Župa Špionica, smještena na obroncima Majevice, osnovana je 1865. godine odvajanjem od Dubrava. Od te se godine u župi vode matice. Godine 1877. župa broji 694 katolika, a nepunih šest desetljeća kasnije (1935) broj se katolika više nego udvostručio popevši se na 1.500.

Župa Špionica je godine 1991. brojila 2.045 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Špionica, Cerik, G. Hrgovi, Jošak, Kosice i Šestići.

Cerik


Špionica

Položaj Špionice u općini Srebrenik 1991.g.:



http://img137.imageshack.us/img137/3568/srebrenikresize.jpg

Naselja općine Srebrenik s brojem Hrvata prema poisu 1991.g.:



http://img339.imageshack.us/img339/4553/srebrenikhrvati1991.png

Spionica je po svemu gledajuci dio Brcanske regije i zato pripada Herceg-Bosanskoj opcini Ravne!

Malo off topic: Zna li tko više za Stražu na jugu općine?

Mislim da selo Straža pripada župi Dragunja u tuzlanskom dekanatu.

Lobo: Hvala.

Izvor: http://www.garevac.net/tekst/135/

Župa Špionica - Sv. Josip

Špionica se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosanske Posavine, na prometnici Županja - Orašje - Tuzla, 30 km sjeverozapadno od Tuzle. Područje župe razmješteno je po obroncima planine Majevice, a na njezinu se teritoriju nalazi čuveni srednjovjekovni grad Srebrenik.

Srebrenik je bio najutvrđeniji grad u Bosni. U gradu je 15. ožujka 1333. boravio ban Stjepan II. Kotromanić i tu izdao povelju Dubrovčanima. U njemu je početkom 15. st. boravila ugarska vojska. Od 1464. do 1512. tu je sjedište Srebreničke banovine. Budući da je ban bio sklon franjevcima, nedaleko od grada - političkog središta cijele Usore - sagradio im je, vjerojatno, samostan, koji Bartol Pizanski naziva locus Verbizae. Po njemu se potok što teče ispod grada i danas naziva Vrbenica. O daljnjoj djelatnosti franjevaca svjedoče katolici u gradu početkom 16. st., a nakon rušenja samostana i crkve, franjevci djeluju u okolici. Biskup Maravić je, nedaleko od Srebrenika, u župi Dragunja 25. srpnja 1649. krizmao 256 katolika, a biskup Ogramić 6. prosinca 1672. bilježi: In hac parochia nullam ecclesiam reperi, sed optimos catholicos 4161.

U turskom popisu Zvorničkog sandžaka iz 1533. godine u nahiji Srebrenik spominje se mjesto Špionica, s 40 hrišćanskih kuća, 12 neoženjenih, 2 baštine, 1 primićurom te s 13 muslimanskih kuća i 5 neoženjenih.

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Bijela, godine 1742., pored ostalih pripadala i sljedeća mjesta: Špionica - 24 katoličke kuće i 143 katolika, a od toga je bilo 86 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 57 djece (nepričešćenih), Hrgovi - 25 katoličkih kuća i 197 katolika, a od toga je bilo 129 odraslih osoba i 68 djece, te Hujdurovići - 7 katoličkih kuća i 61 katolik, a od toga je bilo 40 odraslih osoba i 21 dijete.

U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Bijela pored ostalih mjesta navode se i: Hrgovi - 35 katoličkih kuća i 260 katolika, a od toga je bilo 169 odraslih osoba i 91 dijete, te Špionica - 31 katolička kuca i 227 katolika, a od toga je bilo 140 odraslih osoba i 87 djece.

Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Dubrave između ostalih navode se i sljedeća mjesta: Hrgovi Gornji - 41 katolička kuća i 252 katolika, a od toga je bilo 146 odraslih osoba i 106 djece, te Špionica i Hrgovi Donji - 65 katoličkih kuća i 446 katolika, a od toga je bilo 264 odrasle osobe i 182 djece.

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856., a prema podacima iz 1855. godine, u župi Dubrave spominju se i naselja Hergovi-gornji (27 katoličkih obitelji i 193 katolika) i Špionica (70 katoličkih obitelji i 539 katolika).

Prema podacima Šemalizma za 1864. godinu župi Dubrave pripadala su sljedeća naselja: Hrgovi-gornji (27 katoličkih obitelji i 193 katolika) i Špionica (76 katoličkih obitelji s 559 katolika).

Župa Špionica utemeljena je 1865. godine odvajanjem od župe Dubrave. Od te godine vode se matice. Prva crkva s tri zvona sagrađena je 1881. godine. Iste godine tamošnji je župnik izgradio pučku školu. Na mjestu stare župne kuće 1908. godine podignuta je nova.

Sadašnja župna crkva s dva zvona građena je između 1968. i 1972. godine. Najnovija župna kuća podignuta je 1973. godine.

Župi sv. Josipa u Špionici danas pripadaju sljedeća mjesta: Cerik (filijalna crkva), Gornji Grgovi (filijalna crkva), Jošuk, Kosica, Ormanica, Srebrenik, Šestići i Špionica.

Župa Sv. Josipa
BiH 75356 ŠPIONICA, p.p. 4

Župnik: Blaž Marković, OFM

Župni vikar: Blažan Lipovac, OFM

Još nekoliko web stranica:

http://www.spionica-cerik.com

http://www.gornji-hrgovi.com

Srebrenik

Cerik, sve 3 Špionice (srednja, gornja i centar) , Gornji Hrgovi (kao i donji u općini Gradačac) i Tutnjevec trebaju biti dio hrvatske općine Ravne Brčko.
Lobo, gdje se nalaze Jošak, Kosice i Šestići? Ne vidim ih na karti....

Selo/Zaselak Hrvati kod Srebrenika

Hvala
To su u principu zaseoci Špionice srednje, pa ih zato nema na crostatovoj karti i na popisu naselja?
Onda je cijeli sjever općine Srebrenik hrvatski i dio Ravne-Brčkog

Ceha: to ti je bilo u planu da oni budu dio općine.

Pogledaj kartu



Stavit ću više čim imam priliku.

Istina. Ma vidio kartu prije, ali s obzirom da nisu stare granice bile ucrtane
Takva općina bi se trebala napraviti.
Jedan od uvjeta opstanka Hrvata na tom prostoru

Evo original:

Fantastično, nema šta. Moram jednom otići tamo.

Znam to mjesto iz njega sam .

U selu Hrvatima žive Bošnjaci. Imaju i svoj Džemat

To ti je Gradina i ona se nalazi u Gornjem Srebreniku nju su izgradili Mađari pa kasnije Osmanlije pripravljali.

Bio sam i ja tu ima ca. 10 godina i nadam se da se nesto ucinilo tu, jer trebalo bi da se tu mame turisti a kad sam ja bio bilo je puno smeca i da izvinete govana stvarno sam u jednom trenutku pomislio da ljudi dolaze tu samo da se poseru pa opet odu... ?!?

Na znam za ***. Ali sad naplaćuju 2 Km ili 1 Km nisam siguran ulazak i malo su popravili.Ima i čuvar pošto se je jedan mladić ubio bacio se sa gradine bila tragedija ubio ženu pa onda sebe ubio kasnije na Gradini. Može se doći na dva načina do Gradine jedan je ravno preko mosta a drugi stepenicam brdom pa do Ćojluka. Inače 7 km je udaljeno od mene.

HOp hop zaleti se ti puno. Gornja Špionica i Centar pripadaju Bošnjacima i u njoj žive Bošnjaci a tu su bili prisutni Srbi prije rata sad ih ima u malom broju. Kosica kako je zovu Kosice nije mi jasno nikako a svi je ovde zovemo Kosica se nalazi preko Tinje (rijeke). Preko Ježinca, pored Babunovića.