Zna li netko kolikom broju Hrvata iz Dervente koji su se bili prijavili za izbore 2008.g. je bilo onemogućeno registriranje (i glasovanje)?

Prava informacija o spomeniku u Modranu: Vedran Ćorluka nije sudjelovao u gradnji ovoga spomenika, nego je za kapelu u tom groblju darovao jedno manje zvono koje je elektrificirano, te je došao na blagoslov toga zvona. Njegov otac je rođen u ovome selu a nedavno je u ovom groblju pokopan njegov djed. Spomenik su financirali mještani, obitelji poginulih i njihovi prijatelji, a podignut je u znak sjećanja na sve poginule u svim minulim ratovima. U izboru izgleda spomenika nisu svi sudjelovali, nego najuži krug izvoditelja, te neki misle da nije baš previše ukusan s umjetničke strane, ali kad se digla frka oko navodnog slova U, onda su se svi solidarizirali, jer im je te paranoje o ustašvu preko glave. Za neke je svaki hrvatski grb ustaški, i svaki poluluk slovo U. A svaki grb ili većina njih stoje u obliku slova U. Dovoljno je pogledati samo sadašnji grb Banje Luke.

Pozdrav prijatelju i ako imaš vremena, napiši nam bilo što o tom kraju, povijest, sadašnja situacija, slike (bilo stare ili nove). Vjeruj mi da ima na tisuće ljudi koji bi to voljeli pročitati. Pozz.

Ako niste znali:

Udruga Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu FENIKS otvorila svoj središnji ured u Derventi na adresi Ulica 1. maja br. 14 (preko puta škole u bivšoj Brodskoj ulici), koji radi svaki dan od 8 ujutro do 16 sati. Ured će, između ostalog, organizirati pomoć onima koji dolaze u Derventu vaditi bosansku osobnu kartu. Već sada se možete javiti i zamoliti da Vam se pripreme dokumenti (rodni list i uvjerenje o državljanstvu) a da Vi samo dođete i predate dokumente za osobnu i opunomoćite tajnicu Feniksa da Vam dokumente podigne i pošanje na Vašu adresu.

Adresa FENIKSa:
Ulica 1.maja 14
74400 DERVENTA
tel.fax: 053-331-846
e-mail: [email protected]

Ps. Udruga nastoji što prije otoriti podružne urede u Bos. Brodu i Doboju.

Odlična vijest, okači ovdje sve što imaš, pa sam siguran da će naći svoj put do šire publike i ljudi koji mogu pomoći

Pokušavam prikačiti tabelu, ali nemam iskustva pa nisam siguran da će proći.

Broj Hrvata u Posavini i Hercegovini bez Mostara

a) Posavina b) Hercegovina

Brčko 22.252 Široki Brijeg 26.884
Derventa 21.952 Ljubuški 26.127
Orašje 21.308 Posušje 21.963
Odžak 16.338 Grude 16.210
Bosanski Šamac 14.731 Čapljina 14.969
Bosanski Brod 13.993 Čitluk 14.823
Modriča 9.805 Stolac 6.188
Gradačac 8.613 Neum 3.792
Doboj (Foča,Cer..) 5.248
Srebrenik(Hrgovi..)1.137

UKUPNO: 135.377 UKUPNO: 130.956

Mostar 43.037
UKUPNO: 173.993

Fale ti Rama, Jablanica i Konjic u zbroju za Hercegovinu, a mnogi bi rekli i Tomislavgrad

onda moze i prosirena Posavina (Usora, Teslic-Komusina)

Što pisah, pisah...
Rama nikad nije bila u Hercegovini, a Jablanica i Konjic, sumnjam... Možda netko misli da su u Hercegovini zato što pripadaju hercegovačkoj biskupiji. Po tom bi Hercegovina počinjala odmah od tunela na Ivan Planini.

POREDAK OPĆINA U BIH
prema BROJU HRVATA
(Popis iz 1991.)

1.Mostar 43856
2.Sarajevo 34873
3.Livno 29324
4.Banja Luka 29026
5.Široki Brijeg 26884
6.Ljubuški 26127
7.Travnik 26118
8.Tomislavgrad 25976
9.Zenica 22510
10.Derventa 21952
11.Orašje 21308
12.Tuzla 20398
13.Posušje 16963
14.Kakanj 16556
15.Odžak 16338
16.Grude 16210
17.Bugojno 16031
18.Jajce 15811
19.Čapljina 14969
20.Čitluk 14823
21.Bos. Šamac 14731
22.Bos. Brod 13993
23.Doboj 13264
24.Vitez 12657
25.Kiseljak 12550
26.Prozor 12259
27.N. Travnik 12162
28.Konjic 11513
29.G. Vakuf 10706
30.Kotor Varoš 10695
31.Modriča 9805
32.Teslić 9525
33.Žepče 9100
34.Busovača 9093
35.Vareš 9016
36.Tešanj 8929
37.Gradačac 8613
38.Fojnica 6623
39.Kreševo 6188
40.Kupres 4714
41.Neum 3792

Pa gdje drugo počinje? Na Salakovcu? Slabo ti ide zemljopis. Rama, Konjic i Jablanica su Hercegovina.

Tomislavgrad može biti ali i ne mora. Mada mislim da to jeste Hercegovina (govorim zemljopisno)

Hoću da čitam o Derventi i Posavini, ne treba nam jubilarna 1000 rasprava o granicama Hercegovine.

Tomislavgrad pripada Bosni, odnosno Zvršju i ima prirodnu granicu prema Posušju, koje je u Hercegovini. Rama je u prastarim dokumentima zabilježena kao sinonim za Bosnu te se i grb označuje kao grb "Ramae seu Bosnae" (Rame ili Bosne). Jablanica prije pripada Rami nego Hercegovini, a Konjic je iznad Jablanice. No, zar je to važno: jednako je vrijedno biti i Bosanac i Hercegovac.

Podržavam te u ovome ... Zanima me situacija trenutno u Derventi i posavini kakvo je stanje u pojedinim selima.. ima li Hrvata.. ima li života i sl. stvari..

Mene zanima ova povratnička organizacija i kako im svi mi možemo pomoći. Eto ja sam sada prvi put čuo za njih, a vjerujem da nisam jedini.

Je li Excel tabela? Možeš je kopirati i ubaciti u paint i snimit u .jpg formatu pa postavit ovdje kao privitak

Malo povijesti..

Plehan kroz povijest

Plehanski je kraj naseljen od pradavnih vremena. Očit dokaz za to su ne samo sitni arheološki ostaci pronađeni u dolini Ukrine blizu Dervente, koji upućuju na prapovijest, nego i učestalost toponima ťGradinaŤ, koji se rabi za imenovanje starih zidanih i nekropola. Zajedno s cijelom Bosanskom Posavinom plehanski je kraj bio rubno područje rimske provincije Dalmacije. I odista, na postojanje važnih rimskih civilnih i vojnih utvrda (castra) upućuju gradine u selima Vrela i Johovac.

Pretpostavlja se da je brežuljkasti dio Bosanske Posavine bio u posjedu Kotromanića, a ravničarski u sklopu ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Dobor kula, izgrađena oko 1380. na lijevoj obali Bosne blizu Modriče, trebala je upravo osiguravati sjevernu granicu Bosanskog kraljevstva.

Za izgradnju civiliziranog društva na kršcanskim temeljima u Bosni najveće zasluge svakako pripadaju redovnicima franjevcima. Nakon što su 1291. stigli u Bosnu, za manje od pola stoljeća iz nje su potpuno istisnuli tada dominantne dominikance te svojim misionarskim radom na katoličanstvo preveli ťbosanske krstjaneŤ.

Nakon pada bosanskog kraljevstva pod Turke godine 1463., Plehan je ostao priključen Jajačkoj banovini, tj. Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. Tek oko 1536. Turci su zauzeli i taj dio Bosne te izbili na Savu. Tada su vjerojatno srušene sve crkve u tom dijelu Bosne. O njihovim ostacima izviještavaju kronike franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, pomno su ih proučavali i povjesničari Krunoslav Draganović te domaći sinovi fra Josip Dobroslav Božic (1862.-1900.) i fra Vjekoslav Zirdum (1910.-1978.),[1] koji su istraživali ruševine crkava u selima Velika, Soćanica, Veliki Prnjavor, Mišinci, Živinice itd. Rušenjem svih tih crkava zacijelo je pokrenuto i iseljavanje prema sjeveru - preko Save. Početkom 17. stoljeća katolike Bosanske Posavine ponovno pastoriziraju franjevci iz samostana u Kraljevoj Sutjesci, a spominju se župe Soćanica, Dubočac, Derventa i Majevac, ali oko 1650. bilježi se novi val iseljavanja prema Ugarskoj: ovaj put odlazi oko 15000 katolika. Krajem 17. stoljeća, tj. u predvecerje beckog rata, plehanski kraj ipak broji oko 5500 duša. No, poraz Turaka pod Becom 1689. bio je uzrokom velikog nasilja prema katolicima i u plehanskom kraju, tako da su 1697. gotovo svi prešli u Slavoniju. Prva polovica 18. stoljeća obilježena je ponovnim naseljavanjem s juga tako da se od 1763. ponovno vode župne matice za župu Velika, čije središte uskoro seli u Zelenike te - napokon - na Plehan.

Oko 1780. zamijećen je jači val doseljavanja iz Hercegovine i Imotskog, koji traje sve do oko 1820. Tim došljacima pridružuju se i oni s Kupresa, iz Bosanske Krajine i srednje Bosne pa su osnovane i nove župe: 1804. u selu Koraće, na ušću Ukrine u Savu; 1839. u Foči te 1862. u Žeravcu. To pokazuje da je u drugoj polovici 19. stoljeća u tom dijelu Bosne život bio ponovno pustio duboko korijenje.

Zanimljiv je opis tih novih stanovnika plehanskog kraja, što ga je 1842. ostavio publicist i putopisac fra Ivan Franjo Jukić: Ostavivši Tešanj, (…) pregazismo Usoru rijeku (…) i prešavši Krnjin, spustismo se do podne u ravnine i doline fočanske. Ovdje spazih Hrvaćane, ljude po imenu i razgovoru od Šokaca različite. Zapitam kiridžiju: ťKakvi su to Hrvačani?Ť ťBježi, ne pitajŤ, veli on, ťto su ljudi izvraćeni, koji se ne boje ni Turčina ni fratra, pod puškom po vasdan radi, a rijedko će je i po noći iza pasa izvaditi! Prije 15 godina malo se koja kuća šokacka ovdje nalazila, pak evo se gori doseli Hrvaćanin, to sve ispod ljubuške i vrgoračke krajine. A to sam i sâm iz njihovog odijela i govora poznao: je, bija, vidija, naresto; mjesto: jest, bio, vidio, narasto…[2]

Kroz selo Foča, ali dolazeći sa sjevera, prošao je 1875. i poznati engleski istraži-vač Arthur John Evans. Evo nekih njegovih utisaka: Napustili smo Derventu, (…) Modran (…). Potom smo (…) naišli na udaljeno i razbacano selo Foča i tu primijetili katoličku crkvu. Selo kao da se zagnjurilo i zaklonilo podalje od glavnog puta. Jedna samo kolibica bila je bliže (…). Ondje smo našli ženu kršćanku sa malim djetetom. (…) Nemoguće je opisati bijedu kolibice i njene okolice, iscrpljenu majku i siroto zamazano dijete, jedva nešto bolje odjeveno nego onog dana kad je došlo na svijet.[3]

Nagao južnjački temperament o kojem fra Ivan Franjo Jukić, nije se kod došljaka naglo izgubio. To se vidi i po tome što je na samom početku gradnje plehanskog samostana godine 1855. na gradilištu ubijen jedan derventski hodža koji se protivio gradnji. Zbog tog ubojstva samostan je mogao biti dovršen tek 1874., a nova crkva 1902. Austrijska vlast naselila je u plehanski kraj mnoge stanovnike drugih pokrajina Monarhije: Čehe, Rusine, Nijemce, Poljake i dr. Izgradnjom željezničke pruge Sarajevo – Brod, koja je presijecala plehanski kraj, omogućen je brz gospodarski napredak, tako da se doseljava-nje - napose iz pasivnih hercegovačkih krajeva - nastavilo i nakon I. svjetskog rata.

Drugi svjetski rat desetkovao je plehanski puk. Val iseljavanja započeo je usljed političkih progona Hrvata već 50-ih godina 20. stoljeća, i sve se više pojačavao, napose nakon ukidanja željezničke pruge 1968. Ekonomska migracija prema Hrvatskoj i zemljama zapadne Europe toliko je uhvatila maha da se broj Hrvata u mnogim plehanskim selima prestao povećavati, a u nekima je počeo i opadati. Rat je donio potpuno uništenje materijalne baze tako da će za njenu obnovu biti potrebno duže vremensko razdoblje. Nakon nekoliko godina to uništenje je sve veće. Neki ljudi odlaze posjetiti svoja mjesta i odatle se vraćaju prepuni ustisaka koje izražavaju kroz rimovanu deseteračku pjesmu. Evo jedne pjesmu koju je kazivao g. Ilija Karamatić – Čokin iz Johovca. To nekoć vrlo bogato selo nalazi se uz rijeku Bosnu, na samom jugu Bosanske Posavine. Pjesma rječito oslikava razorenost cijelog plehanskog kraja kao i nostalgiju prognanika za rodnom grudom.

Slžem se, zato ne vidim smisao da uspoređuješ Hercegovinu i Posavinu (kvanititativno) i k tome još meni kao rođenom Hercegovcu objašnjavaš dokle je Hercegovina, ne vidim smisao usporedbe...

Međutim , nebitno.

Zanima me, ako si iz Dervente kakvo je stanje u našim selima, oko dervente, ima li obnove (znam da je povratak slab), obnavljaju li se bar kuće, crkve ... ?

Povratak je onakav kakvo je ulaganje u njega. Da je deset posto energije uloženo u izgranju porušene Posavine u odnosu na energiju koja je uložena u njezino rušenje, povratak bi izgledao bitno drugačije. Ali, eto, nije.
Trenutno stanje:sve se više kuća popravlja, infrastrukture izgrađuje, čisti ruševina, ali povratnika koji stalno ondje borave otprilike je konstantan broj. Jedni dolaze, drugi umiru jer su stari i tako se broj izjednačava.
Na Ceru je malen broj stalnih povratnika, povremenih mnogo više. Župna kuća je davno izgrađena, župnik živi na Ceru i vodi još i župu Prnjavor-Sočanicu. Sada planiraju započeti gradnju crkve. Do prnjavorske crkve sada se lakše dođe, inače je bilo neprohodno, ona je renovirana, struja je provedena jednim dijelom župe.
Na Plehanu je možda najviše povratnika, ali u odnosu na prijašnji broj od preko 2000 hrvatskih kuća, obnovljeno je dvjesto-tristo. Samostan je privremeno uređen, crkva jednim dijelom izgrađena, većina kapela po grobljima obnovljena, infrastruktura dobrim dijelom obnovljena, ali ima još sela kroz koja nije proveden el. vod i gdje još nije popravljen put. No, pomiče se naprijed.
Derventa jednim dijelom i nije iseljena pa ona sada ima najveći broj Hrvata i katolika, obnova crkve je pri kraju, povratak i obnova napreduju polagano ali ne onim tempom koji bi pomakao situaciju naprijed u odnosu na prijeratnu, kad je župa brojila oko 8000 vjernika.
Bijelo Brdo je otprilike kao i druge župe, crkva i župna kuća je obnovljena, župnik stanuje u župi, nešto infrastrukture je obnovljeno, stalno netko obnavlja neku kuću ili imanje: pomiče se naprijed ali sporo.
Žeravac je otprilike u istoj situaciji. Župnik i kapelan stanuju u župnoj kući koja je obnovljena, kreće akcija izgradnje župne crkve, obnovljene su mnoge područne ili grobljanske kapele, sad se pokriva škola, postoje neki pokušaji privrednih akcija.
Kulina je najbolje obnovljena, ali stalnih povranika ima malo. Crkva i župni stan su potpuno renovirani, župnik stanuje u župi, obitelj Matić, vlasnik kompanije M-San u Zagrebu osnovala je poduzeće i u Kulini, otkupljuje i uzima u zakup zemlju od naših ljudi, čisti, ore, sije: ove godine zasijano na tisuće hektara kukuruza i pšenice, postali su većinski vlasnici i bivšeg poduzeća Poljoprivrednik i imaju dobre namjere i ideje. Oni jedini - od svih onih velikih privrednika što po Hrvatskoj imaju glasovite firme - nešto konkretno rade kod svoje kuće u Bosni.
Bukovica je sada počela graditi crkvu, župna kuća je davno izgrađena, povratnika ima malo, ali onih koji popravljaju svoje kuće sve je više. Župom upravlja trenutno župnik iz Kuline, jer je nedavno dosadašnji župnik premješten.
Na cjelokupnom području općine povratnici žive uglavnom sigurno, ali imaju probleme s krađama, provalama, a najviše sa sječom šuma, koje se devastiraju nemilice i dalje.
U općinskom vijeću imaju četvorcu zastupnika Hrvata, a jedan od njih od prošlih općinskih izbora vrši službu predsjednika općinskog vijeća. Inače je na izborima poništeno toliko hrvatskih glasova koliko je bilo dovoljno da se izaberu još četvorica vijećnika. Usput: ni jedna hrvatska stranka nije se žalila na krađu glasova, a pogotovo da je dizala kakve tužbe. U tome zapravo leži glavni problem: u indolentnosti hrvatske politike. Premda ovje samo zajedno mogu nešto postići, oni se međusobno svađaju.
Toliko za ovaj puta.

Kakav je odnos lokalnih Srba prema vama i koje vam organizacije iz Hrvatske najviše pomažu? Je li išta napravila ona famozna udruga "Prsten"?

E takva ti je situacija općenito i u svim drugim općinama odakle su hrvati protjerani. Masa ljudi glasuje sukladno zakonu u odsustvu tj putem pošte i na koncu sve te glasove pojede mrak. I nikada se nitko ne žali na to... valjda znaju da nemaju kome... kadija te tuži, kadija ti sudi.

Nešto sam čitao o otvaranju obnovljene crkve, je li to ova?

zupe :
BIJELO BRDO
Broj osoba 1991. = 2.191
Broj osoba 2007. = 17
Broj osoba 2008. = 35

BUKOVICA
Broj osoba 1991. = 1.250
Broj osoba 2007. = 1
Broj osoba 2008. = 1

DERVENTA
Broj osoba 1991. = 8.380
Broj osoba 2007. = 322
Broj osoba 2008. = 312

KULINA
Broj osoba 1991. = 950
Broj osoba 2007. = 13
Broj osoba 2008. = 14

PLEHAN
Broj osoba 1991. = 8.120
Broj osoba 2007. = 156
Broj osoba 2008. = 95

ŽERAVAC
Broj osoba 1991. = 2.720
Broj osoba 2007. = 76
Broj osoba 2008. = 120

.....
http://www.garevac.net/tekst/439/

Moj boze, pa zasto ne grade samostan na Plehanu onakav kakav je bio. Prijesnji samostan je bio predivan.

Na sto to lici taj novi?!