HercegBosna.org

Vladimir RUS · **Pridružen/a:** 30 svi 2009, 23:01 **Postovi:** 19704

Vukan je napisao/la:

Mjesavina granicnog tipa emocionalne nestabilnosti i narcisizma. I guess...

I ja isto. :zubati

Ksenija · **Pridružen/a:** 31 lis 2012, 20:51 **Postovi:** 5864

AGRESIVNI KARAKTER

1. U A. Adlerovoj (Adler) teoriji, tip ljudi koji, budući da mu nedostaje osećanje za zajednicu, direktno, neuvijeno stremi nadmoći nad drugim ljudima. Odlikuje se sledećim crtama karaktera: sujeta (častoljublje), ljubomora, zavist, mržnja i tvrdčiluk. 2. U teoriji Karen Hornaj (Horney), pojedinac koji je kao svoju osnovnu životnu strategiju usvojio obrazac kretanja protiv ljudi. Njegove osnovne potrebe su potreba za uspehom, za moći i za iskorištavanjem drugih. On prihvata zakon džungle i njegov osnovni životni moto je: "Moć daje pravo." Zato a.k. odbacuje s prezirom svaku humanost, dobrotu i osećajnost kao slabost. U svakoj borbi on mora po svaku cenu da pobedi. Njegova opsesija, životni san je uspeh i neograničena moć, a njegova ličnost predstvalja puko sredstvo da se taj cilj ostvari. Najlakše se prepoznaje u interpersonalnim odnosima. Svako upoznavanje s drugim čovekom on doživljava kao odmeravanje snaga i u sebi se pita: "Koliko je jak?" A.k. odgovara analno-sadistički u Frojdovoj (Freud), a izrabljivački karakter u Fromovoj (Fromm) teoriji.

AKTUELNI KONFLIKT

Sadašnji, trenutno prisutan konflikt, za razliku od prošlih (npr. iz ranog detinjstva). Geštalt psiholozi, egzistencijalistički i humanistički psiholozi, za razliku od psihoanalitičara, naglašavaju važnost poznavanja a.k. za razumevanje dinamike odrasle, normalne ili abnormalne ličnosti. Da bi neki sukobljeni motivi imali stvarno dejstvo na mišljenje i ponašanje ličnosti, oni moraju sada delovati, tako da je sasvim nebitna njihova eventualna istorijska povezanost sa ranijim interapsihičkim sukobima, kažu ovi psiholozi. Prema psihoanalitičarima, međutim, ovi a.k. su samo fasada, izdanci onih pravih, duboko skrivenih infantilnih konflikata.

Izvor: Danijela Živančević, spec. psiholog savetovanja, Psihopolis institut

Ksenija · **Pridružen/a:** 31 lis 2012, 20:51 **Postovi:** 5864

BES

Neprijatni afekt koji se sastoji od snažnog i burnog izliva nekontrolisane mržnje, ljutnje, jarosti i gneva prema nekoj osobi ili predmetu. Na unutrašnjem, fiziološkom planu b. karakteriše aktiviranje simpatičkog nervnog sistema, te otud ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, ubrzano disanje, pojačano lučenje glukoze iz jetre i adrenalina iz srži nadbubrežne žlezde, kao i povećanje snage skeletnih mišića, a na spoljašnjem, telesnom planu ispoljava se u živoj gestikulaciji, vikanju, lupanju nogama, stezanju pesnica, crvenilu lica, pretećim pokretima i borbenom stavu celog tela. Na subjektivnom planu, b. se doživljava kao stanje neprijatnosti, "suženja" ili "pomračenja" svesti u kojem je osoba "obuzeta" afektom kao nekom demonskom silom. Prvi izlivi snažnog i nekontrolisanog b. sreću se kod dece u ranom uzrastu onda kada im se uskrati zadovoljenje neke želje. Neke odrasle osobe (autoritarne, histeričke ili sa koleričnim temperamentom) sklonije su ovom afektu nego druge. Često reagovanje b. pouzan je znak niskog praga tolerancije na frustraciju. Savremena istraživanja ukazuju da se kod osoba koje su relativno često obuzete b. povećavaju šanse da obole od psihosomatskih poremećaja.

EMOCIONALNI POREMEĆAJ

Dijagnostička kategorija u psihijatriji koja uključuje različite vidove emocionalno neadekvatnog reagovanja (emocionalna tupost, bezrazložni strah, neprimerena euforija i sl.), nesposobnost emocionalne samokontrole (nekontrolisane provale besa, plača, razdraganosti i sl.) i hronične patološke promene u emocionalnom ponašanju (ciklotimni poremećaj, depresija, manija, bolesna razdražljivost, anksioznost i sl.).

Izvor: Danijela Živančević, spec. psiholog savetovanja, Psihopolis institut

SarajkaDjevojka

http://www.psihoedukacija.rs/recnik_A.php

:zubati

Odakle se amaterske dijagnoze " skidaju"

Uglavnom što se tiče agresivnog karaktera kao poremećaja, on se manifestira u svim segmentima zivota podjednako. Nemoguće je taj osjećaj kontrolirati osobi sa dijagnozom. :biceovodobro

No ako je osoba sposobna kontrolirati emocije i dozirati ih svojevoljno, onda se u takvim slučajevima ne govori o agresivnosti a ni poremećaju. Jer definicija poremećenost upravo lezi u nesposobnosti kontroliranja

Svi ljudi ispoljavaju negativne emocije na ovaj ili onaj način. No sve dok se radi o kontroliranju i pravilnom " doziranju" tih pojava poremećenost je isključena.
Onaj tko je nesposoban se kontrolirati ima poremećaj osobnosti, dok ljudi koji SVJESNO doziraju nestrepeljivost, podrugljivost, izvrgavaju druge smijehu, bahati su iz raznoraznih razloga opravdanih ili ne, ne pate od poremećaja.

Zašto burno mozemo reagirati prema nekim osobama dok smo prema drugim tolerantni i blagonakloni? Zašto pojedinci uzivaju privilegije i visok prag tolerancije dok za druge nemamo razumijevanja?

- Osobne simpatije su često uzroci ovakvih pojava.

-Različit pristup komunikaciji takodje je bitan faktor.( ako ste otvoreni osobe sličnih osobina blakonaklono posmatrate i suprotno)

- Karakterne osobine (licemjerje - dvoličnost i sl ) zasluzuju najdublji prezir. Neki pak dvoličnost poistovjećuju sa mudrošću.

Dakle kad govorimo o poremećaju ličnosti, govorimo o sopstvenoj kontroli negativnih osobina / emocija. Sve ono što " svojevoljno i svjesno doziramo" pa bile to i negativnosti ne moze se nazvati poremećajem osobnosti / ličnosti. :pepam

Nego različitim manifestiranjem emocija.

Evo malo ekavice da me vas celo i srpsko pučanstvo razume

Citat:

Postavljeno u: Emocionalni problemi
Reči: histrionski poremecaj licnosti, poremećaj ličnosti, psiholog, psihoterapija

Svako od nas je nekada u životu imao potrebu da bude u centru pažnje. Kod većine to stvara prijatna osećanja jer su tako, bar na kratko, zbog nekih svojih osobina izdvojeni iz ,, mase jednakih “. Ipak, nekada je želja da se bude u centru pažnje toliko izražena da to osobi postaje nasušna potreba.

Osobe kod kojih je dijagnostikovan histrionični poremećaj ličnosti imaju stalnu potrebu za teatralnim ponašanjem (dramatizacijom) i skretanjem pažnje na sebe. Ovaj poremećaj se javlja u ranom odraslom dobu (u periodu od 20-te do 30-te godine života) i češći je kod žena nego kod muškaraca. Histrionične osobe su šarmantne, energične, duhovite, društvene ali i impulsivne, sklone preteranom flertu, manipulaciji, nestalne i zahtevne prema drugima.

Kako prepoznati histrionični poremećaj ličnosti?

Postoji niz simptoma koji ukazuju da kod osobe postoji histrionični poremećaj ličnosti. Neke od ovih simptoma smo već pomenuli u uvodu.

Privlačenje pažnje na sebe: Ako nisu u centru pažnje ove osobe se osećaju jako uznemireno i neprijatno.
Seksualna zavodljivost: Ove osobe su sklone neadekvatnom i provokativnom zavođenju drugih.
Promenjivost raspoloženja i plitke emocije: Brza promena raspoloženja i površnonost u emotivnom reagovanju.
Fizički izgled: Ove osobe konstantno koriste fizički izgled kako bi privukle pažnju na sebe.

Stil govora: U govoru nema puno detalja, pokazuje se sklonost ka generalizaciji i želja da se drugi impresioniraju.

Dramatično ponašanje: Ove osobe su sklone preteranoj dramatizaciji i teatralnom ponašanju uz prenaglašena osećanja.
Sugestibilnost: Ove osobe lako potpadaju pod uticaj drugih ljudi ili trenutnih okolnosti u kojima se nalaze.
Precenjivanje intimnosti: obično preuveličavaju nivo intimnosti u vezi.

Ipak, iza ovog na izgled dominantnog i nezavisnog ponašanja krije se jaka želja za vezivanjem. Zavisni su od podrške drugih i teško im pada kada to izostane. Iza teatralnosti i visokog nivoa aktiviteta kriju se bolna osećanja sa kojima ove osobe izbegavaju da se suoče. Ove osobe su uspešne u socijalnom i profesionalnom životu ali problemi se dešavaju u emotivnim vezama. Skloni su psihosomatici i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci.

Koji su uzroci javljanja histrioničnog poremećaja ličnosti?

Kao uzroci ovog poremećaja najčešće se spominju genetički faktori i iskustvo u ranom detinjstvu. Deca koja nisu imala jasno definisane zabrane, koja nisu bila puno kritikovana i kažnjavana, a opet koja su dobijala pažnju samo ako urade određene stvari a nisu vrednovana zato što su to što jesu, nisu mogla da razviju oseća sopstvene vrednosti te su sklonija da u mladosti razviju ovaj poremećaj ličnosti.

Tretman histioničnog poremećaja ličnosti

Sasatavni deo tretmana ovog poremećaja je osporavanje iracionalnih uverenja ovih osoba da one nisu sposobne da se same brinu o sebi i da su manje vredne. Takođe, radi se na redukovanju impulsivnog ponašanja i učenju veštinama rešavanja problema uz pomoć sopstvenih snaga i resursa.

Sanja Marjanović

dipl. psiholog

Ksenija · **Pridružen/a:** 31 lis 2012, 20:51 **Postovi:** 5864

KONFLIKT

(lat. conflictus = sukob, sudar, borba; spor, svađa) Sukob oprečnih stavova, impulsa, interesa ili težnji. On je često teško rešiv i otuda je izvor mentalne neravnoteže. K. može biti spoljašnji, između dva ili više lica (interpersonalni k.), ili društvenih grupa (socijalni k.), ali psihologija poglavito proučava unutrašnji (intrapersonalni k.). Unutrašnji k. je vrsta frustracije kod koje ometanje potrebe ili želje dolazi iznutra. K. je unutrašnji sukob dvaju različitih, po intenzitetu približno istih, ali po smeru delovanja suprotnih motiva ili nespojivih ciljeva.

KONFLIKT ULOGA

Sukob između dve ili više različitih uloga koje pojedinac mora istovremeno da igra, a zahtevaju od njega vrednosti, stavove i obrasce ponašanja koji su teško spojivi ili čak inkompatibilni. Jedan čovek može biti istovremeno i učitelj i otac.

Izvor: Danijela Živančević, spec. psiholog savetovanja, Psihopolis institut

SarajkaDjevojka

Liječenje poremećaja ličnosti

Citat:

- Za liječenje poremećaja ličnosti ne postoji ni jedna specifična i provjereno djelotvorna metoda, a ni sami pacijenti najčešće nisu previše motivirani. Psihoterapijski pristup obuhvaća različite tehnike.
Terapiju treba usmjeriti na probleme svakodnevnog života i nužno je povezana s njihovim rješavanjem. Cilj psihoterapije je, u početku, uspostaviti kontrolu ponašanja, a poslije se usmjeruje na korekciju neprimjerenog ponašanja i učenje skladnijeg ponašanja – ispričala nam je Romac.

Citat:

Na kraju potrebno je istaći da su poremećaji ličnosti uglavnom rezistentni ( otporni ) na medikametnoznu terapiju ( lijekove ) a rijetko dobrovoljno dolaze na psihoterapiju . Psihoterapijski proces može pomoći ovim osobama , ali rad sa ovom vrstom ljudi zahtijeva dugoročni proces s ograničenim rezultatima . Osobe s poremećajem ličnosti često sabotirati psihoterapijski proces , ne dolaze redovito , otkazuju zakazane seanse u zadnjem momentu , nastoje manipulirati i nadmudruju terapeuta umjesto da se fokusiraju na rad na svojim problemima , skloni su lažima , dramatizaciji i nastoje impresionirati terapeuta i svoju okolinu svojim ispadima i disfunkcionalnim ponašanjem . Zbog svega navedenog rad s ovim osobama je jako težak i dugotrajan ali ipak daje izvjesne rezultate .

Nazalost, ne priznavanje postojećeg problema ovim osobama je svojstvena osobina. Pa svi VI koji ste sebi dijagnosticirali poremećaje

Zadar ( veličinu ega )

Vlado i Vukan ...

Ne bolujete sigurno od poremećaja ličnosti. Borci odnosno negatori postojanja problema su populacija za preispitivanje.
Mozete dakle mirno spavati momci.

Ksenija · **Pridružen/a:** 31 lis 2012, 20:51 **Postovi:** 5864

AMBICIJA

(lat. ambitio= slavoljublje) Težnja za isticanjem, za uspehom, priznanjem ili slavom. Ona može biti podsticajna i konstruktivna, ako je u skladu sa mogućnostima individue i ako nije uperena protiv drugih ljudi. A. postaje nezdrava i destruktivna kada je u neskladu sa sposobnostima pojedinca, kada je nerealna, bezobzirna i udružena sa sujetom, mitomanijom i samoljubivošću. A. se razlikuje od motiva postignuća.

ĆUDLJIVOST

Sklonost ka iznenadnim i iracionalnim promenama raspoloženja i neobičnom hirovitom ponašanju. Ova osobina se često sreće kod emocionalno nezrelih i histeričkih osoba. K. G. Jung (Jung) izraženu ć. kod muškaraca pripisuje dejstvu Anime.

Izvor: Danijela Živančević, spec. psiholog savetovanja, Psihopolis institut

Mar-kan · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 15:45 **Postovi:** 33457

Da ne otvaram posebnu temu,i ova se već dotiče promjena osobnosti...

Ovo je jedna od težih tema,o kojoj se rijetko govori čak i među veteranima.Promjene u ponašanju,shvatanju,prioritetima,psihi vojnika,kakve posljedice ostavlja silni adrenalin,tragedije,krv...većina toga je neopisiva i neshvatljiva.Čak i onima koji su to prošli.Kada čovjek dođe u dodir sa zlom,neminovno se mijenja,gubi u očima,u pogledu onu vrstu nevinosti koju svi nosimo,dok nas životne nedaće ne promijene.A rat je jedna od najvećih.

Citat:

Pogledajte kako rat mijenja ljudska bića
U svom projektu „We Are The Not Dead" prikazala je kako se ljudi psihički mijenjaju kroz ratna djelovanja.

http://lalagesnow.photoshelter.com/gall ... T5QooYacY/

Fotografkinja Lalage Snow snimala je punih osam mjeseci portrete profesionalnih vojnika prije, za vrijeme i nakon odsluživanja vojnih ugovora u Afganistanu. U svom projektu „We Are The Not Dead" prikazala je kako se ljudi psihički mijenjaju kroz ratna djelovanja.

Lalage Snow je o svom projektu izjavila sljedeće:

„Ovo je bio moj osobni projekt, koji sam stvarala s vojnicima u prekidima kroz zadnje četiri godine, prativši njihov osobni razvoj prije, za vrijeme i nakon ratnog djelovanja. U Iraku i Afganistanu sam svjedočila kako se mladi ljudi iz rata vraćaju kao blijede sjenke sebe prije rata. U mnogim slučajevima ti ljudi su imali duboke psihološke ožiljke koje nitko i ništa ne može zaliječiti. Dok se broj ranjenih i ubijenih vojnika u Afganistanu penje, političari pod pritiskom javnosti počinju preispitivati treba li britanska vojska uopće sudjelovati u takvim ratnim operacijama. Vojnici nakon rata smatraju kako nisu imali pravo prosvjeda ili iznošenja istine o bespotrebnosti takvih vojnih operacija i našeg vojnog prisustva na tlu Afganistana i Iraka. S ovom serijom autoportreta barem imaju šansu da ih netko primijeti i posluša, točnije pročita njihove riječi. Serija fotografija „We Are The Not Dead" je pokušaj davanja slobode ekspresije hrabrim muškarcima i ženama da konačno dobiju priliku izreći kako su se osjećali tijekom rata i nakon njega."

Snow je također zapisivala što su joj vojnici na portretima govorili tijekom fotografiranja, tako je Alexandera McBrooma koji je prije rata hrabro rekao: „Ne bojim se odlaska u rat – to je na koncu konca, moj posao." Tri mjeseca kasnije, otvoreno je priznao: „Ovaj rat mi je otvorio oči." Nakon rata je bio još direktniji rekavši: „Uvijek sam bio u strahu tijekom rata, imao sam osjećaj da će me nešto pogoditi i raznijeti. Pitao sam se što će biti nakon toga?."

Ovaj video dokazuje da vojna lica ipak nisu dovoljno uvježbana za strahote koje prolaze u ratom zahvaćenim područjima.

BBC

Možeš izmjeniti redoslijed te 3 slike i opet ćeš misliti da je do toga.

pontius pilatus

Poremecaj licnosti moze biti sindromni i trajni.
Ovaj prvi je cesto reaktivne prirode posljedica kriznih stanja ili nekih vrsta traumatskih rezidua koje nisu apsorbirane i prevazidjene. Cesto moze biti sindromne prirode kod delikventnih varijantnih ponasanja ili konzuimiranja supstanci koje cine ovisnost. Ovaj tip se cesto naziva psihopatizacija i nije isto sto i perzistentni poremecaj licnosti ili kako se nekad zvalo psihopatija.
Psihopatija moze imati konstitucionalnu podlogu u nastanku, promjene cns-a ili neke ranije lezije u organskom supstratu ili genetsku podlogu, a moze biti i posljedica poremecaja licnosti tokom razvojnih faza u odnosu prema okruzenju.

neurotski karakter ili poremecaj licnosti trajnih karakternih neurotskih formacija se moze ljeciti ukoliko taj pojedinac dobije neke simptome koji ga muce i gnjave pa ih dozivljava kao nesto strano i sto treba odmah otkloniti, ali ako ima poremecaj bez tih simptoma on ne vidi da ima poremecaj karaktera jer je cijela ta karakterna patoloskla formacija srasla sa licnosti( tj. sa Egom) i nikada taj pojedinac to ne dozivljava da je poremecaj, ali okolina dozivljava njega kao poremecenim i cesto sa okolinom ima konflikte ili neuspjeh prilagodjavanja. Ovakvo stanje je obicno branjeno jakim racionalizacijama koje cuvaju ovu pseudoravnotezu.

Ukoliko dodje do posebnih okolnosti koje dovedu do jacih narusavanja ravnozeze licnosti , poput jakih unutrasnjih nagonskih pulzija i jakih ego teznji koje se kose sa realnoscu, tada se pojacava konflikt koji moze poremetiti ili iskriviti licnost bilo normalnu ili neurotsku u jos jacu izrazajnu formu patoloskog ponasanja. Ovakav sindrom se manifestuje jakim nezadovoljstvom sobom i socijalno funkcioniranje biva jako pogodjeno. Ovakva osoba nije u stanju skladno dozivljavati ljubav i zivot i karakterno hramlje na stakama trazeci izvor zadovoljstva i srece u mehanizmima klevete ili teske izopacenosti u raznim socijalnim sferama zivota( ljubav, posao, rad, misljenje., osjecanja) Ove svere su posebno pogodjene ovim sindromom i on moze biti privremenog karaktera a i trajnog.
Ovo stanje je dobro tlo za psihopatoloske poremecaje tezeg tipa, psihoze ili somatskih oboljenja, hipertenzija, karcinom.
Nezadovoljstvo sa sobom i zivotom biva kompenzirano jakim obezvrijedjivanjem drugih i teznjom detronizacije drugih i mrznjom kad neko drugi ima srecu i uzivanje u zivotu. ( w reich je ovo nazvao ''cuvstvena kuga'')
Ovaj sindrom poremecaja licnosti moze biti izrazen kod svih pomenutih poremecaja koju je spomenula medicinska klasifikacija icd-a.
Sto vise posiskivanja zivotne sile to stvara vise napona koji se manifestira kao mrznja, sto vise mrznje to vise truje dusui stvara mogucnopst za nastanakraka ili drugih somatskih bolesti.
Ova stanja, sindromi se uspjesno ljece pravilnim psiholoskim pristupom i jakom motivacijom za lijecenje nosioca poremecaja.

Manje je opasan neki shizofrenicar koliko je opasan neko ko je pogodjen emocionalnom kugom. ( ova varijanta ponasanja bi bila ono sto se obicno zove psihopatija u popularnom znacenju tog pojma)

pagan · **Pridružen/a:** 24 ruj 2010, 23:57 **Postovi:** 2541

Mar-kan je napisao/la:

Da ne otvaram posebnu temu,i ova se već dotiče promjena osobnosti...

Ovo je jedna od težih tema,o kojoj se rijetko govori čak i među veteranima.Promjene u ponašanju,shvatanju,prioritetima,psihi vojnika,kakve posljedice ostavlja silni adrenalin,tragedije,krv...većina toga je neopisiva i neshvatljiva.Čak i onima koji su to prošli.Kada čovjek dođe u dodir sa zlom,neminovno se mijenja,gubi u očima,u pogledu onu vrstu nevinosti koju svi nosimo,dok nas životne nedaće ne promijene.A rat je jedna od najvećih.

Citat:

Pogledajte kako rat mijenja ljudska bića
U svom projektu „We Are The Not Dead" prikazala je kako se ljudi psihički mijenjaju kroz ratna djelovanja.

http://lalagesnow.photoshelter.com/gall ... T5QooYacY/

Fotografkinja Lalage Snow snimala je punih osam mjeseci portrete profesionalnih vojnika prije, za vrijeme i nakon odsluživanja vojnih ugovora u Afganistanu. U svom projektu „We Are The Not Dead" prikazala je kako se ljudi psihički mijenjaju kroz ratna djelovanja.

Lalage Snow je o svom projektu izjavila sljedeće:

„Ovo je bio moj osobni projekt, koji sam stvarala s vojnicima u prekidima kroz zadnje četiri godine, prativši njihov osobni razvoj prije, za vrijeme i nakon ratnog djelovanja. U Iraku i Afganistanu sam svjedočila kako se mladi ljudi iz rata vraćaju kao blijede sjenke sebe prije rata. U mnogim slučajevima ti ljudi su imali duboke psihološke ožiljke koje nitko i ništa ne može zaliječiti. Dok se broj ranjenih i ubijenih vojnika u Afganistanu penje, političari pod pritiskom javnosti počinju preispitivati treba li britanska vojska uopće sudjelovati u takvim ratnim operacijama. Vojnici nakon rata smatraju kako nisu imali pravo prosvjeda ili iznošenja istine o bespotrebnosti takvih vojnih operacija i našeg vojnog prisustva na tlu Afganistana i Iraka. S ovom serijom autoportreta barem imaju šansu da ih netko primijeti i posluša, točnije pročita njihove riječi. Serija fotografija „We Are The Not Dead" je pokušaj davanja slobode ekspresije hrabrim muškarcima i ženama da konačno dobiju priliku izreći kako su se osjećali tijekom rata i nakon njega."

Snow je također zapisivala što su joj vojnici na portretima govorili tijekom fotografiranja, tako je Alexandera McBrooma koji je prije rata hrabro rekao: „Ne bojim se odlaska u rat – to je na koncu konca, moj posao." Tri mjeseca kasnije, otvoreno je priznao: „Ovaj rat mi je otvorio oči." Nakon rata je bio još direktniji rekavši: „Uvijek sam bio u strahu tijekom rata, imao sam osjećaj da će me nešto pogoditi i raznijeti. Pitao sam se što će biti nakon toga?."

Ovaj video dokazuje da vojna lica ipak nisu dovoljno uvježbana za strahote koje prolaze u ratom zahvaćenim područjima.

ostati imun i hladan na posljedice rata je ogromni uspjeh

gotovo nemoguce ali se balansira na druge nacine

pontius pilatus

opticka varka. razlicito osvjetljenje i razlicit izraz lica osobe na slici i normalno par godina after svi izgledaju malo drugacije.

Ne treba tim slikama pridavati znacaj, narocito sto se zloupotrebljava manipulatornim tendencijama.

Na osobno na dvije slike slikane u jednom danu na jednoj izgledam kao da sam ostario 10 godina za 6 sati.
sve je relativno.

Sayuri

Dragi pontius ti se ozbiljno zalazes na temama o psiholoskim profilima
a one se otvaraju samo da bi se spustilo nekim forumasima.
Ne muci se dzaba.

pontius pilatus

Imam i ja razlog zasto se ovako izrazavam ;)

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

Citat:

Radi „deblokade“ bosanskohercegovačkog društva i države ali i zbog istine i mira u budućnosti, napisah ovu knjigu i ponudi je žrtvama – preživjelim snagama odbrane, ali i zločincima – preživjelim snagama agresije na Bosnu i Hercegovinu. U knjizi SAMOUBISTVO – IZBOR POJEDINCA I (ILI) POSLJEDICA KRIZE, na sadržajan način prikazani su rezultati empirijskog istraživanja samoubistava u Bosni i Hercegovni (1985.-2005.), posebno su prikazani uzroci i motivi samoubistava u poslijeratnom periodu.

samoubistvo-izbor-pojedincaPiše: Doc. dr. Zemir Sinanović

Samoubistvo je (vrlo) kompleksan problem, permanentno prisutan u svim društvima kroz historiju. Prema zvaničnoj statistici, u toku godine u svijetu jedan milion ljudi izvrši samoubistvo. U posljednjih pedeset godina stopa samoubistava u svijetu je povećana za 60%. Godišnje u Evropi oko 43.000 ljudi izvrši samoubistvo, a preko 700.000 njih pokuša samoubistvo. Od 1974. godine zabilježen je porast samoubistava među muškarcima za 35%. Upozoravajući je porast samoubistava za 65% kod mladih osoba (od 15 do 24 godine života).

U periodu 1985.-2005. ukupno je u Bosni i Hercegovini počinjeno 10.219 samoubistava. Očekivani trend samoubistava u Bosni i Hercegovini nastavljen je i u periodu 2006.-2010., kada je zabilježeno ukupno 2.525 samoubistava. Rezultati dosadašnjih istraživanja, kao i svakodnevna klinička praksa, ukazuju na porast samoubistava u Bosni i Hercegovini, naročito nakon agresije (1992.-1995.). Karakteristično je da se brojčani pokazatelji, uzroci i motivi samoubistava demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske “stidljivo” čuvaju i rijetko se o tome otvoreno i sa egzaktnim pokazateljima govori. Stiče se utisak da se radi o “organizovanoj stigmi” predmetnog problema.

Na drugoj strani, još je karakterističnije stanje, gdje se broj samoubistava demobilisanih boraca – pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine prikazuje znatno uvećan, nego što su to podaci ovoga ali i još nekih relevantnih istraživanja pokazali. Iznošenjem uvećanih podataka o samoubistvima demobilisanih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine doprinosi se još većoj agoniji navedene kategorije, ali se “nesvjesno” doprinosi i stvaranju pogrešne slike kod onih koji imaju nejasnu predstavu o “čudu bosanskog otpora”. Po broju samoubistava (na svjetskom nivou) Republika Srpska za 2000. godinu zauzima 9. mjesto, što je više nego alarmantan podatak ne samo za bosanskohercegovačko društvo i državu već i za Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Odgovor na visoke i kritično visoke stope samoubistava u Republici Srpskoj – posebno na kritično visoke stope samoubistava kod demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske (37,2) treba tražiti (i) u činjenici da su pripadnici Vojske Republike Srpske bili (i) nosioci planiranja, naređivanja i izvršavanja brojnih ratnih zločina, a njih 19.473 je učestvovalo (i) u zločinu genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice. Navedeni problem (samoubistava) ne smije biti samo problem Republike Srpske, (zvanično i nije: na brojnoj skali problema u Republici Srpskoj ovaj se problem uopšte ne nalazi), ovo mora biti problem države Bosne i Hercegovine, ali i međunarodni problem (posebno Svjetske zdravstvene organizacije), budući da u slučaju nedostatka adekvatne društvene predikcije i prevencije, kod navedene kategorije lica, možemo imati ekspanziju (najtežih oblika) PTSP i samoubistava, ali i drugih oblika društvene destrukcije.

Snage odbrane BiH od agresije, ipak, bilježe mali broj samoubistava, u odnosu koliko se to (znanstveno) očekivalo. Tačnije, prisutan je nesrazmjer između obima i jačine traume (kroz koju su prolazile snage odbrane) i broja realiziranih samoubistava. Možda odgovor leži u sljedećem: „Bosanci su preživjeli nerazuman rat pomoću dara mentalnog integriteta. Svaki istaknuti novinar koji je bio u Bosni u toku rata svjedočio je i izvještavao o ovom daru mentalnog integriteta, daru nasljeđenom iz vjerske tradicije i kulturnih običaja u Bosni“ (Doubt, 2003., pp. 27-35). Zašto u Bosni i Hercegovini samoubistva vrše pripadnici i snage odbrane i snage agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995)? Pored navedenog, prisutni su i stavovi da odgovor na samoubistvo postoji…

BBC

Koje je to metode "empirijskog istraživanja" dotični koristio ? Vidim pisao je knjige za islamski pedagoški fakultet.
Ili mu treba platiti za knjigu da bi se ta sranja čitala.

BBC

Vidim i član je "U mozak genocidirani Bošnjaci u Kanadi institut-a":
http://instituteforgenocide.org/?p=8575
Pun kurac više te vaše odvratne propagande.

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

BBC je napisao/la:

Koje je to metode "empirijskog istraživanja" dotični koristio ? Vidim pisao je knjige za islamski pedagoški fakultet.
Ili mu treba platiti za knjigu da bi se ta sranja čitala.

Možeš gledati izlaganje na onom videu na drugoj temi.
Svestrana osoba, dr Zemir Sinanović, očigledno psiholog, jedan od rijetkih Muslimana u profesionalnoj službi KOSa gdje je očigledno radio kao psiho profiler, na važnim dužnostima u obavještajne službe poslije rata, preživio strijeljanje...

BBC

Već sam saznao o njemu što me zanima. Više mi ne treba.
Dobro ste se umrežili u tim govnima, u toj septičkoj jami. I koprcate se, koprcate se.

chat nick · **Pridružen/a:** 29 ožu 2013, 07:32 **Postovi:** 6276

Samo neka nastave već ih je 80% potpuno nenormalno.
Tako sluđeni učiniće i poslednji korak,kolektivno samoubistvo.Kad je bila 1995.?Oni i dalje vode neke svoje ratove sa Srbima,Hrvatima i to će tako trajati dok ludilo ne dostigne neku svoju kulminaciju i ne naprave poslednji pogrešan korak posle koga će se osloboditi bes okolnih naroda.
Osnovni problem u njihovoj glavi je nesposobnost prihvatanja realnosti i insistiranje na nekakvom njihovom viđenju dešavanja koje nema veze sa činjenicama.

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

chat nick je napisao/la:

Samo neka nastave već ih je 80% potpuno nenormalno.
Tako sluđeni učiniće i poslednji korak,kolektivno samoubistvo.Kad je bila 1995.?Oni i dalje vode neke svoje ratove sa Srbima,Hrvatima i to će tako trajati dok ludilo ne dostigne neku svoju kulminaciju i ne naprave poslednji pogrešan korak posle koga će se osloboditi bes okolnih naroda.
Osnovni problem u njihovoj glavi je nesposobnost prihvatanja realnosti i insistiranje na nekakvom njihovom viđenju dešavanja koje nema veze sa činjenicama.

Misliš na Srebrenicu. To je bila izdaja naših i pod pritiskom Amerike. Niste vi ništa uspjeli

BBC

Istina je to Bečo. Da UN nije Srbe spasio hladio bi Mladić guzicu u Budvi.

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

BBC je napisao/la:

Istina je to Bečo. Da UN nije Srbe spasio hladio bi Mladić guzicu u Budvi.

Ti ovim ismijavaš i ratne napore Hrvata u BiH kao i vojske HR

BBC

Samo se vi furajte. Mi nećemo da je Vukovar "izdaja". Nemoj se ti na mene obazirati, budite faraoni, budite najveći pobjednici rata.

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

BBC je napisao/la:

Samo se vi furajte. Mi nećemo da je Vukovar "izdaja". Nemoj se ti na mene obazirati, budite faraoni, budite najveći pobjednici rata.

Odrekao si se ti svega

HercegBosna.org

Poremećaji ličnosti

Online