BAKIR IZETBEGOVIĆ DIJASPORI-DŽEMATLIJAMA U ŠVICARSKOJ OTKRIO:

« Slučaj Sejdić-Finci smo riješili i ja ću, ako Bog da, to 2. decembra u Briselu potvrditi»

Iako se „sedmorka eksperata“, tj. visokih dužnosnika bosanskohercegovačkih političkih stranaka na posljednjem sastanku u ponedjeljak u Sarajevu nije uspjela dogovoriti kako implementirati odluku Evropskog suda za ljudska prava, poznatiju pod nazivom „slučaj Sejdić-Finci“, Bakir Izetbegović je, samo dva dana prije, na centralnom skupu (bošnjačke) dijaspore u Švicarskoj 23. novembra ustvrdio da je taj predmet riješen.

«Znate, taj slučaj koji se stalno spominje „Sejdić-Finci“, da smo tu našli rješenje? Ja ću ići, ako Bog da, 2. decembra u Brisel i optimista sam. (Nikakav sastanak u Briselu za taj dan nije zakazan, jeste u Pragu, ali je i njegovo održavanje neizvjesno, op.a.) Mislim da ćemo završiti tu stvar i krenuti snažno hairosnom etapom zemalja Balkana ka Evropskoj uniji», “otkrio je tajnu“ dopredsjednik SDA dijaspori okupljenoj u Gradskoj dvorani Sursee.

Aktualni član Predsjedništva BiH obećao je i (skoro) članstvo BiH u NATO-u i EU.

“Bosna i Hercegovina će u dogledno vrijeme biti članica NATO-a i članica Evropske unije. Neće to biti za godinu ni za dvije, ali biće BiH za pet godina članica NATO-a i biće, ako Bog da, za 8-10 godina članica EU”, obećao je Izetbegović “junior”.

Krišto: Teško do dogovora o implementaciji presude Sejdić-Finci

Predstavnici političkih stranaka koje imaju dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH pokušat će sutra da postignu dogovor o pravnim rješenjima provođenja odluke "Sejdić i Finci", što bi trebalo da posluži kao tehnička priprema i osnova za sastanak stranačkih lidera iz BiH u Pragu 2. decembra.

Borjana Krišto, koja u pregovorima o pravnim pitanjima predstavlja HDZ BiH, smatra da će se i na ovom sastanku vrlo teško doći do rješenja.

"Sve skupa riječ je o veoma teškoj i složenoj situaciji i pravno i politički. Teško će doći do dogovora i kada je riječ o pravnom nivou. Ako smo dosljedni pravnoj praksi i teoriji, ako ne robujemo političkim opredjeljenjima, i tada nije moguće postići neku zavidnu saglasnost", rekla je Krišto Srni.

Prema njenom mišljenju, očigledno je da postoji sukob koncepata.

"Imamo situaciji da se pokušava nametnuti građanski koncept brisanjem etničke odrednice, a znamo da to nije moguće u BiH koja je zemlja tri naroda. Ne možemo brisati etnički predznak, jer to dovodi u pitanje druge stvari", ističe Krišto.

Ona smatra da se rješenja moraju tražiti u okviru onoga što traži presuda. "Moramo da tražimo rješenja samo onoliko koliko to traži presuda, a ona ne traži uvođenje kvote 'ostalih', jer ovdje nije riječ o ostalima nego o nacionalnim manjinama i to na način samo da se kandiduju", kaže Krišto.

Ona je dodala da je bilo riječi i o zakonu "leks specijalis" kojim bi odluka suda bila provedena.

Kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda, Krišto ističe da je tu posebno teško i složeno doći do rješenja, i da to izgleda gotovo nemoguće.

"Kada mi neko počne objašnjavati da treba uvesti klub ostalih, a da ostane naziv Dom naroda, to mi nikako ne može objasniti pravno i konzistentno u odnosu na Ustav BiH. Pitanje je koja bi bila uloga tog kluba. Neki su čak predlagali da taj klub ostalih mora da štiti vitalne nacionalne interese. Onda se postavlja pitanje čije", pojasnila je Krišto.

Član Glavnog odbora SNSD-a Staša Košarac potvrdio je Srni da će predstavnici ove stranke učestvovati na sutrašnjem sastanku sa svojim od ranije poznatim stavovima o provođenju odluke suda u Strasbourgu i da neće ulaziti ni u kakve vrste kalkulativnih odnosa.

"Imperativ SNSD-a je zaštita interesa Republike Srpske i srpskog naroda, što je svima za pregovaračkim stolom sasvim jasno, kao i to da moraju da uvažavaju stavove SNSD-a", istakao je Košarac.

Prema njegovim riječima, neophodno je da jedan od evropskih uslova bude riješen, a to može biti učinjeno na način kako je to predviđeno amandmanima koje je SNSD uputio.

"Potvrdilo se da definitivno postoje problemi u Federaciji BiH. Očigledno je da se određeni stavovi u FBiH moraju korigovati. Očekujemo da će stranke iz FBiH pronaći najbolje moguće rješenje kako bi se već u Pragu došlo do određenih rješenja da bi jedan od najvažnijih evropskih uslova bio implementiran", rekao je Košarac.

Sutrašnji sastanak predstavnika Evropske komisije i pravnih stručnjaka političkih stranaka dio je niza sastanaka na nivou eksperata čiji je cilj da se pokušaju približiti stavovi sagovornika kako bi se pomoglo da BiH ispuni obaveze prema međunarodnom pravu, eliminišući diskriminaciju pri izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

EKSKLUZIVNO: Dogovoren Dom naroda, ubrzo i način izbora članova Predsjedništva BiH

SARAJEVO - Nakon više od 16 sati pregovora završen je sastanak u Pragu. TV1 uživo je 04.30h prenosila press konferenciju na kojoj se prvi obratio komesar EU za proširenje Štefan File koji je objavio pozitivan napredak u razgovoru sa liderima.

„Drago mi je što su se lideri složili o sastavima i modelu izbora Delegata u Dom naroda Parlamenta BIH“, rekao je Stefan File, prenosi TV1.

On je dodao da je postignut i napredak u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH te da je sada potrebno da lideri nastave sa naporima u iznalaženju riješenja za posljednji element izbora članova Predsjedništva BiH.

“Ukoliko dođe do dogovora mogu reći da smo se dogovorili i o mjestu za naredni sastanak“ , rekao je File.

Član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović stava je da će se za par dana postići riješenje i da će se krenuti put Brisela na potpisivanje konačnog sporazuma.

“Dodatni mehanizam, da neće biti nametanja volje, je načelno dogovoren i stvari su sada u cijelosti približene„ rekao je Izetbegović.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić rekao je da je napravljeno nekoliko velikh koraka i da je BiH sve bliže ispunjenju važne obaveze prema Evropskoj uniji.

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija izrazio je zadovoljstvo usaglašavanjem oko modela izbora za delegate Doma naroda.

Na pres konferenciji nisu se pojavili Dragan Čović, Martin Raguz i Mladen Bosić, kao ni Milorad Dodik koji je ranije napustio sastanak, javila je TV1 u vanrednim vijestima.

Srbi nisu više involvirani u riješavnje pitanja Hrvata ako sam ja dobro razumio Dodika koji je čamio u hodniku dok su pregovarali Bošnjaci i Hrvati.

Bošnjački nacionalni tor zbio redove u Pragu. (u biti hijene, ovce su plemenite životinje)

Bojim se da smo iscrpili mogućnost da nađemo rješenje za dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je za Anadolu Agency (AA) lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović komentirajući jučerašnje 16-satne neuspješne pregovore bosanskohercegovačkih lidera u Pragu o implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ''Sejdić-Finci''.

Nazire se dosta jasno da Muslimani nastoje zadrzati poluge potcinjavanja.

To je jasno odavno,...naravnoučenije za RS.

Stavljati im kao mrkvu EU ništa ne znači jer njih te "zapadnjačke integracije" nimalo ne zanimaju.
Ono što se od pojavljivanja SDA vrti pod nazivom "zelena transferzala" do Turske je njihov san i plan, ma šta o tome Zlaja i lafo antifa raja gudili i šibicarili za javnost njihov cilj je Istambul, a ne Brisel.

ČOVIĆ: Nećemo dopustiti da konstitutivni narod pretvorimo u nacionalnu manjinu

”Bojim se da smo iscrpili mogućnost da nađemo rješenje za dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, izjavio je za Anadolu Agency (AA) lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović komentirajući jučerašnje 16-satne neuspješne pregovore bosanskohercegovačkih lidera u Pragu o implementacije presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju ”Sejdić-Finci”.

Iako je europski povjerenik za proširenje Stefan Fuele poslije sastanka rano jutros izjavio da su dogovoreni sastavi i model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, te da je postignut i napredak u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH, Čović naglašava da ”ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori” i da to neki moraju shvatiti.

Priznaje da je napravljen veliki napredak oko Doma naroda BiH. Ipak, kaže, kako je ostalo da se definira način glasanja i broj delegata. Njegov prijedlog je da Dom naroda odlučuje natpolovičnom, većinom glasova ukupnog broja članova.

U Domu naroda bi, po njemu bi trebalo biti po pet, šest ili sedam delegata iz svakog naroda, te tri iz reda ostalih. Vjeruje da se došlo do te razine da se u pogledu izbora u Dom naroda može potpisati zajednička deklaracija.

No, ključni problem je i dalje Predsjedništvo BiH.

”Što se tiče Predsjedništva BiH, otišli smo skroz unazad. Mislim da smo do kraja iscrpili model ”plutajućih modela” u FBiH u smislu izravnog izbora članova Predsjedništva BiH, jer je bila evidentna neprirodna želja SDP-a da pokuša stvoriti ambijent u kojem će u konačnici ponovno biti moguć izborni inženjering.

Do kraja ćemo i konzistentno pratiti ono što smo u Bruxellesu potpisivali zadnji put 1. listopada, gdje se kaže da ćemo Ustavom definirati da neće jedan narod drugom birati predstavnike”, kazao je Čović za AA, dodajući kako su uzalud predlagali na stotine modela zaštite od izbornog inženjeringa.

Nadalje, on kaže da je moguća samo opcija da se u Ustav unese da će se dva člana Predsjedništva BiH birati kroz dva izborna područja u jednoj izbornoj jedinici ili da se prihvati neizravan način izbora članova Predsjedništva BiH, što je, kako je kazao, predložio lider SBB-a BiH Fahrudin Radončić. Pa makar, dodao je Čović, to vodilo asimetričnim rješenjima.

”Željeli smo da se napravi dogovor, ali nismo se svi mogli držati ključnih principa ili nismo svi do kraja razumjeli kolika prijetnja prijeti BiH ako bi Hrvati došli u poziciju da Bošnjaci ponovo izaberu dva člana Predsjedništva. To je krajnje opasno za BiH, što ne znači da ne trebamo tražiti rješenja”, smatra Čović.

Prema njegovim riječima, lideri bh. stranaka, pa i HDZ-a BiH, ostaju opredijeljeni za traženje rješenja. Najavio je i novi skup za nekoliko dana, ali je ponovio da se ”boji kako smo iscrpili mogućnosti da nađemo rješenje oko izbora članova Predsjedništva BiH”.

Fuele je, otkriva Čović, bh. liderima kazao kako vjeruje u BiH i da se neće umoriti od pregovora. I za sebe kaže da je posljednja osoba koja će odustati od razgovora, ali naglašava da se oni moraju voditi po drugom modelu.

”Ključ svega je kako osigurati da jedan narod ne bira drugom predstavnike. Nećemo dopustiti da konstitutivni narod pretvorimo u nacionalnu manjinu”, smatra on.

Priznaje da europski dužnosnici nisu prijetili bh. liderima sakcijama, ali su im jasno iznijeli šta BiH gubi u slučaju nepostizanja dogovora, uključujući IPA fondove i zastoj u europskim integracijama.

Tags: dragan čović

Bošnjaci nastoje ‘ostale’ uvesti kao četvrti narod

Sastanku je nazočio i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen, kao i dužnosnici američke administracije

Autor:
Zoran Krešić

Dvodnevni razgovori sedam političkih čelnika i njihovih izaslanstava na najvišoj razini započeli su jučer u glavnom gradu Češke s europskom povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, u još jednom pokušaju pronalaženja rješenja za promjene Ustava i Izbornog zakona BiH kojima bi se uklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina, te osiguralo da se u izbornom sustavu onemogući ponavljanje nadglasavanje Hrvata što je dovelo do najveće krize od Daytona do danas.

Hrvatsko pitanje

Sastanku je nazočio i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen, kao i dužnosnici američke administracije. Razgovori su bili podijeljeni u dva dijela. Prema riječima predsjednika HDZ-a 1990. Martina Raguža, na sastancima je vladalo konstruktivno ozračje, no nije postignut konačni dogovor. “Sada je vrijeme da se Dayton europeizira i da se u njega ugrade europske vrijednosti. To je velika prigoda da se otvori proces reformi u BiH. Ne rješava se ovim promjenama hrvatsko pitanje, ali se otvara povjerenje kroz dogovor, a onda i nova mogućnost za nove važnije dogovore”, rekao je Raguž za Večernji list. Na sastanku u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova Češke najprije se razmatralo pitanje izbora predstavnika nacionalnih manjina u Dom naroda kroz klub ostalih, ali i način biranja članova državnog Predsjedništva.

Kako se doznaje od sudionika razgovora, dogovoreno je da se članovi Predsjedništva biraju na izravnim izborima te da se biraju modelom plutajuće većine kroz pet županija. Istodobno s time, otvoreni su i razgovori oko izbora predstavnika manjinskih naroda u Domu naroda, njihove pozicije, kao i sustava odlučivanja. Bošnjački politički dužnosnici inzistiraju da predstavnici manjina imaju praktično poziciju četvrtog konstitutivnog naroda, odnosno da praktično postanu narod s odrednicom ‘ostali’, dok se predstavnici Srba i Hrvata s time ne slažu.

To ponajprije stoga jer se do sada potvrdilo kako su bošnjački političari zlorabili poziciju manjina, odnosno ‘ostalih’, a često su se upravo Bošnjaci izjašnjavali Bosancima, Hercegovcima i na taj način preuzimali konce vlasti u svoje ruke. Upravo je to slučaj u Federaciji BiH gdje klub ostalih ustvari u najvećem broju čine Bošnjaci koji su se preko noći drukčije deklarirali.

Zaštita za Predsjedništvo

U drugome dijelu razgovora politički čelnici su nakon ručka kojemu je Fuele bio domaćin razgovarali o vitalnom nacionalnom interesu unutar Doma naroda, ali i matematičkih jamstava koje traže hrvatske političke stranke u pogledu izbora članova državnog vrha. Hrvatski političari iz oba HDZ-a inzistiraju na snažnoj nacionalnoj zaštiti upravo stoga jer su dva zadnja izborna ciklusa bošnjačke stranke poništile izbornu volju Hrvata i tako produbile međusobno nepovjerenje. Šef slovačke diplomacije Lajčak rekao je da bez rješenja ‘Sejdić - Finci’ nema članstva u Europskoj uniji. - Nema gore sankcije od toga. Srbija je našla rješenje za pitanje Kosova. Nitko mi ne može reći da je pitanje ‘Sejdić - Finci’ teže od pitanja Kosova”, rekao je slovački šef diplomacije.

Dodik: Sastanak je bio bezuspješan i bespotreban
Dodik je naglasio da je pogrešno izrečena ocjena da je dogovor postignut



Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je sastanak političkih lidera iz BiH u Pragu bio bespotreban i bezuspješan, te da nije dogovoren ni izbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dodik je naglasio da je pogrešno izrečena ocjena da je dogovor postignut, dodavši da dio izbora izaslanika u Dom naroda nije dovoljan da se pitanje "Sejdić-Finci" riješi.

"Što se tiče Doma naroda naš stav je od početka bio jasan. Nigdje u odluci suda u Strasbourgu ne piše da u Ustavu treba da se navede da 'ostali' moraju obvezno da budu izabrani, jer je intencija te odluke da se ne favorizira niti jedna etnička grupa. Zato se i tražilo da se skidaju etnički predznaci za bilo kakve vrste izbora", istakao je Dodik za Radio Republike Srpske.

On je pojasnio da je Republika Srpska tražila da se omogući da predstavnici manjina imaju pravo da budu kandidirani, a da li će biti izabrani nije moguće garantirati.

"Ne može se ni ustav u tom pogledu promijeniti i nametnuti obvezan izbor 'ostalih' kao kategorije iznad svega", naglasio je Dodik.