Nakon što je Evropski parlament (EP) na jučerašnjoj sjednici usvojio klauzulu koja omogućava zemljama članicama Evropske unije (EU) suspenziju bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana i zemlje trećeg svijeta, novinari Agencije Anadolija su istražili iz kojih zemalja Balkana dolazi najviše azilanata u evropske zemlje.

Inače, na nivou EU broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana raste od 2009. godine. Najviše ih ima u Njemačkoj, Švedskoj i Belgiji, u kojima procedura, zajedno s rokovima za žalbu, može trajati mjesecima. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za kontrolu granica (Frontex) za 2012. godinu, najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.

Prema istom izvoru, od zemalja zapadnog Balkana 2011. godine najviše zahtjeva za azil su, također, podnijeli građani Srbije, i to 12.416, a slijede građani Makedonije (4.583), Bosna i Hercegovine (2.101), Albanije (2.043) i Crne Gore (391).

Posmatrano u procentima, od zemalja regiona prošle godine je oko 48 posto zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, 22 posto iz Makedonije, 15 posto iz BiH, 13 posto iz Albanije i dva posto iz Crne Gore.

Tako je, na primjer, u Belgiji 2011. godine Srbija sa 1.233 zahtjeva bila ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su građani Makedonije u Belgiji podnijeli 584 zahtjeva. Iz BiH i Albanije stiglo je 128 odnosno 236 zahtjeva za azil u spomenutoj državi.

Također, prema broju podnijetih zahtjeva za azil u Švedskoj 2011. godine, od zemalja Balkana Srbija je bila na četvrtom mjestu sa 1.099 zahtjeva. Odmah iza nje bili su Makedonci, na sedmom mjestu, i to sa 729 zahtjeva, a građani Kosova na devetom mjestu sa 657 zahtjeva. Bosna i Hercegovina je tek na 19. mjestu sa 222 zahtjeva. Srbija je, isto tako, u trećem kvartalu 2012. godine sa 5.370 podnijetih zahtjeva za azil bila četvrta na listi zemalja po broju građana koji su zatražili azil u nekoj od zemalja članica EU-a.

U tom periodu u zemljama EU azil je zatražio i gotovo isti broj građana Makedonije, 5.315, te 2.500 osoba sa Kosova. Najčešće odredište azilanata iz Srbije 2012. godine bila je Njemačka, u kojoj su državljani Srbije i pojedinačno najbronija grupacija među azilantima.

Zahtjev za azil tokom 2012. godine u Njemačkoj je podnijelo 8.477 državljana Srbije, što je 40 posto više nego 2011. godine, dok je 2012. godine značajno bio porastao i broj državljana Makedonije i BiH koji su u Njemačkoj tražili azil.

Najveći porast ukupnog broja azilanata u trećem kvartalu 2012. godine, prema podacima EUROSTAT-a, zabilježen je u Njemačkoj, Švedskoj i Švicarskoj, a među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili građani Srbije i Makedonije. Također, u Švicarskoj su državaljani zemalja zapadnog Balkana u prvih osam mjeseci prošle godine podnijeli 2.970 zahtjeva za azil, što je više nego čitave prethodne godine.

Porast broja azilanata zabilježen je tokom prošle godine i u Austriji, gdje je podnijeto ukupno 15.415 zahtjeva za azil, što je 20,8 posto više u poređenju sa 2011. godinom. Među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili sa Kosova (313), iz Srbije (293), BiH (129) i Makedonije (122).

Podaci Frontexa pokazuju da je Srbija po broju zvaničnih zahtjeva za azil u Švedskoj i Njemačkoj već duže vrijeme ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su po broju zahtjeva podnijetih u Belgiji ispred građana Srbije samo Kosovari.

Inače, procedura za dobijanje azila u Austriji traje šest mjeseci, ali se u praksi često rješava u mnogo kraćem roku. Azilantima su dok čekaju na odgovor osigurani smještaj, hrana i džeparac od 40 eura mjesečno, a oni koji budu odbijeni dobivaju kartu za povratak u zemlju porijekla ili tranzita. Također, u istraživanju Evropske inicijative za stabilnost iz januara 2013. godine navodi se da je broj azilanata sa zapadnog Balkana u zemljama EU u porastu od kako su građanima tih zemalja ukinute vize za putovanja u EU.

Zaključuje se da je u najvećem broju slučajeva riječ o osobama koji pokušavaju da iskoriste socijalnu pomoć i druge beneficije koje im, u skladu sa propisima zemlje u koju su došli, sljeduju dok čekaju da njihov zahtjev bude riješe. U osnovi, vrlo malo je onih koji imaju osnovane razloge da zatraže azil.

Prema podacima iz nekoliko evropskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata sa Balkana, procent pozitivno riješenih zahtjeva za azil iznosio je svega tri posto.

Nadalje, Savezna služba za migracije i izbjeglice Njemačke saopćila je da su građani Srbije u julu 2013. godine podnijeli 957 zahtjeva za azil u Njemačkoj. Također, istog mjeseca su građani Kosova podnijeli 412 zahtjeva, i tako se Kosovo našlo na sedmom mjestu po broju azila u toj zemlji. Na desetom mjestu je bila BiH, odakle je u julu stiglo 306 zahtjeva.

Ipak, broj lažnih azilanata iz Srbije u zemljama Šengena u prva dva mjeseca 2013. godine manji je za 45 posto u odnosu na 2012. godinu, navedeno je u izvještaju

Evropske komisije o stanju šengenskih granica. Građani Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. decembra 2009. mogu bez viza da putuju u zemlje šengenske zone, a to pravo dobili su nešto kasnije dobili i građani Bosne i Hercegovine i Albanije, dok Kosovo nije time obuhvaćeno. Frontex navodi da su najpopularnije zemlje za azilante i dalje Njemačka, Švedska, Belgija, Švicarska i Luksemburg.

Beč motri na Suboticu i azilante

Beč -- Rute za prebacivanje ilegalaca u zemlje EU se sve više preusmeravaju na istok Evrope, ukazuje izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije.



Istražitelji posebnu pažnju obraćaju na Suboticu i centre za azilante u Srbiji, odakle srpske kriminalne organizacije prebacuju ilegalce.
Broj osoba koje su ilegalno ušle u Austriju, odnosno koje su ilegalno prebačene u zemlju prošle godine, u poređenju sa 2011. je porastao za pet odsto na oko 22.000.

Istovremeno zabeležen je pad kod hapšenja osoba koje se bave prebacivanjem ilegalaca, a ujedno je došlo do dramatičnog preusmeravanja ruta za prebacivanje ilegalaca preko istoka Evrope.

To su glavni zaključci izveštaja o ilegalcima za 2012. koji je trebalo već da bude objavljen, ali se još drži dalje od javnosti, kako tvrdi bečki dnevnik "Kurir", zbog uzavrelih strasti u Austriji posle proterivanja osmorice Pakistanaca koji su se borili štrajkom glađu za bolje uslove za azilante.

Do sada je glavna ruta za prebacivanje ilegalaca u zapadnu Evropu išla preko Italije - 40 odsto ilegalaca je prebačeno preko te zemlje u Austriju.
Na drugom mestu je ruta preko Mađarske (25 odsto), za koju su analitičari Savezne kriminalističke službe utvrdili da je usledilo značajno preusmeravanje na ovu rutu.

Naime, broj ilegalaca koji su prebačeni preko Italije smanjio se za jednu trećinu, a istovremeno je povećan broj prebačenih preko Mađarske za 40 odsto.

Policija u Austriji zabeležila je i smanjenje broja hapšenja osoba koje se bave prebacivanjem ilegalaca sa 288 na 235.

To smanjenje pukovnik bečke policije Gerard Tacgern smatra uspehom, jer je to, kako navodi, rezultat pojačane saradnje sa mađarskim vlastima, uz čiju pomoć je uspelo da se veći šefovi organizacija uhapse u inostranstvu, pošto su oni bili na spoljnim granicama Šengena prema Mađarskoj i Rumuniji.

Posebno su na meti policije, kako navodi "Kurir", gradovi u Srbiji kao što su Subotica i srpski centri za azilante Banja Koviljača i Bogovađa. Tamo, dodaje list, kampuju u šumama i napuštenim kućama na hiljade ilegalaca, koji više meseci čekaju na dalji transport.

Oni dolaze preko Turske i Grčke i predstavljaju neiscrpan izvor prihoda srpskim bandama koje se bave prebacivanjem ilegalaca, tvrdi "Kurir", uz konstataciju da je otvoreno pitanje zašto to srpska politika dozvoljava.

Akcije protiv ovih bandi vodi jedinica policije Soko Sid u Ajzenštatu, a zapadnu granicu ka Češkoj kontroliše Soko zapad sa sedištem u Sankt Peltenu.

U izveštaju se navodi da su ilegalci pretežno iz Avganistana, Pakistana i Čečenije, a da su lica koja ih prebacuju po običaju pripadnici njihovog naroda. Izuzetak su Kinezi, koje prebacuju Vijetnamci, a sirijske izbeglice prebacuju turske organizacije.

Izbeglice su prenele da su za prebacivanje u Evropu plaćale između 2.500 i 4.000 evra, kao i da im se tokom puta često traži još novca, tako da ukupni troškovi mogu dostići do 10.000 evra.

Znači usvojili klauzulu. Dugo je to neko blokirao da vam sadake da.

Najveći dio tih azilanata predstavljaju Romi, uz par onih koji su čitali savjete na Klixu. Predaš zahtjev i to ti se tri godine riješava, dotle za stan u Saraj'vu zaradiš i slične spike.

Zemlje EU preplavljene su laznim azilantima sa prostora EX Jugoslavije.Kao poslijedicu ove masovne pojave, stizu prijetnje o ponovnom uvodjenju viznog rezima.Opće je poznato da na Balkanu ne teče med i mlijeko, no po dostupnim podacima, gradjani Srbije su najugozeniji od balkanskih naroda.Iako je politička i ekonomska višegodišnja kriza uzela svoj danak u iseljavanju i bosanskohercegovačkih gradjana Srbija ipak prednjači.Kako spriječiti ovu nemilu pojavu i moguće poslijedice koje bi ona mogla imati po Balkan ?

Meni jedan prijatelj prije 3 tjedna otišao u Švedsku tražiti azil.
Godinama nezaposlen, godinama nije zaradio nijednu marku, bez obitelji i budućnosti, bez kučeta i mačeta.
U očaju otišao, da se ne objesi ovdje ili za koju godinu ne umre od gladi. Ja mu dao 200 eura za put. Teško mi je bilo ga gledati a ne možeš mu nikako pomoći...
Šalje mi SMS neki dan da su mu odobrili privremeni boravka.
Nekoliko dana kasnije zove me da kaže da je među arapima i crncima, da mu je teško i da se misli vratiti.
Neka mu se dragi Bog smiluje.

Meni jedan prijatelj prije 3 tjedna otišao u Švedsku tražiti azil.
Godinama nezaposlen, godinama nije zaradio nijednu marku, bez obitelji i budućnosti, bez kučeta i mačeta.
U očaju otišao, da se ne objesi ovdje ili za koju godinu ne umre od gladi. Ja mu dao 200 eura za put. Teško mi je bilo ga gledati a ne možeš mu nikako pomoći...
Šalje mi SMS neki dan da su mu odobrili privremeni boravka.
Nekoliko dana kasnije zove me da kaže da je među arapima i crncima, da mu je teško i da se misli vratiti.
Neka mu se dragi Bog smiluje.

Nema toga gore. Stan i dvije osobe po jednoj sobi. Takav zakon.

Ovaj je valjda trefio cimere Arape jer nema izbjeglica sa Balkana.

NASLOVNICA » VIJESTI » INTERVJU | OBJAVLJENO: 17.09.2013. 06:18 | AUTOR: SEAD NUMANOVIĆ TONINO PICULA, POSLANIK U EVROPSKOM PARLAMENTUVraćanje viza treba ići na sud!Picula: Na potezu je Evropska komisija


Tonino Picula, poslanik SDP-a Hrvatske u Evropskom parlamentu (EP), očekuje da Evropska komisija (EK) odbije provesti odluku EP-a o usvajanju mehanizma kojim se zemljama zapadnog Balkana ponovo mogu uvesti vize.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ on navodi da je čuo nekoliko komesara EU koji su iznijeli očekivanja da će se odluka donesena prošlog četvrtka u Strazburu naći pred sudijama Evropskog suda pravde u Luksemburgu.

Interes Hrvatske

Picula kaže da je prilikom glasanja bio suzdržan, kao i ostale kolege poslanici u EP-u iz Hrvatske.

- Bio sam suzdržan i objasnit ću zašto. Prije glasanja, najprije, tražio sam da se ta točka odgodi i da se ne izjašnjavamo. Smatram i smatrao sam da EK ovakvo nešto neće prihvatiti zbog odredbi koje su naknadno dodate. Tokom priprema za tu točku dnevnog reda kolegica Tanja Fajon nam je rekla da se radi o nečemu što iskače izvan okvira Lisabonskog sporazuma, ali i prakse da EP ima punu kontrolu nad raspravom da li nekome uvesti vize ili ne. Zbog nekih „novela“, sada se državama, pod izgovorom „vanrednog stanja“, daje pravo da, zarad vlastitih interesa, nekima mogu nametnuti vize.

Tražili smo da se takav prijedlog uopće ne razmatra, ali smo preglasani. Suzdržani smo bili jer se radi o dvjema temama koje se međusobno isključuju. Ne mogu na takav način podržati promjenu odnosa između tri evropske institucije: Parlamenta, Komisije i Vijeća, jer bi se time otvorila mogućnost da se neselektivno i diskriminatorno odnosimo prema zemljama zapadnog Balkana. S druge strane, Hrvatska još ima vizni režim sa SAD-om i mi želimo da se to promijeni. Zbog toga smo bili suzdržani – kaže Picula.

Dakle, može se očekivati da će Evropska komisija reagirati?

- Ocjena je nekih komesara te institucije da je konačni stav EP-a neprihvatljiv. Bit će vrlo zanimljivo gledati hoće li se EK obratiti Evropskom sudu pravde u Luksemburgu, koji će, potom, morati donijeti stav je li EP pogriješio ili ne. Ja mislim da jeste. No, ne mogu govoriti u ime EK. Čuo sam stajališta da će Komisija tako reagirati.

Pravna reakcija

Očekujete li da će ministri Vijeća ministara EU u Odboru za pravosuđe i unutrašnju sigurnost odbiti stav EP-a? Oni su sljedeća instanca u odlučivanju.

- Teško mi je o tome govoriti. Sve ovisi o tome koliko su politički jaki pritisci onih koji su doveli do toga da se promijeni nešto što je ranije bilo usuglašeno u EP-u i imalo gotovo pa konsenzualnu podršku. Ako isti što su iznudili ove promjene u Parlamentu budu i dalje ovako uspješni, onda neće lako odustati. Imajte na umu da se Evropskom sudu obraćaju samo evropske institucije - Parlament, Komisija, Vijeće... Vidjet ćemo da li će i ko reagirati. Ali, lično smatram da treba očekivati pravnu akciju same Komisije.

Može li se desiti da EP ponovo razmatra odluku o vizama?

- Ako dođe do njenog derogiranja na nekoj od instanci, ona se sigurno vraća nama na ponovno razmatranje.


Brojke nisu alarmantne

- Nisam mogao glasati za prijedlog da se bez pravih razloga, usljed nečije političke kampanje, vize državljanima iz zapadnog Balkana uvedu po brzom postupku. Koliko sam vidio brojke, osim Srbije, koja je peta na toj listi država iz kojih dolaze tražioci azila, ostale zemlje su prilično nisko pozicionirane među državama iz kojih u EU dolaze azilanti. Umjesto toga, treba promijeniti procedure rješavanja zahtjeva za azil, a ne da se neselektivno kažnjavaju svi građani određene zemlje – smatra Picula.

Glede Whiteonea, šta misliš, Hrvat ili muslimon? Ja bih rekao muslimon, kad je Hrvat rasista on je stručan rasista, pogledajmo Doca ili Hrobija, ovaj djeluje ko neki wannabe rasista...