Šopingholičari
Danijel Mić

Svaka aktivnost koja donosi neku vrstu ugode povezana je s povišenim lučenjem dopamina u mozgu. U slučaju čestog ponavljanja takvih aktivnosti postoji mogućnost neuroadaptacije na takvu količinu dopamina tj. preduvjeta za ovisnost.
Za neke ljude, neke aktivnosti mogu proizvesti učinak (slično konzumiranju droga) koji podrazumijeva lučenje dopamina što postaje svojevrsna nagrada te se ljudi osjećaju ugodno uz (ne)svjesnu potrebu da se to iskustvo ponovi.

Upravo ovdje leži srž problema kod pitanja, kategorizirati li prekomjerni (kompulzivni) shopping ovisnošću?

Ako kažemo:da, to je ovisnost, dovodimo cijeli niz ponašanja i aktivnosti u kategoriju mogućih ovisnosti.

S obzirom na efekt nagrade i ugode te tendenciju ponavljanja istog ponašanja, definiciju ovisnosti mogli bi opisati kao:

temeljni ponašajni sindrom bez naglašavanja specifičnih aktivnosti ili tvari.

Drugi način objašnjavanja i opisivanja ovisničkih ponašanja bio bi naglasiti one najčešće aktivnosti ili ponašanja koja možemo karakterizirati ovisničkim te preventivno upozoriti na moguću pojavu ovisnosti.

Treći način bio bi još modificirati definiciju ovisnosti te reći:

ovisnost je oblik ponašanja koje nam ugrožava psihofizičko zdravlje ali se svejedno ponavlja te ima tendenciju povećanja.

S tim na umu možemo nastaviti priču o kompulzivnom shoppingu.

Šopingholičara ima otprilike nešto manje od deset posto stanovništva, što je podatak koji vrijedi za veći dio europskih zemalja i veči je od postotka nekih drugih prilično raširenih poremećaja, kao što je npr. anksioznost.

Posljedice takve kupovine jednake su za muškarce i žene te mogu biti izuzetno razorne.

Uzevši u obzir raširenost ovog problema, posljedice na život te sličnosti s problematikom zlouporabe droga, nameće se potreba definiranja i opisa problema kompulzivnog shoppinga kako bi se utvrdio način identificiranja i odabira tretmana takvog ponašanja.

Ključni faktor svakog ovisničkog ponašanja je hiperstimulacija lučenja dopamina što rezultira trajnim promjenama u funkcioniranju mehanizma zadovoljstva i nagrade u čovjeku.

Nakon neuroprilagođavanja, ovisnikova potreba za tim zadovoljstvom je sve veća, a vjerojatnost ponavljanja takvog ponašanja još je veća te se remeti cijeli niz navika, ponašanja, aktivnosti i odnosa.

Stavljajući to određeno ponašanje u prvi plan, ovisnik zapušta sve druge aspekte života.

Osoba ovisna o nekoj tvari ili ponašanju žudi za tim sve više i češće te se izlaže riziku da ostane u stanju konstantnog nedostatka nagrade ili zadovoljstva.

Temeljni problem postaje činjenica da osoba prestane reagirati na bilo koji drugi svakodnevni zadovoljstveni stimulans koji bi joj inače donio neki tip ugode.

Kako kupovina postaje hiperstimulirajuća kao psihoaktivna tvar?

Coca-Cola je 1903. godine ukinula formulu kokaina s popisa aditiva koji se dodaju tom bezalkoholnom piću no međutim, marketinški stručnjaci su pronašli nove i lukavije načine kako da kupce uvjere da potroše svoj novac baš na njihov proizvod.

Oglašavanje, oblik i izgled ambalaže utječu na osobu na sličan način kao i mehanizam nagrade vezan uz lučenje, maloprije spomenutog dopamina.

Ovdje se nalazimo u djelu priče gdje treba spomenuti neuromarketing.

Neuromarketing je grana znanosti koja se koristi kako bi se ljudskom mozgu što bolje mogle servirati dopadljive karakteristike određenih proizvoda.

Znanstvena istraživanja s područja neuromarketinga uključuju testiranja EEG-a, reakcije kože, brzinu rada srca, ritam disanja, pokretanje očiju, širenje zjenica i mnoge druge reakcije, a sve u službi što bolje promdžbe proizvoda ili usluga.

Marketinške tvtke su u zadnjih 10-ak godina potrošile preko 7 milijardi dolara na takva istraživanja kako bi utvrdile maksimalni mogući učinak koji brandiranje, pakiranje te pozicioniranje proizvoda mogu imati na kupčevu odluku da taj proizvod kupi.

Mnoga neuromarketinška istraživanja pronašla su način da preskoče svjesno i promišljeno razmišljanje te zaključivanje kod kupaca s ciljem povećanja prodaje proizvoda.

Te metode provociraju kod ljudi emotivno vezanje uz proizvod, povećanje zadovoljstva kod kupnje proizvoda te osjećaj inferiornosti ako taj proizvood ne kupe.

Mnoge neuromaretinške studije izbjegavaju/zavaravaju moždane funkcije odraslog čovjeka odgovornih za svjesno i racionalno donošenje odluka kako bi maksimalizirali uzbuđenje, emocionalnu privrženost, privrženost brandu, aktivirali neurpputeve nagrađivanja, medijalnu prefrontalnu identifikaciju i stimulaciju oksitocina, utječući tako na impulzivne odluke o kupnji to na načine kojih osobe nisu svjesne ili obavještene.

Korištenje rezulata neuromarketinških istraživanja, koji ukazuju na rakcije potrošača na određeni prozvod, sastavni je dio poslovanja velikih tvrtki kao što su na primjer Google, Disney i slično.

Mene taj virus nešto slabo drži mada ako vidim nešto dobro i još pritom planiram već danima da kupim takvo nešto onda bože moj što da ne kupim, dok ovako nešto specijalno, ne baš.

Ja se oraspolozim kupovinom uvijek

Ja se oraspolozim kupovinom uvijek

Ma to mi je previse posla oko tog a nemam ni vremena :)

Ne znam znas li je li moguce recimo u Zari AT naruciti i platiti karticom iz BiH a da oni to dostave na adresu koju im ja dam u AT? Vjerujem da moze.

Ova jakna mi je zapela za oko.



jednostavna i postavljena vunom. taman za zime.

Ne bi trebalo biti problema ni da ti dostave u BiH koliko znam. Uglavnom otidji i probaj tu jaknu, ako već ima i ako nisi i tek onda naručuj.
Stvari nekad izgledaju potpuno drugacije u katalozima. Jednom sam kupila neki komplet tako i hlače su izgledale kao da me Miljacka izbacila. Prekratke

Ružna ti ta jakna, evo alternative, moje jakne, nije futrovana na isti način, ali je sasvim solidno prošla ispit na do -5c.





Ima i zelena verzija, ako se želiš uklopiti u Šeheru:

A meni gornja kao sovjetska, dok donja kao Castrova, pogotovo po boji. Nekako su mi nekako premilitary, u tom bih izgledao ko neki propalitet s filozofskog. :zubati