Nisam pogledao datum, al sam svejedno i tražio primer posle te deložacije 2001/02 jer su rekli da je posle manje više stabilan broj.



2007 barem 30 porodica je otišlo u Glinu, kaže drvarski župnik. Ne znam, al verovatno nešto ima u tome.

http://www.livno-online.com/zupanija/55 ... -bh-hrvata

Eto ipak ima tog nekog iseljavanja. Znači 2005 stotinjak porodica, 2007 30 porodica (znači oko 120 članova)... nije to zanemarivo...

Taj Finvest je bivši Grmeč, sumljiva privatizacija neispunjavanje obaveza prema opštini, zapošljava samo Hrvate..... nije baš kompanija za primer... al šta'š takvih primera je svuda.

Ebiga ceo taj kraj ga je ugasio .... ebiga al tako je... malo je bolje u Drvaru je više povratnika al i to je pitanje... glupo je i prepirati se oko toga da li je 50-100 nekog više ili manje.....

Ma u Drvaru je ostalo malo Hrvata, koliko sam shvatio ti ljudi tamo ni ne žele živjet, sumnjam da ima kat. crkva ili hrv. škola.
Ja govorim za Glamoč
U Glamoču su ljudi odlučili tamo ostati i osnovati novu zajednicu.
Većina su izgradili kuće, blizina Livna, ima velika katolička crkva izgrađena, ženski katolički samostan, vrtić prepun dječice, hrvati Glamoča inače imaju dobar natalitet ( najbolji među Hrvatima HBŽ) http://www.livno-online.com/arhiva/5673 ... itelji-ore i obitelji s mnogo djece su česta pojava.
Bilo je to peto dijete koje je biskup Franjo u toj župi osobno krstio nakon što je proglasio u cijeloj svojoj biskupiji da će osobno doći podijeliti sakrament krštenja svakom petom i slijedećem djetetu u jednoj obitelji, dok će kao njegov posebni predstavnik generalni vikar mons. dr. Anto Orlovac krstiti svako četvrto dijete u obitelji.

Znači u tako maloj zajednici, Komarica je već 5. puta dolazio da krsti peto ili šesto dijete.
U samom gradu Glamoču hrvati čine relativnu većinu. A kad za 10 godina pomru vaše babe, imat ćemo relativnu i u općini.
Postoji osnovna škola (2/3 učenika Hrvati) po hrvatskom programu i zove se "Fra Franjo Glavinić", srednja škola je "Tin Ujević".

Ništa od ovoga nema u Grahovu ili Drvaru.
Glamoč je hrvatski, za Grahovo i Drvar se ne sekiraj. Srbi su tamo dominantna većina, ne računajući Grahovo koje je park prirode uskoro.

Glamoč ima svoje nove stanovnike.
To je katolički kraj, ponovno nakon 500 godina.
Kolonizacija uspjela. Hrvati pustili korjen. (uoči zastavu HB ispred hotela "Split" )

Tu se nije radilo o planskom "naseljavanju", pozivu Tuđmana i slične priče koje se lansiraju, nego o zbrinjavanju izbjeglica koji su istjerani iz svojih kuća u RSu ili Srednjoj Bosni, čiji se povratak u svoje kuće jednostavno zapriječio sa nekoliko ubistava onih koji su se vratili u npr. u Konjic (ubijena obitelj Anđelić), Travnik, Bosnanski Brod...itd.

Reći ću ti samo da ti je popis iz `61 nepotpun, nedostaje određen broj naselja.
A više o Vukovskom i točne uzroke porasta stanovnika i veličine naselja znat ću kad dođem na Kupres, imam knjigu u kojoj ću to provjeriti.

@frane

Ma frane doseljavali su se poslije WW2 u Kupres, bilo je tu Crnogoraca i Srba iz svih dijelova, a ne samo iz Vukovskog. Ali opet kažem imam sve točno u Kupresu, pa ću vam napisati.

thanks nemoj zaboraviti

samo sto mozda 60-70% tog prostora su brda i sume ,nenaseljivo , ali tribalo se kako tako odrzati neka veca Hrvatska zajednica u Drvaru od 4-5000 ,a ne ih svi poslati u Hr ,Knin je vec ionako bio dobro naseljen .
vracati Srbima stanove i izgraditi nove za Hrvate

Neću, ne brini

Pa dobro, kakvo je sada stanje dole ? Ako se ne varam, u Drvaru ima još oko 1000 Hrvata (to je nekih 20%), a s obzirom na godine srba za 10 godina će nas valjda biti i 40%
Za Glamoč je super stvar, a park prirode Grahovo ionako treba pripojiti Livnu. Premalo ljudi, a ionako općina obuhvaća djelove livanjskog polja, pa

Dečki, nemojte se previše uživiti u te priče o kolonizaciji i sl, prvom prilikom ove tri vukojebine idu Srbima za Šamac, Brod, i istočni dio općine Derventa.

Vidjeti ćemo što se može dobiti. Po površini, dovoljan ti je Drvar da pokrije cijelu Posavinu koja je sada pod Srbima (dakle i Brod i Šamac i veći dio Dervente i onih par sela oko Johovca u općini Doboj, ali mislim da si to podrazumjevao pod istočnu Derventu kao i onaj ficlek od Vukoslavlja i sjever općine Modriča (sa gradom) + neko malo proširenje općine Orašje.
Po površini. Treba žicati što više pa ćemo vidjeti što se može dobiti. A i Komušina je blizu granice;)

Anto Orlovac: »Procvat - propast - obnova - Kratka povijest katoličke župe Bosanski Petrovac - Drvar« / Rimokatolički župni ured Drvar / Drvar, 2001. str. 159 + XIII
Dr. Anto Orlovac (Bukovica, 1947. ), svećenik, generalni vikar banjolučke biskupije, uz redovite svećeničke dužnosti bavi se također znanstvenim i publicističkim radom. Doktorirao je u Innsbrucku (1977.) disertacijom o osnutku banjolučke biskupije, autor je više znanstvenih radova u periodici. Nedavno je (1999.) objelodanio izvanredno vrijednu knjigu »Banjolučki martirologij - Svećenici banjolučke biskupije - žrtve ratova dvadesetog stoljeća«, Banja Luka - Zagreb 1999.
Nova knjiga, »Procvat - propast - obnova« predstavlja tešku i tragičnu prošlost župe Bosanski Petrovac - Drvar. U okolici Bosanskog Petrovca i Drvara utvrđeni su ostaci srednjovjekovnih crkava. Može se držati prilično pouzdanim da je na prostoru današnjeg Petrovca postojala crkva sv. Petra, koja se u vrelima spominje 1334. godine. Turci su taj kraj osvojili između 1520. i 1530. i tamo organizirali kadiluk Novosel. Sadašnji pravoslavni samostan Rmanj, na ušću Unca u Unu, kraj Martin Broda, bio je nekoć katolički samostan.
Zbog turskoga osvajanja tih krajeva katolici se iseljavaju prema zapadu i sjeveru. S Turcima i kasnije dolazi pravoslavno stanovništvo u većem broju i tako se mijenja kako vjerska, tako i etnička slika toga kraja.
Dolaskom austro-ugarske vlasti prilike se znatno i višestruko mijenjaju. Godine 1892. utemeljena je župa sa sjedištem u Risovcu-Zelinovcu koja se imala pastoralno brinuti za sve katolike u kotaru Petrovac. U trećem poglavlju Orlovac izlaže o župi u Bosanskom Petrovcu. Župa je utemeljena 1906. godine, obuhvaćala je područje Oštrelja i Drvara. Godine 1928. sjedište župe preneseno je u Oštrelj, koji je negdje na pola puta između Petrovca i Drvara, osim toga, u Petrovcu je bilo samo 15 katoličkih obitelj, a na Oštrelju oko 150. U Drvaru je crkva blagoslovljena 18. rujna 1932. godine. Župnik Waldemar Nestor prenio je sjedište župe 1936. godine u Drvar, naime, Drvar je još 1924. godine imao oko 2.000 vjernika.
U četvrtome poglavlju autor razlaže o uništenju petrovačko-drvarske župe. Pobuna četnika i komunista, koji su ispočetka surađivali, započela je u Drvaru i okolici 27. srpnja 1941. kada je došlo do krvoprolića. Župnik Waldemar Nestor strijeljan je toga 27. srpnja 1941. godine sa skupinom svojih župljana. Za grob mu se ne zna, vjerojatno je završio u jami Golubnjača kod Trubara. Taj dan krvoprolića, 27. srpnja, godinama se službeno slavio kao državni praznik. Na samom početku rata ubijeno je oko 100 civila kojima su poznata imena i prezimena. Ubijanja su nastavljena i kasnije. U Drvaru je ubijeno oko 350 katolika.
Župnik u Bosanskom Grahovu, Juraj Gospodnetić, ubijen je 27. srpnja 1941., a župnik u Krnjeuši, Krešimir Barišić, mučen i pogubljen je tamo 9. kolovoza 1941. godine. (O stradanju župe Krnjeuša nedavno je izašla knjiga Josipa Jurjevića »Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. VIII. 1941.«, Zagreb 1999.) Katoličke crkve u Drvaru i Petrovcu srušile s onodobne vlasti 1949. godine. Župni stan i kapelica na Oštrelju srušeni su odmah početkom rata.
Nakon 1945. godine tamo više i nije bilo stalnog svećenika, a i dolasci svećenika sa strane su bili rijetki. Ostalo je tako pola stoljeća. Nitko poslije nije u ime Crkve uspio uspostaviti kontakt s malobrojnim vjernicima u Drvaru, iako se još osamdesetih godina pričalo da ih tamo ima određeni broj, te su oni postali žrtve sustavne ateizacije u vrijeme komunizma.
Godine 1991. u Hrvatskoj je stalno živjelo 433 Hrvata rođenih na području petrovačke općine.
U drvarskoj općini bilo je 1981. godine 62 Hrvata, od toga u samom gradu Drvaru 42 Hrvata, ostali su bili u deset drugih mjesta drvarske općine; 1991. godine broj Hrvata je spao na 33, od toga u samom Drvaru (službeno je to bio Titov Drvar) 24, a preostali su živjeli u drugih šest naselja općine. 1991. godine u Hrvatskoj je stalno živjelo 309 Hrvata koji su rođeni na području drvarske općine.
Tijekom zadnjega rata našli su u Drvaru smještaj prognanici iz pedesetak bosansko-hercegovačkih župa. Tako je župa obnovljena 1995. godine. O Božiću 1996. godine u župi je utvrđeno 766 obitelji sa 2.356 članova, a 1997. broj obitelji je porastao na 1.341 sa 4.465 članova.
U drugom djelu knjige nalaze se dokumenti. Držim posebice važnim dokument br. 2 - Popis duša župe Zelinovac 1893. godine, kada je župa brojila 678 katolika (bez činovništva) radi usporedbe o nestajanju katolika na jednom području. Također je od posebne važnosti i dokumenat br. 6. - Katoličke žrtve iz župe Bosanski Petrovac u Drugom svjetskom ratu, u kojem se daju sažeti raspoloživi podatci o žrtvama.
Knjiga je opremljena sažetkom na engleskom i njemačkom jeziku te fotodokumentacijom. Pisana je znanstvenom metodologijom. Autor je, na sažet način, uspješno predstavio jedno područje gdje su nemili tijekovi društvenih i političkih događanja izravno utjecali u jednom dužem razdoblju na nestajanje katolika.
Marko Babić

Veoma interesantne teme u koje svakao svojom znatiželjom i istraživačkim duhom želim da pretstava "čekajući Godoa" dobije humani karakter.
Gleda toga uvaženu gospodu bih zamolio da malo sa više takta i naravno argumenata rasvijetle tamne strane tobož vijekovne zavjere protivu napaćenog pučansta koje ništa drugo ne radi nego se brani od nasilnika i pomahnitali povampirenih hordi zla.
Kako cijenite situaciju o "progonu" Hrvata iz opštine B. Grahovo, kako je moguće da je pomenuta zajednica doživjela tako drastične promjene "protjerana" sa vijekovnih ognjišta a da to medijska slika nije prikazala u mjestu gdje pomenuta zajednica čini manje od 2% ukupnog stanovništva!!??

Šta vi zapravo hoćete, da li svijesno radite to što pišete na ovim stranica, šta vam je cilj tako gnusnih hegelovskih metoda laži!?
O kakvim crnim osnovicama vi pišete i uvjek o nekoj zavjeri!? U Grahovu i okolnim mjestima ste proveli u toku rata i poraća tako okrutne metode prema svemu srpskom da to normalan civilizovan svijet nije dočekao, između ostaloga podatak sledeći podatak je najbolje mjerilo; 2% nesrpske populacije u pomenutoj opštini postalo je 100% većina !!!

Međutim, nebih reagovao na prethodne postove da vas ne poznajem !!! Išli smo u istu školu, živio sam među vama i odlazio na misu i sada kada čitam postove mojih vršnjaka tačno znam šta mislite ali još ne vjerujem da ste to toliko strašivi da ta patologija prelazi i u mržnju neviđenih oblika; mržnu i prezir prema životu uopšte.

Može se slobodno govoriti o patolpškim elementima destruktivnosti koja nažalost nije kritikovana a da ne govorim da je sankcionisana.

Evo, zamoljavam, bilo koga u okviru ove teme da izvede statističke podatke stanovništva u opštinama Glamoč, Drvar B. Grahovo od prvih popisa; dakle od onih kada se u BiH po osnovu popisa kalkulisalo sa verskom pripadnošću i procentualnim podatcima pa do današnjih dana da vidimo kakva je demografska slika, sa akcentom na B. Grahovo.

Smiri se prijatelju Srbi su većina u Bos. Grahovo, kao i u Glamoč i Drvaru. Prema tome nikakva se hrvatska većina nije stvorila, osim što se doselio malobrojni hrvatski puk iz središnje Bosne, ali nisu narušili srpsku ravnotežu.

Nego što bi se moglo reći o Šipovu i Mrkonjić gradu!? Hrvati vam vratiše te dvije velike općine...toliko o našoj netoleranciji i HEGEMONIZMU nad vama.

A što se tiče popisa, krenuli su kad je već bilo kasno za Hrvate, tad su se već Srbi doselili na ove prostore i etnička odnosno vjerska slika se u potpunosti promijenila.

Hegemonizam i ovlaš žrtva strukturalne djelatnosti da zatraži izgovor za patološku mržnju i monstruoznija ne djela koje je čovječanstvo vidjelo bazirano na starčevićevskoj ideologiji. Rušenje spomenika u Mrkonjiću primjer dvojnosti i šizofrene politike ogrizle u mržnji prema svemu što je srpsko.

Kako to da su svi ostali naselili a samo ste vi autohtoni i jedinstveni na pomenutim prostorima. Ako već uzimaš neki period onda to i naglasi, vidim da vam je prioritet period Frankopana i Šubića. Moraš imati više toga na umu i da su se posjedi širili mirazom. Prvi popisi namjerno sam naglasio da su izraženi u procentima (postotcima) kako to da svi katolici postaše hrvatima, kako to da Morlačka plemena postaše Hrvati, kako to da bogata toponimija krajeva o kojim gorimo nije nijemi svjedok koji tebe i takve demantuje.

Upozorenje za post gore koji ću ostaviti, jer kada (neminovno) dođe do baniranja da ne ispadne da je bilo nezasluženo i nepravedno.

Ukoliko zanemarim tvoje izljeve negativnih osjećaja i jezik neprimjeren argumentiranom razgovoru, odgovoriti ću na tvoje pomalo provokativne(a možda potaknute neznanjem) riječi.

Nije problem što su svi katolici Hrvati, nego je problem što neki pokušavaju dokazati "nehrvatstvo" katolika koristeći se pomalo kontradiktornim rječnikom. O tom sam pisao na podforumu "Politika", tema "Ime nacije nije baš važno".

Neke nebitne stvari kao što je "miraz" nije uopće potrebno uzimati u obzir ukoliko se govori o krupnim povijesnim događajima(za naše okvire) koji su se događali na prostoru srednjovjekovne Bosne.

Toponimi odnosno nazivi određenih mjesta vuku porijeklo još od davnih vremena, pa se može zaključiti tko je na tim prostorima obitavao. Kao primjer sam naveo u podforumu "Povijest", tema "Regije BiH" naziv Kupres koji su mu najvjerojatnije dali Vlasi koji su se tu naselili. Ali važno je spomenuti da se Vlasi nisu naselili na prostore gdje su obitavali katolici, nego u okolnim područjima, pa bi prema toponimu pogrešno zaključili da su jedino Vlasi obitavali na Kupresu. Katolici odnosno Hrvati katolici su imali svoje obitavalište oko srednjovjekovne utvrde u Otinovcima, odnosno na prostoru koji se danas naziva gradom Kupresom i okolnim naseljima. Ta je dio od srednjovjekovnih pa do današnjih dana uvijek bio hrvatski, ali se ukorijenilo ime "Kupres" koje je kao što sam i naveo vlaškog porijekla i prema tome navodi nas na pogrešan zaključak. Prvi spomen Vlada odnosno Srba na Kupresu je u turskim defterima iz 15. stoljeća, prije toga ih nije bilo, jer na kupreškoj visoravni u srednjovjekovnoj Bosni nije bilo naselja osim onog katoličkog u Otinovcima.

Tko su bili Morlaci ustvari? Pa Vlasi i bilo bi smiješno reći da se dio nije utopio u hrvatski katolički puk, jer su i oni jednim (manjim dijelom) bili katolici, ali to ne mijenja stvari. Jer nismo fašisti da im gledamo genetsku sliku, niti je taj dio značajno uticao na "sastav" hrvatskog naroda, jer su bili brojčano sitnica u odnosu na Hrvate.

"Medju ostalim njihovim imenima spomenimo bizantsko-grcko "Mavrovlachos", sto ce reci "crni Vlah", iz cega je potekao i naziv "Morlak", pa suvremeno grcko ime "Koutsovlachos" (Kucovlah), sto doslovce znaci "hromi Vlah", a to je valjda inacica koja je narodnom etimologijom nastala od turskog kiifiik eflak, "malog Vlaha". Samo ime "Vlah" potice od rijeci kojom su stari Slaveni nazivali narode sto su govorili latinske ili romanske jezike - odatle i "Wallachian", "Walloon" i (tek posrednom primjenom) "Welsh". "

Preko tvog gornjeg posta mi je jasno da i dalje smatraš da je narod sastavljen od genetski jednakih jedinki, pa dok ne shvatiš da to nije tako, povijest i povijesne događaje ćeš promatrati u jednom (nadasve) pogrešnom kontekstu i iz toga izvoditi pogrešne zaključke.

A tko je se gdje doselio svjedoče nam povijesni izvori, prema tome ništa ne zaključujemo "na svoju ruku".

I da, zaboravio sam onu tvoju poruku "da postanemo bolji ljudi", a nitko ti nije nikakvu ružnu riječ uputio, niti te je bilo čim uvrijedio. Ako već ne razmišljaš kao mi, izvoli postavi svoje argumente i zajedno ćemo pokušati razjasniti ono što je nerazjašnjeno, a ne postaviti neku svoju teoriju i odbijati što drugi govore optužujući ih za mržnju.

Povijest se neće promijeniti ukoliko mi pokušavamo razmijeniti svoja mišljenja i argumente, ona je takva kakva je i neće se promijeniti bez obzira na naše zaključke. Jedino mi možemo svoje zaključke prilagoditi povijesnim zbivanjima i pokušati razumjeti razloge takvog razvoja događaja.

Dobar vic. A sa rušenjem spomenika bilo bi ljepo da gore spomenuti gospodin prođe cestom od Broda prema Doboju, istočnom Bosnom ili na bezbroj drugih mjesta pa da vidi što je rušenje. Da se pokloni u Vukovaru. Jer granice RSa su granice masovnih grobnica.

Drvar je primjer pogresne hrvatske politike.

Kad je Drvar bio osloboden trebalo je pocet sa gradnjom stambenih zgrada odnosno kuca za izbjegle Hrvate. Tada bi omali realnu sansu i od Srba nesto kupit.

Katolicka crkva je se tada takode mogla napravit. Ali nista nicim. Dao Bog samo, da se nas Drvar jednog dana ne izdvoji iz Livanjskog kantona.

Dao Bog da se izdvoji (uz zamjenu za nešto "naše" u Posavinu), i da time zaliječimo bol Hrvata iz Posavine.

Mislim da to nije realno

U Dajtonu je bilo ponudena zamjena Drvara za B.Brod. Medutim Srbi su to striktno odbili, zbog toga sto zele sto siri prostor oko koridora.

Zbog toga je absolutno nerealno ocekivat bilo kakvu promjenu u bosanskoj posavini.

Naravno kad su već prije za Šipovo, Mrkonjić, Ribnik, I.Drvar, Petrovac i Bočac dali Ilidžu i pola Sarajeva.
Brod i Derventa u principu nemaju veze s koridorom. Jedino što to srbi nedaju radi kvalitete zemlje i ne diranja u granice njihove tvorevine. Jer ako se jednom načne

Srbima ne odgovara bilo kakvo mjenjanje trenutnih granica RS,jer ukoliko bi se oni pozivali na Drvar i Grahovo da se izuzmu iz Federacije zbog toga što omjer stanovništva ide njima u korist,onda bi oni otvorili mogućnost da se Bošnjaci pozovu na neka mjesta u istočnoj Bosni
Sasvim sigurno da će Srbi inzistirati na nepromjenjivosti entitetskih granica pozivajući se na Dayton,a i već su nekoliko puta neslužbeno rekli da podržaju Hrvate u njihovim nastojanjima u formiranju entiteta,ali pod uvjetom da se on može formirati na teritoriju Federacije i da ne očekuju nikakve ustupke od R Srpske.

Interes R Srpske je imati granicu sa Hrvatima,jer prvenstveno njima odgovara razdvojenost Bihaćke krajne od ostatka Bošnjakistana,a kako je potraživanje Drvara za njih dvosjekli mač,onda bolje za njih da ostane u hrvatskim rukama.

[quote="DarthCroat"]Srbima ne odgovara bilo kakvo mjenjanje trenutnih granica RS,jer ukoliko bi se oni pozivali na Drvar i Grahovo da se izuzmu iz Federacije zbog toga što omjer stanovništva ide njima u korist,onda bi oni otvorili mogućnost da se Bošnjaci pozovu na neka mjesta u istočnoj Bosni
Sasvim sigurno da će Srbi inzistirati na nepromjenjivosti entitetskih granica pozivajući se na Dayton,a i već su nekoliko puta neslužbeno rekli da podržaju Hrvate u njihovim nastojanjima u formiranju entiteta,ali pod uvjetom da se on može formirati na teritoriju Federacije i da ne očekuju nikakve ustupke od R Srpske.

Interes R Srpske je imati granicu sa Hrvatima,jer prvenstveno njima odgovara razdvojenost Bihaćke krajne od ostatka Bošnjakistana,a kako je potraživanje Drvara za njih dvosjekli mač,onda bolje za njih da ostane u hrvatskim rukama.[/quote]
Bas tako. Super analizirano. I meni bi bilo najdraze kad bi dobili posavinu, ali to je nazalost zavrsena prica. Posavina ostala nam pusta, prodala je iskrivita usta.

Takvo je stanje sada. Geopolička situacija se može i promjeniti. Pogotovo nakon što dobijemo 3 entitet
U svakom slučaju, probleme treba rješavati jedan po jedan.