredini, tako da preseljenjem ne bi izgubili one najbitnije stvari u životu što vjerojatno većinu priječi u preseljenju u drugi kraj. Nije bitno u kojoj kući živiš ako je društvo i dalje isto. Vareš (općina): Hrvati: 9.016 (40,60%) Muslimani: 6.714 (30,23%) Srbi: 3.644 (16,41%) Jugoslaveni: 2.071 (9,32%) ostali i nepoznato: 758 (3,41%) ukupno: 22.203 Grahovo (općina): Srbi: 7.888 (94,91%) Hrvati: 226 (2,71%) Muslimani: 12 (0,14%) Jugoslaveni: 135 (1,62%) ostali i nepoznato: 50 (0,60%) ukupno: 8.311 Vareš (naseljeno mjesto): Hrvati: 3.035 (51,54%) Muslimani: 1.068 (18,13%) Srbi: 627 (10,64%) Jugoslaveni: 859 (14,58%) ostali i nepoznato: 299 (5,07%) ukupno: 5.888 Grahovo (naseljeno mjesto): Srbi: 1.999 (95,37%) Hrvati: 14 (0,66%) Muslimani: 6 (0,28%) Jugoslaveni: 61 (2,91%) ostali i nepoznato: 16 (0,76%) ukupno: 2.096 Vareš je bio hrvatska općina, ali sad je većinski muslimanska. Pokušaj povratka općine nema smisla jer čak i da ju vratimo općina nema veze sa ostatkom hrvatskog etničkog prostora pa bi time samo dobili još jedan problem enklave u muslimanskom Trokutu. Grahovo za razliku od Glamoča nema dovoljno jaku etničku bazu da bi skoro postao hrvatska općina, a čak i da se to dogodi, sa stotinjak stanovnika nema nikakve mogućnosti za razvoj u neku normalnu funkcionalnu općinu. Tako da bez doseljavanja stanovništva tamo nećemo imati ni većinu ni korist od te općine, a Srbi će i dalje prisvajati tu općinu zbog srpske većine. U Varešu ćemo imati i dalje problema sa diskriminacijom Hrvata u toj većinski muslimanskoj općini. Tako da bi preseljenjem Hrvata iz Vareša u Grahovo riješili ta dva problema. U Grahovu je izgrađeno hrvatsko naselje, tako da imamo etničku bazu u gradiću: Samo treba popuniti ostatak i okolna sela, kao na sljedećoj karti: Uzeo sam baš te muslimanske općine jer je broj Hrvata otprilike dovoljan za popunjavanje ovih srpskih općina i nitko ih ne crta u kartama Trećeg tako da pretpostavljam da se od njih odustalo kao što su Srbi od Glamoča i Grahova. Na karti sam obojao gradiće Glamoč i Grahovo i okolna sela kao prve za preuzimanje, pošto je hrvatska etnička baza u tim općinama uglavnom u tim gradićima. Ljude iz gradića preseliti u gradiće, ljude iz sela bliže gradića u gradiće ili sela oko gradića, ljude iz daljih sela u sela bliže gradića, pa koliko se popuni...uglavnom cilj je da žive u urbaniziranijoj ili jednakoj sredini kao prije (osim ako baš ne žele drugačije), kao što se ljudi i inače pomiču kad se sami sele. Pošto u ovim muslimankim općinama (Kakanj, Vareš) nema toliko Hrvata koliko na popisu 1991. ova razlika između broja Hrvata u tim općinama i ukupnog broja stanovnika u "srpskim" općinama neće biti problem. Ako se otprilike pola Hrvata vratilo u Kakanj i Vareš (a sumnjam da je i toliko), s obzirom na broj Srba i Muslimana koji bi prodali imovinu u Grahovu i Glamoču mogli bi taman naseliti sve ili većinu Hrvata iz muslimanskih općina u "srpske". Kasnije bi se rođaci tih ljudi koji su pobjegli u inozemstvo u ratu, a kasnije će se htjeti vratiti u BiH mogli također naseliti u "srpske" općine blizu svojih otkupljivanjem imovine od Srba koji će nakon postizanja hrvatske većine početi bježati glavom bez obzira iz tih općina u RS i Srbiju i hteti prodati imovinu. Preseljenjem jedne cjeline iz jedne općine u drugu bi ljudi i dalje zadržali svoje društvo i rodbinu, ljudi koji su imali svoje obrte u starom mjestu bi i dalje mogli napraviti iste u novom mjestu. Jedino što bi se promijenilo je priroda, kao da se preseliš u neku drugu kuću u gradu/selu. I dalje su svi ljudi tu, samo su kuća i priroda drugačiji, no na to se lako naviknuti (tko god da se selio nekad u životu zna kako to ide). A tugovanje za rodnim krajem (bolje reći prirodom starog kraja) bi osjećala samo jedna generacija koja se preselila. Potomci bi se rodili u novom kraju bi taj osjećali kao svoj "vjekovni" rodni kraj kao da im tu pretci žive stotinama godina (pošto bi im rodbina i dalje živjela u blizini u istom kraju možda i mjestu). Sad jel se ta jedna generacija voljna žrtvovati za budućnost svojih potomaka ili će sebično ustrajati na svojoj povezanosti sa rodnim krajem i djecu izlagati diskriminaciji i riskirati da im se potomci (vrlo vjerojatno) Muslimani u braku sa mudžahedinima je njihova stvar. Ali ne bi se smjela ta sebičnost podržavati i time ugrožavati opstojnost hrvatskog naroda u BiH ograničavajući hrvatski etnički prostor na zapadnu Hercegovinu jer se od DGG-a odustaje jer je "srpsko", a izgubljene općine kakanj i Vareš se uzaludno pokušavaju vratiti. Sad kako organizirati preseljenje i objasniti ljudima da se trebaju preseliti i da će im biti bolje nakon toga... Ako se uspjelo objasniti ljudima da će im biti bolje nakon rata i navesti ih da glasuju za nezavisnost BiH i time izazovu agresiju Srba i ako se uspjelo objasnit hrvatskim tajkunima da daju novce za oružje u ratu kako bi se izborila hrvatska zemlja, ne vidim koliki je problem navući ljude da se presele i skupiti novce za preuzimanje hrvatske zemlje (dviju ogromnih općina), ovaj puta bez žrtava, sve mirnim putem...
_________________ [url]http://www.youtube.com/watch?v=8BhSmd5ZWkw[/url]
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 26 svi 2013, 21:04 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24080
|
Tomislav Diablo je napisao/la: Prvo snimka za one koji se još nadaju razmjeni bilo koje od bivših srpskih općina za Posavinu: Zatim paralelna usporedba naših izgubljenih općina u kojima su Muslimani sada većina sa ovim srpskim općinama koje su sada "naše" (u praksi još uvijek nisu dok god su Srbi tamo i dalje većina): Kakanj (općina): Muslimani: 30.528 (54,56%) Hrvati: 16.556 (29,59%) Srbi: 4.929 (8,80%) Jugoslaveni: 2.554 (4,56%) ostali i nepoznato: 1.383 (2,47%) ukupno: 55.950 Glamoč (općina) Srbi: 9.951 (79,02%) Muslimani: 2.257 (17,92%) Hrvati: 184 (1,46%) Jugoslaveni: 118 (0,93%) ostali i nepoznato: 83 (0,65%) ukupno: 12.593 Kakanj (naseljeno mjesto): Muslimani: 4.977 (41,44%) Hrvati: 2.387 (19,87%) Srbi: 2.053 (17,09%) Jugoslaveni: 1.841 (15,33%) ostali i nepoznato: 750 (6,24%) ukupno: 12.008 Glamoč (naseljeno mjesto): Srbi: 3.254 (76,45%) Muslimani: 852 (20,01%) Hrvati: 43 (1,01%) Jugoslaveni: 91 (2,13%) ostali i nepoznato: 16 (0,37%) ukupno: 4.256 Kakanj je većinski muslimanska općina prije rata, u ratu očišćena od Hrvata, a ljudi koji su se vratili sada žive u dominantno muslimanskom okruženju kao manjina bez velikih mogućnosti za zaposlenje i normalan život zbog diskriminacije. U Glamoču već postoji jaka etnička baza Hrvata i pošto Hrvati kontroliraju grad, ne bi bilo problema da se oni presele u Glamoč i tako dođu u sigurno okruženje sa većim mogućnostima za normalan život. Još kad bi se razmjenili sa Muslimanima u Glamoču, pa da Muslimane pošaljemo za Kakanj, imamo dupli dobitak. Muslimani bi sigurno više voljeli živjeti u sigurnom muslimanskom Kaknju, nego škutorskom Glamoču. A sa preseljenjem jedne cjeline (Hrvata iz Kaknja) u Glamoč, Hrvati iz kaknja ne bi izgubili svoje prijatelje, rodbinu i veze koje imaju u staroj sredini, tako da preseljenjem ne bi izgubili one najbitnije stvari u životu što vjerojatno većinu priječi u preseljenju u drugi kraj. Nije bitno u kojoj kući živiš ako je društvo i dalje isto. Vareš (općina): Hrvati: 9.016 (40,60%) Muslimani: 6.714 (30,23%) Srbi: 3.644 (16,41%) Jugoslaveni: 2.071 (9,32%) ostali i nepoznato: 758 (3,41%) ukupno: 22.203 Grahovo (općina): Srbi: 7.888 (94,91%) Hrvati: 226 (2,71%) Muslimani: 12 (0,14%) Jugoslaveni: 135 (1,62%) ostali i nepoznato: 50 (0,60%) ukupno: 8.311 Vareš (naseljeno mjesto): Hrvati: 3.035 (51,54%) Muslimani: 1.068 (18,13%) Srbi: 627 (10,64%) Jugoslaveni: 859 (14,58%) ostali i nepoznato: 299 (5,07%) ukupno: 5.888 Grahovo (naseljeno mjesto): Srbi: 1.999 (95,37%) Hrvati: 14 (0,66%) Muslimani: 6 (0,28%) Jugoslaveni: 61 (2,91%) ostali i nepoznato: 16 (0,76%) ukupno: 2.096 Vareš je bio hrvatska općina, ali sad je većinski muslimanska. Pokušaj povratka općine nema smisla jer čak i da ju vratimo općina nema veze sa ostatkom hrvatskog etničkog prostora pa bi time samo dobili još jedan problem enklave u muslimanskom Trokutu. Grahovo za razliku od Glamoča nema dovoljno jaku etničku bazu da bi skoro postao hrvatska općina, a čak i da se to dogodi, sa stotinjak stanovnika nema nikakve mogućnosti za razvoj u neku normalnu funkcionalnu općinu. Tako da bez doseljavanja stanovništva tamo nećemo imati ni većinu ni korist od te općine, a Srbi će i dalje prisvajati tu općinu zbog srpske većine. U Varešu ćemo imati i dalje problema sa diskriminacijom Hrvata u toj većinski muslimanskoj općini. Tako da bi preseljenjem Hrvata iz Vareša u Grahovo riješili ta dva problema. U Grahovu je izgrađeno hrvatsko naselje, tako da imamo etničku bazu u gradiću: Samo treba popuniti ostatak i okolna sela, kao na sljedećoj karti: Uzeo sam baš te muslimanske općine jer je broj Hrvata otprilike dovoljan za popunjavanje ovih srpskih općina i nitko ih ne crta u kartama Trećeg tako da pretpostavljam da se od njih odustalo kao što su Srbi od Glamoča i Grahova. Na karti sam obojao gradiće Glamoč i Grahovo i okolna sela kao prve za preuzimanje, pošto je hrvatska etnička baza u tim općinama uglavnom u tim gradićima. Ljude iz gradića preseliti u gradiće, ljude iz sela bliže gradića u gradiće ili sela oko gradića, ljude iz daljih sela u sela bliže gradića, pa koliko se popuni...uglavnom cilj je da žive u urbaniziranijoj ili jednakoj sredini kao prije (osim ako baš ne žele drugačije), kao što se ljudi i inače pomiču kad se sami sele. Pošto u ovim muslimankim općinama (Kakanj, Vareš) nema toliko Hrvata koliko na popisu 1991. ova razlika između broja Hrvata u tim općinama i ukupnog broja stanovnika u "srpskim" općinama neće biti problem. Ako se otprilike pola Hrvata vratilo u Kakanj i Vareš (a sumnjam da je i toliko), s obzirom na broj Srba i Muslimana koji bi prodali imovinu u Grahovu i Glamoču mogli bi taman naseliti sve ili većinu Hrvata iz muslimanskih općina u "srpske". Kasnije bi se rođaci tih ljudi koji su pobjegli u inozemstvo u ratu, a kasnije će se htjeti vratiti u BiH mogli također naseliti u "srpske" općine blizu svojih otkupljivanjem imovine od Srba koji će nakon postizanja hrvatske većine početi bježati glavom bez obzira iz tih općina u RS i Srbiju i hteti prodati imovinu. Preseljenjem jedne cjeline iz jedne općine u drugu bi ljudi i dalje zadržali svoje društvo i rodbinu, ljudi koji su imali svoje obrte u starom mjestu bi i dalje mogli napraviti iste u novom mjestu. Jedino što bi se promijenilo je priroda, kao da se preseliš u neku drugu kuću u gradu/selu. I dalje su svi ljudi tu, samo su kuća i priroda drugačiji, no na to se lako naviknuti (tko god da se selio nekad u životu zna kako to ide). A tugovanje za rodnim krajem (bolje reći prirodom starog kraja) bi osjećala samo jedna generacija koja se preselila. Potomci bi se rodili u novom kraju bi taj osjećali kao svoj "vjekovni" rodni kraj kao da im tu pretci žive stotinama godina (pošto bi im rodbina i dalje živjela u blizini u istom kraju možda i mjestu). Sad jel se ta jedna generacija voljna žrtvovati za budućnost svojih potomaka ili će sebično ustrajati na svojoj povezanosti sa rodnim krajem i djecu izlagati diskriminaciji i riskirati da im se potomci (vrlo vjerojatno) Muslimani u braku sa mudžahedinima je njihova stvar. Ali ne bi se smjela ta sebičnost podržavati i time ugrožavati opstojnost hrvatskog naroda u BiH ograničavajući hrvatski etnički prostor na zapadnu Hercegovinu jer se od DGG-a odustaje jer je "srpsko", a izgubljene općine kakanj i Vareš se uzaludno pokušavaju vratiti. Sad kako organizirati preseljenje i objasniti ljudima da se trebaju preseliti i da će im biti bolje nakon toga... Ako se uspjelo objasniti ljudima da će im biti bolje nakon rata i navesti ih da glasuju za nezavisnost BiH i time izazovu agresiju Srba i ako se uspjelo objasnit hrvatskim tajkunima da daju novce za oružje u ratu kako bi se izborila hrvatska zemlja, ne vidim koliki je problem navući ljude da se presele i skupiti novce za preuzimanje hrvatske zemlje (dviju ogromnih općina), ovaj puta bez žrtava, sve mirnim putem... Par stvari: a) nitko ne pomišlja na bilo kakvu zamjenu Grahova i Glamoča (osim sjevernog dijela). Jedini dio koji bi se mogao mijenjati sa Srbima je Drvar (i par pustara na sjeveru Glamoča), al o tom po tom. b) Super za naša naselja u Grahovu. c) U Varešu ti među mlađima ima više Hrvata nego muslimana, ali kao što ti sam kažeš to je nebitno d) ideje preseljavanja su ideje početka 20.st-a i davno prošle, tako da ih komotno možeš prekrižiti e) mi se trebamo učvrstiti gdje god možemo, a s obzirom na sredstva, neka mjesta nam trebaju biti prioritet. I to je to.
|
|
Vrh |
|
|
Bobovac
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 26 svi 2013, 21:09 |
|
Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09 Postovi: 25639 Lokacija: Heartbreak Hotel
|
@Tomislave Diablo, a kako ti misliš nagovoriti te Hrvate iz Kaknja da se iz Australije, Kanade, USA, Švedske, Nizozemske Hrvatske itd., nasele u Glamoč?
_________________ "Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.
|
|
Vrh |
|
|
Tomislav Diablo
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 27 svi 2013, 15:19 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 04:56 Postovi: 680
|
Bobovac je napisao/la: @Tomislave Diablo, a kako ti misliš nagovoriti te Hrvate iz Kaknja da se iz Australije, Kanade, USA, Švedske, Nizozemske Hrvatske itd., nasele u Glamoč? Zar se nitko od protjeranih Hrvata nije vratio tamo, već su svi u inozemstvu? Zar nema baš ništa naše mladeži tamo? Ni trećina/četvrtina od prijeratnog broja? Ako se u Grahovo vratilo 2000 Srba (od prijeratnih 8000, dakle četvrtina), kako se nije bar toliko Hrvata vratilo u Kakanj? A preseljenje samo tih četvrtinu bi puno pomoglo u razvoju Glamoča u pristojan hrvatski gradić (evo Ceha kaže da smo u gradiću već većina, tako da bi se ljudi selili u našu sredinu). A ovi iz inozemstva bi kad se zažele Domovine i svojeg naroda mogli umjesto obnavljanja ruševina u muslimanskom Kaknju, doći svojima u Glamoč (rodovima koji su se vratili u kakanj i onda kasnije preselili u Glamoč). A kako bi nagovorili ove povratnike u Kakanj da se presele... propagandom, tribinama, inicijativama, fond za preseljenje, tko se prijavi, organizira mu se što bezbolnije preseljenje, po mogućnsti uz neki posao i sl. Čak i bez posla bi se dalo ljude nagovoriti jer će u našoj sredini prije naći posao nego u muslimanskoj. Zar nije lakše Hrvatu naći posao u Glamoču koji drže naši, nego u Kaknju kojeg drže Muslimani i na sve načine žele protjerati te koji su se vratili? Pa onda budućnost djece, diskriminacija i ostalo... Ako bi se naši krenuli naseljavati u Glamoč, valjda bi investitori vidjeli priliku i počeli ulagati u grad, otvarati radna mjesta. Bez ljudi nema ni razloga za ulaganje i gradnju jer nema mogućnosti zarade od takvih ulaganja. Mislim, najlakše je reći da se to ne može napraviti i onda tugovati kako naše diskriminiraju tamo, ovdje Srbi traže svoj kanton jer su još uvijek u općini većina, Muslimani traže to za spoj sa USK jer imaju etničku bazu kao i Hrvati, itd. I na kraju kad vam ostane samo zapadna Hercegovina, onda se žaliti EU, SAD, Kifli što nisu napravili nešto dok ste vi pasivno čekali da vam netko drugi riješi nacionalna pitanja i napravi entitet/županiju...
_________________ [url]http://www.youtube.com/watch?v=8BhSmd5ZWkw[/url]
|
|
Vrh |
|
|
GRMEC 22
|
Naslov: Re: Postotak Hrvata u nekim općinama Postano: 27 svi 2013, 17:32 |
|
Pridružen/a: 05 tra 2013, 00:23 Postovi: 114
|
Tomislav Diablo je napisao/la: Bobovac je napisao/la: @Tomislave Diablo, a kako ti misliš nagovoriti te Hrvate iz Kaknja da se iz Australije, Kanade, USA, Švedske, Nizozemske Hrvatske itd., nasele u Glamoč? Zar se nitko od protjeranih Hrvata nije vratio tamo, već su svi u inozemstvu? Zar nema baš ništa naše mladeži tamo? Ni trećina/četvrtina od prijeratnog broja? Ako se u Grahovo vratilo 2000 Srba (od prijeratnih 8000, dakle četvrtina), kako se nije bar toliko Hrvata vratilo u Kakanj? A preseljenje samo tih četvrtinu bi puno pomoglo u razvoju Glamoča u pristojan hrvatski gradić (evo Ceha kaže da smo u gradiću već većina, tako da bi se ljudi selili u našu sredinu). A ovi iz inozemstva bi kad se zažele Domovine i svojeg naroda mogli umjesto obnavljanja ruševina u muslimanskom Kaknju, doći svojima u Glamoč (rodovima koji su se vratili u kakanj i onda kasnije preselili u Glamoč). A kako bi nagovorili ove povratnike u Kakanj da se presele... propagandom, tribinama, inicijativama, fond za preseljenje, tko se prijavi, organizira mu se što bezbolnije preseljenje, po mogućnsti uz neki posao i sl. Čak i bez posla bi se dalo ljude nagovoriti jer će u našoj sredini prije naći posao nego u muslimanskoj. Zar nije lakše Hrvatu naći posao u Glamoču koji drže naši, nego u Kaknju kojeg drže Muslimani i na sve načine žele protjerati te koji su se vratili? Pa onda budućnost djece, diskriminacija i ostalo... Ako bi se naši krenuli naseljavati u Glamoč, valjda bi investitori vidjeli priliku i počeli ulagati u grad, otvarati radna mjesta. Bez ljudi nema ni razloga za ulaganje i gradnju jer nema mogućnosti zarade od takvih ulaganja. Mislim, najlakše je reći da se to ne može napraviti i onda tugovati kako naše diskriminiraju tamo, ovdje Srbi traže svoj kanton jer su još uvijek u općini većina, Muslimani traže to za spoj sa USK jer imaju etničku bazu kao i Hrvati, itd. I na kraju kad vam ostane samo zapadna Hercegovina, onda se žaliti EU, SAD, Kifli što nisu napravili nešto dok ste vi pasivno čekali da vam netko drugi riješi nacionalna pitanja i napravi entitet/županiju... Oni koji su se vratili u Kakanj, vratili su se da u miru odžive i umru u svojim krajolicima, zgađeni na psihopate koji im 20 godina trguju glavama. Može može se u DGG doseliti Hrvata čak i iz Zagreba.To bi morali biti ozbiljni projekti iza kojih stoji ozbiljna država.HDZ-ovi su nedorasli tome, ništa od tog.
|
|
Vrh |
|
|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 9 post(ov)a ] |
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|