Nakon što je konačno u Parlamentu Federacije BiH usvojena inicijativa da se krene s ustavnim promjenama, te nakon što je Ekspertna grupa koju je formirala Ambasada SAD-a u BiH završila svoj posao i iznijela prijedlog budućeg uređenja BiH, u javnosti se, uglavnom, raspravlja o tome da li bi centralizirana FBiH manje koštala svoje građane

Piše: Senad Huseinagić

Svi budžeti kantona zajedno u 2012. godini (za Unsko-sanski kanton korišteni su podaci iz 2011. godine, a za Zapadnohercegovački iz 2009. godine) iznosili su 2,14 milijardi KM. Ukupno za plaće svih budžetskih korisnika kantoni su izdvojili 1,09 milijardi KM. Međutim, ovdje treba napraviti razliku između “budžetskih korisnika” i “administracije”. Budžetski korisnici su svi oni koji plaću primaju direktno iz budžeta. U budžetske korisnike, osim čiste administracije, ubrajaju se policija, sudovi, tužilaštva, inspekcije, civilna zaštita, škole, fakulteti, dio zdravstvenih ustanova, ustanove kulture (muzeji, pozorišta, galerije…) i socijalne ustanove (centri za socijalni rad, ustanove za zbrinjavanje lica s posebnim potrebama). U svih deset kantona za plaće i ostale troškove zaposlenih u policiji, sudovima, tužilaštvima, civilnoj zaštiti i inspekcijama izdvaja se 351,9 miliona KM. Za plaće u obrazovanju, kulturi i socijalnoj zaštiti izdvaja se 648 miliona KM, što zajedno čini milijardu KM. Dakle, za “čistu administraciju” svih deset kantona izdvaja se 95 miliona KM. To čini svega 4,4 posto ukupnog budžeta.

Manji broj kantona ne znači manje administracije

Na nivou Federacije ukupan budžet za 2012. godinu iznosio je 1,9 milijardi KM. Od toga je za plaće svih budžetskih korisnika izdvojeno 232,5 miliona KM. Za policiju, sudove, tužilaštva, zatvore, civilnu zaštitu i inspekcije izdvojeno je 122,1 miliona KM, a za plaće zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i socijalnoj zaštiti, kao i federalnim zavodima izdvojeno je 22,8 miliona KM, što zajedno čini 144,9 miliona KM. Za plaće “čiste administracije” na nivou Federacije BiH otpada oko 88 miliona KM, što čini 4,4 posto ukupnog budžeta Federacije.

Kad je riječ o budžetima općina, zbog velikog broja općina ovdje je izvršena procjena budžeta i troškova za zaposlene (na osnovu uzorka od 22 općine, što je gotovo trećina svih općina, s gotovo 60 posto stanovnika Federacije). Ukupni budžeti svih općina u Federaciji iznose oko 800 miliona KM (18 posto svih budžeta na tri nivoa vlasti), od čega se za troškove zaposlenih svih budžetskih korisnika izdvaja oko 200 miliona KM. Kad isključimo sve budžetske korisnike koji ne spadaju u čistu administraciju, ostaje nam izdvajanje za zaposlene u “čistoj administraciji” na nivou općina u iznosu od oko 120 miliona KM. To nas dovodi do ukupnog iznosa za “čistu administraciju” u Federaciji, svim kantonima i svim općinama u FBiH od oko 303 miliona KM, što čini 6,1 posto svih budžeta u ovom entitetu.



Često se može čuti da nas postojanje tolikog broja kantona previše košta i, ako bismo ukinuli kantone ili bar smanjili njihov broj, Federacija bi nas manje koštala. Tvrdim da to nije tačno. Prvo, da li neko misli da će se ukidanjem kantona ukinuti i škole, ustanove kulture i socijalne zaštite, za koje se samo za troškove zaposlenih godišnje iz kantonalnih budžeta izdvaja 648 miliona KM. Hoće li se ukidanjem kantona ukinuti i policija, sudovi, inspekcije, civilne zaštite za koje se za troškove zaposlenih iz kantonalnih budžeta izdvaja više od 350 miliona KM?

Može se samo smanjiti broj zaposlenih u administraciji za čije se troškove izdvaja iz kantonalnih budžeta 95 miliona KM. Naravno da je 95 miliona KM ogromna suma i dobro bi došla da se popune rupe u sadašnjim potrebama.

Zdravstvo kao primjer

Funkcionalni pregled sektora zdravstva u BiH urađen sredstvima EU 2005. godine pokazao je da su u FBiH i u svih 10 kantonalnih ministarstava zdravstva (neki su i ministarstva za socijalnu zaštitu) bila 92 zaposlena, a u Federalnom ministarstvu zdravstva 82 zaposlena. U Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo ima znatno više uposlenih nego u ostalim kantonima (20 zaposlenih, a u Ministarstvu zdravstva ZD kantona sedam zaposlenih). Taj je omjer sada još nepovoljniji za kantonalna ministarstva jer je broj zaposlenih u Federalnom ministarstvu povećan. Ukupno 82 zaposlena (uključujući i ministre) u 10 kantonalnih ministarstava imaju u nadležnosti uvjerljivo najveći dio implementacije organizacije zdravstva. Na drugoj strani, imamo Federalno ministarstvo zdravstva koje je, osim implementacije federalnih projekata (iz kredita Svjetske banke i sličnih izvora) i s vrlo malo obaveza za implementaciju sistema, imalo 82 zaposlena.

Šta bi se desilo ako bismo imali samo jedno ministarstvo zdravstva u FBiH? To bi ministarstvo sigurno imalo znatno više od 174 zaposlenih (zajedno svih 11 ministarstava). Zašto? Pa, jednostavno zato što bi za implementaciju na terenu trebalo više ljudi. Nekome iz Sarajeva u Tuzli ili Livnu trebalo bi više vremena da nešto uradi, nego da to rade lokalni ljudi, što znači da bi takvo jedinstveno ministarstvo angažiralo veći broj ljudi za rad na terenu nego što ih sada zapošljavaju sva kantonalna ministarstva zdravstva.

Dakle, velika je vjerovatnoća da bi ukidanjem kantona, administracija u Federaciji bila još veća i skuplja nego što je sada. Neko će reći da bi centralizirano ministarstvo moglo imati terenske urede. No, šta su terenski uredi nego sadašnji kantoni. Kod terenskih ureda samo bi odluke i utjecaji bili iz centra. Sada postoji mogućnost lokalnog utjecaja na lokalna dešavanja, što je demokratski, potrebno pa i neophodno. Budžeti se bar 80 posto pune s terena, a ne iz centra (Sarajeva), pa zašto ne bi taj teren (Bihać, Livno, Orašje, Tuzla, Travnik, Zenica…) imao više utjecaja?

Decentralizacija ne mora biti skuplja

Decentralizacija u odnosu na centralizaciju ne mora biti skuplja i najčešće nije. Hoće li neki sistem biti skuplji ili ne uopće ne zavisi od toga je li centraliziran ili decentraliziran.

Za primjer možemo uzeti centralizirano zdravstvo u RS-u i decentralizirano u Federaciji. Ukupni troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a u 2010. godini iznosili su 573,7 miliona KM. Od toga je za administraciju Fonda izdvojeno 20,5 miliona KM, što čini 3,57 posto ukupnih troškova Fonda.

Nasuprot tome, u deset kantonalnih i jednom federalnom fondu zdravstvenog osiguranja u decentraliziranoj FBiH ukupni troškovi bili su 1,09 milijardi KM, od čega je za svu administraciju (u 11 fondova) izdvojeno 25,27 miliona KM, što čini 2,3 posto ukupnih sredstava. Dio troškova jedinstvenog fonda u RS-u za administraciju bio je 1,55 puta veći od izdvajanja za kompletnu administraciju u 11 fondova u FBiH. Administracija u decentraliziranim sistemima jeftinija je zato što je bliža mjestu gdje djeluje, pa se posao može obaviti uz angažiranje manjeg broja ljudi i uz manje materijalne troškove. Ko želi, može analizirati i druge države i druge sektore i doći će uglavnom do sličnih pokazatelja.



To se može vidjeti i iz usporedbe troškova administracije u FBiH i RS. Kad se posmatraju svi nivoi vlasti, iz budžeta u RS-u za administraciju se izdvaja 8,09 posto, dok se u FBiH za administraciju izdvaja 6,12 posto. Dakle, administracija u decentraliziranoj Federaciji jeftinija je od one u centraliziranom RS-u.

Država – “to nam ne treba”

Priča, koja se već duže vrijeme konstantno ponavlja u svim medijima o tome da administracija potroši 65 posto budžeta u BiH, mogla bi imati za cilj da poljulja povjerenje građana u potrebu postojanja države Bosne i Hercegovine. Namjerno se pod pojam “administracija” stavljaju obrazovanje, socijalne ustanove, ustanove kulture, policija, sudstvo… Kao da jedino BiH ima sve ovo. Želi se prikazati da, kad ne bi bilo države Bosne i Hercegovine, bilo bi nam bolje jer bi građanima ostajalo 65 posto svih budžeta. Bilo bi tako, ali onda ne bismo imali školstvo, kulturu, socijalne ustanove, policiju, sudstvo, civilnu zaštitu i ostalo.

Iz navedene analize vidimo da sva “čista administracija” u FBiH potroši 6,1 posto ukupnog budžeta. Sigurno da u tih 6,1 posto ima puno prostora za racionalizaciju i da bi uštedom od samo 10 posto za plaće same administracije na raspolaganju imali 30 miliona KM, što nije mala suma.

Važnije je pitanje kako i koliko radi ta administracija. Je li u službi građana i privrede? Da li ubrzava i olakšava rješavanje potreba građana i privrede ili ih otežava i usporava? Pravo pitanje trebalo bi biti da se administracija natjera da radi svoj posao efikasno i efektivno. Umjesto okoštalog birokratskog aparata, administracija bi trebala biti faktor koji olakšava život i rad.

Sve županije umaju nekoliko tisuća uposlenih što glede troškova iznosi nekoliko desetaka tisuća milijuna maraka godišnje a to je, kako sam često navodio na ovome forumu, jednako koliko je država dobila od zadnjeg poskupljenja cigareta - i je li se što promijenilo od tada zbog tog novca u riznici? Dakako da nije. Hoće li se što materijalno promijeniti ukidanjem županija - dakako da neće.
Pogotovu kada imamo u vidu da vbi onda trebalo ojačati druge segmente vlasti, evo Doris spominje općine, Federaciju itd, a to u biti znači da bi se praktički ti ljudi ili bar večina njih samo premjestila na druge razine vlasti i time se ne bi dobili apsolutno ništa.
Dakle, razlozi ukidanja županija su sve osim materijalni.

Županije su temelj federacije, županije čine Federaciju, ukidanjem županija sama federacija postaje besmislena, jer čega je onda ona federacija? Možda promijeni ime u Republika muslimanska??
Sama institucionalna ravnopravnost koja se Hrvatima kao eto nudi se može promijeniti jednim potezom pera, kako smo uostalom i vidjeli 2001 godine, kako smo i vidjeli 2010 godine, gdje se grubom silom i protustavnim djelovanjem na štetu Hrvata elementi već postojeće institucionalne ravnopravnosti brišu. Županije su ono jedino što Hrvatima u BiH daje elemente stvarne konstitutivnosti i ravnopravnosti, bez obzira što u njima caruje mnogo toga lošeg, ali po tome se one ne razlikuju od drugih razina vlasti, naprotiv.

Koliko je ono Lijanović svojim glupim biračima rekao da će uštedit ukidanjem kantona, pola milijarde maraka?

To misli uštedit otpuštanjem svih prosvjetnih i zdravstvenih radnika, oni čine glavninu tog iznosa uštede.

Znači profesor u srednjoj školi a koji je na kantonalnom budžetu, nakon ukidanja kantona Lijanović tvrdi da njegove plaće više nema.

Lijanović: Otpuštanjem funkcionera kantona uštedjeti dvije milijarde

Ušteda za Federaciju BiH od dvije milijarde i 700 hiljada KM otpuštanjem 10 premijera, 95 ministara, 295 poslanika i 58 delegata, sa kojima kroz svoje kantone trenutno funkcioniše, dovela bi do procvata ekonomske situacije FBiH i njenih građana, tvrdi predsjednik Narodne stranke "Radom za boljitak“ Mladen Ivanković Lijanović.

Lijanović: Uputit ćemo inicijativu za ukidanje kantona

On je ocijenio da će problema biti s aspekta velike prezaduženosti i potrošnje, te izrazio očekivanje da će već početkom studenog započeti razgovori o proračunu FBiH za narednu godinu

Zamjenik premijera Federacije BiH (FBiH) Jerko Ivanković Lijanović najavio je da će narednih dana Vladi FBiH uputiti inicijativu o ukidanju kantona, kako bi se napravila neophodna ušteda od 500 milijuna KM i dugoročno osigurala financijska stabilnost FBiH.

On je ocijenio da sredstva za proračun FBiH za narednu godinu nisu problem, jer javne institucije imaju na štednji u komercijalnim bankama više od milijardu KM, ali da je ukidanje kantona jedna od ključnih mjera koja se mora provesti kako bi se napravila ušteda i osigurala stabilnost u funkcioniranju FBiH.

- S aspekta likvidnosti stanje trenutno nije zabrinjavajuće, jer javna poduzeća i ustanove imaju na štednji više od milijardu KM i u svakom trenutku mogu kupiti obveznice Vlade FBiH i imati stabilnu likvidnost. Ali, to mogu napraviti za godinu ili dvije, a dotad moramo ukinuti kantone i tako napraviti uštedu - rekao je Lijanović Srni.

On je ocijenio da će problema biti s aspekta velike prezaduženosti i potrošnje, te izrazio očekivanje da će već početkom studenog započeti razgovori o proračunu FBiH za narednu godinu.

odgovor na pitanje je muslimanskoj politickoj eliti u sarajevu

strategija je jasna,stvaranje unitarne drzave pod dominacijom muslimana,jedan covjek jedan glas,ukidanje kantona i njihovih nadleznosti i prebacivanje tih ovlasti u sarajevo gde ce odlucivati muslimani

Sarajevska politika: ZHŽ uplaćuje sedam puta više novca nego što joj se vrati

MOSTAR - Federacija je u teškoj situaciji, a kada situacija postane doslovno neizdrživa osiromašuju se županije i to stvara brojne probleme. Ministar gospodarstva i dopredsjednik Vlade ZHŽ-a Ivica Ćorić upozorio je da će situacija teško ići nabolje dok Federacijom u ime Hrvata vladaju oni koji nisu izabrani voljom hrvatskog naroda, te je predložio u razgovoru za Večernjak njeno ukidanje.

- Svatko razuman vidi da se volja Hrvata krši, to se vidi po udaru branitelja, spašavanju samo određenih gospodarstava, raspodjeli grant sredstava. Moram kazati da sredstva od GSM licencija koja su itekako značajna i velika, ove godine nijedna općina u ZHŽ-u, a ni sama županija nije dobila.

Povlašteni koeficijent

Inače, ta sredstva se dijele i troše za infrastrukturne projekte, prvenstveno misleći na obnavljanje i izgradnju novih cesta. To puno govori o odnosu više razine vlasti prema ovoj hrvatskoj županiji. O povlaštenom koeficijentu Sarajevske županije i kolapsu određenih poduzeća, Ćorić tvrdi da za kolaps nije kriv proračun koji je u toj županiji i više nego dobar. - Kolaps pojedinih javnih poduzeća u Sarajevskoj županiji nema prevelike veze s njenim proračunom. Javna poduzeća bi trebala i morala biti samoodrživa i u Sarajevskoj i u Zapadnohercegovačkoj županiji.

Za očekivati je kako će sarajevska politika pokušati dodatno umanjiti prihode županija te ih tako još više oslabiti i pokušati centralizirati uz političku i većinu ekonomske moći u Sarajevo. Na nama je da uradimo sve što je moguće u zakonskim okvirima da do toga ne dođe. Dio priče koji se odnosi na raspodjelu neizravnih poreza je luda kuća, i tu smo zakinuti kao nitko.

Primjerice, na godišnjoj razini iz ove županije plati se otprilike 200 do 250 milijuna maraka PDV-a, a vrati nam se u proračun 35 do 38 milijuna KM. Sve vam je kazano, 7 puta više uplaćujemo nego što nam se vraća, zar to nije sramotno? Nažalost, taj višak novca služi za vraćanje inozemnog duga koji opet ova županija nije podignula već Federacija, ali itekako sudjelujemo u vraćanju istog. Također, dio našeg novca se upućuje prema nerazvijenim županijama u Federaciji, eto da bi one mogle preživjeti, naglašava Ćorić podsjećajući na sve ono za što se u ZHŽ-u izdvaja novac. - MUP, sudstvo, prosvjeta, zdravstvo, plaćaju se iz županijskih proračuna. Iz federalnog se ne plaća gotovo ništa, a ogromna sredstva se troše. Jedini logičan zaključak je kako nam Federacija ne treba i kako je nužno jačati županije. Često se spominje kako treba ukinuti županije jer su velik teret, a ja mislim suprotno. Treba ukinuti Federaciju, a jačati županije i dati im ono što ih pripada. Za kraj, Ćorić je spomenuo projekte na kojima se trenutačno radi u ZHŽ-u.

- Mi u Ministarstvu gospodarstva uz sve drugo, bili smo posvećeni izradi strategije razvoja. Ona nam je kao podloga za sve buduće razvojne projekte. Također, ove godine Ministarstvo gospodarstva je u prekograničnoj suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom dobilo projekt iz EU fondova koji je već u fazi realizacije. Naime, iznos koji je pripao našoj strani je 177 tisuća eura. Vrijednost građevinskih radova na tom projektu je cca 100 tisuća eura.

Pripreme projekata

To će raditi ljudi odnosno građevinska poduzeća s područja naše županije. Evo, to je ono što je bitno, i na čemu ćemo i dalje raditi, povlačiti svježi novac i implementirati ga na našem području, a na taj način će i naši ljudi odnosno naši gospodarstvenici imati što raditi. Trenutačno radimo na pripremi još 3 - 4 projekta za EU fondove i prekograničnu suradnju. Još jednu bitnu stvar ovdje moram kazati, iako postoje i neki skeptici kad je to u pitanju, a radi se o dodjeli koncesija na području naše županije. Smatram kako trebamo što više mogućnosti davati našim ljudima koji imaju volje i želje ući u neke nove projekte jer u konačnici svugdje netko mora raditi, i svako novo radno mjesto je itekako potrebno i dobro nam je došlo, bilo da je riječ o 2 - 3 čovjeka, ili 20 - 30 radnih mjesta.

Uštediti 100 miliona je velika stvar za FBiH danas, mada sam siguran da se na administraciji može uštediti i pet puta više.

Evo samo jedan primjer nepotrebnog ministarstva i troškova, ministarstvo kulture i sporta njih 11 (računam i federalno), koliko oni para potroše na administraciju a koliko na organizovanje raznih dodjela nagrada sportiste godine kantona i sl.

Bacanje para! Smanjiti državni aparat na mm a počet od kantona.