HercegBosna.org

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29922

Citat:

Hajdučija u BiH u svjetlu geopolitičkog okruženja

Najnoviji neredi u većinskim bošnjačkim područjima proizveli su sliku o BiH kao zemlji hajdučije u kojoj su opravdano nezadovoljni prosvjednici bez ikakvog opravdanja oštetili ili uništili 18 reprezentativnih objekata.

Piše: Pejo Gašparević, Dnevnik.ba

Grijeh bi bio uputiti i mrvicu zamjerki javnom ispoljavanju nezadovoljstva, to jest prosvjedovanju zbog propadanja velikih tvrtki, gubljenja radnih mjesta i siromaštva. Bijeda i neimaština, koja zahvaća sve veći broj stanovnika BiH, u tolikoj su mjeri očigledni da zvone na uzbunu. Pobuna protiv političkih elita, koje se ne hvataju u koštac sa gospodarskim potonućem Bosne i Hercegovine, ima svoje neporecivo opravdanje. No, nemoguće je pronaći opravdanje za pretvaranje prosvjeda u rušilačke pohode koje su u suprotnosti sa civiliziranim izražavanjem nezadovoljtsva.

Prizori uličnih pohoda i paljenja zgrada u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru...., koje su televizijski snimci prenijeli diljem kugle zemaljske, podsjećaju na srednjovjekovna drumska razbojništva. To su prizori također vizualno neodoljivo slični onima iz Arapskog proljeća koje već tri godine najprije u Tunisu, a zatim Egiptu, Libiji, Jemenu i Siriji.... stvara kaotično stanje u borbama, načelno rečeno, između onih koji bi željeli namentuti politički islam kao društveni poredak i onih koji u islamskom svijetu nastoje posijati sjeme kakvog takvog sekularizma i demokracije.

Bosna i Hercegovina je europska zemlja a to znači da bi trebala slijediti europske a ne arapske političke standarde. Ugledanjem na arapske političke standarde potiču se sumnje u geoplitička stremljenja eventualnih pozadinskih kreatora najnovijeg nasilja u BiH.

Ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Dragan Lukač je izjavio kako je ze nerede koji su izbili u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihaću i Mostaru "teško vjerovati da se takvo što moglo zbiti spontano jer se vidjela usklađenost". Ministar vanjski poslova BiH i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, pak, pozvao je na pravosudnu istragu kako bi se utvrdilo "tko je plaćao" i "poticao nasilje" za vrijeme prosvjeda.

Teško se ne složiti sa Lagumdžijom da bi pravosuđe trebalo ustanoviti "tko je plaćao" i "poticao nasilje". Utvrđivanje tih činjenica, bez političkih pritisaka, bilo bi od goleme važnosti za jačanje autoriteta pravosuđa. No, ostala je znakovita i gotovo nezapažena jedna druga nedavna Lagumdžijina izjava. On je rekao:"Ako netko misli na mala vrata ovdje snijeti jaje koje će se izleći u troglavu aždaju, neka to zaboravi. Nismo zaniteresirani za (takvu) perspektivu u EU i NATO". Lagumdžija je to kazao za vrijeme rasprava o prijedlogu Rezolucije EU Parlamenta, koja je u međuvremenu i usvojena, a kojom se izražava protivljenje podjeli Bosne i Hercegovine ali istodobno se zagovara njena federalizacija i protivi centrističkoj tendenciji uređenja Bosne i Hercegovine kakva je prepoznata u sarajevsko-bošnjačkim elitama. Čini se kako je europsko STOP centrističkom, odnosno unitarističkom uređenju BiH, uznemirilo šefa SDP-a te je on zaprijetio čak i odustajanjem Bosne i Hercegovine od integracija u EU i NATO.

Lagumdžijina poruka zvuči ucjenjivački, jer ona na političkoj ravni znači da ako BiH neće biti ustrojena onako kako on i njegovi istomišljenici žele onda "nismo zainteresirani za perspektivu u EU i NATO". To su ozbiljne riječi koje zrcale geopolitičkim implikacijama. Lagumdžija se nije izjasnio u kojim bi to integracijama vidio BiH mimo EU-a i NATO-a. Ovakvom izjavom Lagumdžija je dao poticaja razmatranju (ne)skrivenih geoplitičkih ambicija prema BiH kojima osim EU i NATO-a, svoje krojenje Balkana očituju tursko-islamske i rusko-srpske pretenzije. Kolikogod Lagumdžija bio poznat po retoričkim izletavanjima, ova njegova najava eventualnog odustajanja BiH od euroatlanskih integracija ipak se ne može olako zaobići pošto je izgovorena kroz usta aktualnog ministra vanjskih poslova BiH.

Ovakve izjave, kao što je Lagumdžijina, zapravo, funkcioniraju i kao opomena Europskoj uniji i NATO-paktu da bi BiH mogla postati hrana geoplitičkim raljama koje nemaju euroatlanski predznak, ukoliko se iz Bruxellesa budu pasivno promatrala zbivanja na Balkanu. Ima se razloga očekivati robusniju diplomatsko-političku ofenzivu EU-a i NATO-a usmjerenu prema Bosni i Hercegovini. Uprotivnom, najnovije nasilje možda neće biti posljednje niti najmanje zlo koje zahvatilo BiH.

No, vratimo se rezoluciji EU Parlamenta kojom se izražava protivljenje centrističko, odnosno unitarnom uređenju BiH a zagovara njena federalizacija. Autorica rezolucije njemačka zastupnica u EU Parlamentu Doris Pack je objašnjavajući usvajanje tog dokumenta rekla: "Hrvati u BiH kažu i mislim da im to nitko ne može proturiječiti da Komšić nije izabran većinom glasova Hrvata. Radi se o Lagumdžijinoj stranci (SDP-u koja je predložila Komšića za člana Predsjedništva BiH), koja tvrdi da ima sve narode, ali oni su iskoristili Komšića kako bi to mjesto uzeli konstitivnom narodu Hrvatima. To je jako problematično".

Doris Pack se, također, nije ustručavala otvoreno osporiti i uspostavu platformaške vlasti Federacije BiH. "To je provedeno na način da Hrvati ne mogu biti zadovoljni. Nije uzeta u obzir većina hrvatskih birača", istaknula je ona. Ovime Doris Pack nije rekla ništa novoga, ali njezina izjava, kojom se dijagnosticira srž problema u BiH, važna je pošto se njome potvrđuje internacionalizacija slučaja neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Čini se kako upravo internacionalizacija problema u vezi s gaženje prava Hrvata u BiH žulja Lagumdžiju, jer su on i njegov SDP, u kooperaciji sa SDA-om dali golemog udjela u instaliranju Komšića za člana Predsjedništva BiH i nametanju platformaške vlasti, ne mareći za glasačku volju Hrvata. Ta i takva opasno nepoštena rabota, što potvrđuje i rezolucija EU Parlamenta i Doris Pack, odjeknula i u europskim metropolama kao bumerang njezinim sarajevsko-bošnjačkim autorima.

Na poseban način golica pokušaj razjarenih prosvjednika da unište zgradu Predsjedništva BiH u središtu Sarajeva. Ta je zgrada, koju je u prepoznatljivom zapadnom stilu projektirao arhitekt Josip Vancaš, niknula 1886. godine za vrijeme Austrouharske uprave u BiH. Nije li, eventualno, vrag odnio šalu pa je Gospodnje 2014. godine, na stotu obljetnicu sarajevskog atentata na austrougarskog prijetolonaljednika Franju Ferdinanda, meta uništenja bila velebna zgrada prozapadne arhitekture koja je podignuta za vrijeme Austrugarskog carstva. Jesmo li to na djelu vidjeli simptome fizičkog uklanjanja tragova zapadne civilizacije u BiH? Nedaj Bože!

Dnevnik.ba

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

lider30 je napisao/la:

Prosvjedi u Mostaru:
slika

Nagradna fotografija sa Prosvjeda u Mostaru!

limpus · **Pridružen/a:** 07 ožu 2012, 08:39 **Postovi:** 1699

Citat:

Ništa nije slučajno: Stvarna pozadina prosvjeda u BiH

Autor: Ivana Petrović

Prosvjedi u BIH posljednjih su se dana pretvorili u mirne prosvjede i plenume građana. Loše socijalno stanje građana BiH bilo je platforma za očito pomno i unaprijed oraganizirane prosvjede koji su počeli u Tuzli, brzo se pretvorivši u vandalizam. Po već mnogo puta viđenom načinu organiziranja ''revolucija i proljeća'', vrlo brzo se vidjelo da postoje tri grupacije onih koji prosvjeduju.

Prva - prosvjednici s isključivo socijalnim motivima, drugu su činile navijačke i supkulturne skupine i treću ''organizatori'', točnije ciljano dovedeni prosvjednici, među kojima su bile skupine pristigle iz Sandžaka. S obzirom na to da su prosvjedi buknuli u kantonima s bošnjačkom većinom, i brzina kojom su se širili prema Mostaru, ubrzo je postalo jasno da je riječ o još jednom pokušaju da se politička razmimoilaženja između bosanskih unitarista i hrvatskih federalista pokušaju prenijeti na izvaninstitucionalno područje, odnosno područje ''upravljane krize''. Tiho samoorganiziranje Hrvata u zapadnom Mostaru, Čapljini, Čitluku, Posušju, itd. u subotu su spriječili Čovićevi HDZ-ovci uz pomoć nekoliko hercegovačkih fratara, prepoznavajući model izazivanja hrvatsko-bošnjačkog sukoba iz vremena rata.

Sve ovo događa se u trenutku kad je Velika Britanija ozbiljno Hrvatima počela osporavati status konstitutivnog naroda. Ta zemlja ima duboke veze s formiranjem postrojbi uvezenih islamskih ratnika. Njihov dolazak označio je i početak ratnog hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. Njihova ideologija, do rata potpuno strana lokalnom stanovništvu, ostala je umrežena u BiH. Osporavaju je mnogi bošnjački intelektualci, ali bez većeg uspjeha. Ona je ukorijenjena u politici. Analizirajući izjave bošnjačkih političkih prvaka (od kojih svi nisu bošnjaci po narodnosti) prije, i za vrijeme prosvjeda postaje jasno da prijedlogom o ukidanju županija Federaciju žele pretvoriti u bošnjački ekskluzivitet.

Američki ''foreign policy'' u posljednjoj analizi, za sva događanja u BiH okrivljuje Daytonski sporazum, što je nonsens. Točno je da Sporazum nije dobio demokratski legitimitet svih triju naroda, ali u kontekstu vremena u kojem je potpisan, bio je nužnost. Sve poslije što se događalo zapravo je i najveći ''grijeh'' politike SAD-a koji je bio ključan za takvo zaustavljanje rata, ali ne i za stvaranje stabilnog mira. Svojom vanjskom politikom ''take money and run'' sferu svojih interesa su ubrzo nakon Daytona preselile na Bliski istok. Omogućivši i podupirući turski come back na Balkan. Malo pomalo Turska je počela upravljati procesima u BiH.

Hrvatska koja se trebala nametnuti kao lider, prije svega zbog svog naroda koji tamo živi, te sigurnosnih i geopolitičkih interesa - tu je šansu propustila vodeći godinama vanjsku politiku samo jednog cilja - a to je bio ulazak u EU. SAD je tiho podupro turski angažman na prostoru, koji je toj zemlji povijesno bitan. Uloga Turske Americi je bila važna i zbog njezinih interesa u novom ''postproljećarskom'' poretku arapskog svijeta, ali i zbog izrazito proturuskih stavova premijera Erdogana. Stoga ne čudi što je Dodig odmah otišao na konzultacije u Beograd, Milanović stigao u Mostar, a Davatoglu u Sarajevo. Turski ministar vanjskih poslova Ahmed Davatoglu, autor je ''Strateške dubine'' koja je jedan od najčitanijih vanjskopolitičkih manifesta u zapadnim diplomacijama (iako nije prevedena na engleski). Davatoglu, inače i šef odjela za međunarodne odnose sveučilišta Bijkent, u tom je strateškom dokumentu predstavio principe neoosmanske ideologije kao glavne smjernice turske vanjske politike. Predavajući 1990-1995 na Islamskom sveučilištu u Kuala Lumpuru sprijateljio se i s bivšim reisu-l-ulemom Mustafom Cerićem. Dolaskom u Sarajevo, ipak je podržao sve i svačije napore da se situacija u BiH sredi i pozvao i Hrvatsku da u tome Turskoj bude partner - na zasadama suradnje predsjednika Tuđmana i Demirella.

Partnerstvo s Turskom u tom diplomatskom pothvatu u svakom slučaju je poželjno, u jednom dijelu i s pozicija hrvatskih interesa, ali BiH ipak mora postati ''vrijeme Europe'', točnije EU koja je taj prostor svih ovih godina potpuno politički zapustila. Novi, europski koncept, koji je tek u začetku i na pomolu, vidljiv je u rezoluciji Europskog parlamenta o BiH koja jasno i nedvosmisleno negira bosanski unitarizam, suprotstavljajući se centralizaciji vlasti u Sarajevu, i zalažući se za koncept federalizma i konstitutivnosti naroda. Premijer Milanović to je snažno potvrdio svojim odlaskom u Mostar. Zastupnik u EP Andrej Pleković (HDZ-EPP), prije dva dana u Europskom parlamentu je imao istup u kojem je kazao da se stvarni uzroci nereda u BiH trebaju dubinski analizirati, a ne ih promatrati kao ''socijalnu frakturu na BiH način''. Održanje cjelovitosti BiH je kontinuirani prioritet hrvatske politike od 1991. Model prerastanja BiH iz međunarodnog protektorata u državu triju konstitutivnih naroda, neće bit ni kratak ni lagan. Zadatak hrvatske politike je da svim diplomatskim sredstvima i svojim političkim kapacitetom za to stvori zdravu, demokratsku pretpostavku.

Veličanstvena Ivana Petrović. :klanjam

Skoro pa da je i bolja od Višnje Starešine.

bumbar92

Čuj građanski nacionalizam... to je ono što cijelo vrijeme zovemo "graDŽani", upakovane šoviniste i malograđani u celofanu građanstva

Citat:

KOMENTAR JUTARNJEG Je li Bosna i Hercegovina sada spremna za treći, hrvatski entitet?

U prvim danima nasilnih prosvjeda u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Bihaću i Mostaru hrvatski su internetski portali krajnje lijevog usmjerenja naprosto vrvjeli člancima podrške socijalnom buntu u Bosni i Hercegovini. Stvarao se dojam da je poruka koju svjetski poznati reggae-ska-punk bend iz Zenice Dubioza kolektiv zadnjih šest godina sa svojih albuma šalje domaćoj i stranoj javnosti napokon dospio do građana BiH i da je u susjednoj državi na djelu stvaranje nekog sasvim novog postnacionalnog bosanskog identiteta koji će ujediniti pripadnike sva tri konstitutivna naroda i okrenuti ih protiv njihovih stvarnih neprijatelja - političke elite stasale na Daytonskom ugovoru. No, kao što je sastav Dubioze kolektiv dominantno bošnjački, tako su se i prošlotjedni prosvjedi odvijali isključivo u dominantni bošnjačkim gradovima i kantonima (u podijeljenom Mostaru u njima su sudjelovali gotovo isključivo Bošnjaci iz istočnog dijela grada), dok su srpski entitet i hrvatski krajevi Federacije BiH uglavnom ostajali nijemi promatrači zbivanja.

Razlog tomu je neizbježna politička konotacija narodnog ustanka koji je doista primarno socijalnog karaktera, ali koji dugoročno neminovno poprima i nacionalnu dimenziju. Naime, prosvjednici su (sasvim ispravno) kao glavnog krivca kronične ekonomske depresije i društvene apatije u BiH detektirali i razotkrili glomazni administrativni aparat koji, uz to što je prožet etničkim nepotizmom i korupcijom, guta ogromne količine vremena i novca čak i onda kad funkcionira prema pravilnicima i zakonima. On je takav jer mu je glavni zadatak (ili smisao postojanja) zadovoljiti apetite za političkim predstavništvom sva tri demosa u BiH, a ne funkcionirati kao racionalno upravno tijelo. Samim tim, pozivi prosvjednika za “ukidanje(m) kantona i entiteta, s ciljem smanjenja javne potrošnje”, kako stoji u manifestu grupa građana Udar i Revolt, ne mogu imati pozitivnog odjeka u Republici Srpskoj ni u većinski hrvatskim županijama Federacije. Upravo suprotno, takvi naglasci Srbe i Hrvate mogu samo približiti njihovim političkim elitama i dodatno produbiti nacionalni jaz između “običnih ljudi” u BiH.

Naime, ukidanje kantona i entiteta - koliko god bilo korisno u smislu racionalizacije državne uprave - može biti isključivo u nacionalnom interesu Bošnjaka koji predstavljaju relativnu većinu u državi i kontroliraju glavni grad Sarajevo. Zbog toga poruke i slogani koji proteklih dana dopiru iz prosvjedničkih megafona i s nasprejanih fasada - “Dolje nacionalizam!” ili “Jedinstvena Bosna!” - nipošto nisu lišeni nacionalnog sadržaja, ili čak antinacionalistički, kako naivno vjeruju ili žele vjerovati predstavnici marksističke ljevice u Hrvatskoj i “regiji”, nego su izraz onoga što se u političkoj znanosti naziva građanskim nacionalizmom. Taj oblik nacionalizma pretendira da bude nadetnički, odnosno da predstavlja ukupnost građana neke države ostavljajući etničke, religiozne i sve ostale partikularizme u privatnoj sferi. U stvarnosti, kako potvrđuju društveni znanstvenici svjetskoga glasa Anthony D. Smith i Dominique Schnapper (inače i sama francuska građanska nacionalistkinja), svaka, pa i najgrađanskija nacija u sebi sadrži etničku jezgru koja zadaje ton čitavome društvu. Potpuno je izvjesno da bi etnička jezgra građanske bosanskohercegovačke nacije bili Bošnjaci-Muslimani, što je za Srbe i Hrvate, dakako, apsolutno neprihvatljivo.

S druge strane, u političkom i medijskom mainstreamu postalo je najnormalnije, pa čak i politički korektno, denuncirati zahtjeve za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta u BiH kao izraz etničkog hrvatskog nacionalizma i šovinizma. No, i to je pogrešno. Sagledano iz politološke perspektive, zahtjev za treći entitet ne može se svrstati u domenu etničkog nacionalizma jer etnički nacionalisti traže izravnu aneksiju hrvatskih krajeva BiH Republici Hrvatskoj (minimalističko rješenje) ili pak pripajanje čitavog prostora do Drine po uzoru na NDH (maksimalističko rješenje). Za razliku od toga, treći entitet, kao politički program i projekt, spada u domenu pluralnog nacionalizma koji je postsuverenistički i koji smatra da poddržavne nacionalne grupe (u slučaju BiH to su Bošnjaci, Srbi i Hrvati) imaju pravo, ako to žele, na svoje samoupravne teritorijalne jedinice unutar šireg državnog ustroja kako bi se politički, ekonomski i kulturno održale kao zasebni kolektivi. Sasvim je jasno da takvo državno uređenje ne može biti primijenjeno svuda i u svakome trenutku, ali je BiH danas i više nego zrela upravo za takvo rješenje. Uostalom, uspostavom trećeg entiteta podjela na kantone postala bi suvišna i oni bi se u tom slučaju doista mogli ukinuti. U tom bi scenariju BiH umjesto sadašnjih 14 imala samo pet vlada (tri entitetske, jednu u distriktu Brčko i jednu federalnu na razini države) - čime bi u velikoj mjeri bili ispunjeni i neki od osnovnih zahtjeva prosvjednika.

Već je duže vremena svim trezvenim promatračima situacije u BiH savršeno jasno, a nakon posljednjih nasilnih prosvjeda postalo je i opipljivo, da je daytonski status quo štetan, pa i razoran za nama susjednu državu. Dubinske reforme njezina ustavnog uređenja pod hitno su potrebne ako se želi izbjeći ukrajinski scenarij (koji u sebi također objedinjuje socijalnu i nacionalnu komponentu). Pritom je evidentno da su unitaristička rješenja kakva u svom manifestu “Nova Bosna i Hercegovina” zastupaju grupe prosvjednika potpuno neprihvatljiva za Srbe i Hrvate i da se promjene moraju tražiti u smjeru istinske federacije ne samo konstitutivnih naroda, nego i njihovih konstitutivnih teritorijalnih jedinica.

zabranjeni.url

Junuz Djipalo

Toliko se zazivaju novi Daytoni, jače uključenje MZ i fokus... I onda kada EU donese deklaraciju i postanu vidljivi obrisi jačeg angažmana EU u BiH, izbiju neredi.

Izgleda da su unitaristi malo selektivni kad zazivaju uključenje MZ.

Bobovac

Bošnjačko-bosanski strah od samoće - rezime propalih antidejtonskih politika
Ukidali RS pa propala Federacija - buđenje iz Alijinog i građanskog matriksa.

slika

Piše Ensar Zgodić

Bošnjačke i bosansko-građanske elite utuvile su svojim biračima i javnosti jedan kompleks, kojeg je neko njima utuvio prethodno - strah od življenja samih sa sobom, u ne daj Bože vlastitoj nacionalnoj državi ili opet, ne daj Bože vlastitom entitetu.

I najviši dužnosnici u Bošnjaka, često su znali govoriti kako Zapad nikada ne bi dozvolio stvaranje muslimanske države u Evropi, dok je bosansko-građanska politička utopija takvu ideju, u bilo kojem obliku, posmatrala kao krajnju tačku podjele BiH i znala nerijetko optuživati bošnjačku elitu da se bori za neku 'fildžan državu' u kome će Bošnjaci biti u izolaciji, u rezervatu u kojem cvjeta radikalizam, ostavljeni od svih, okruženi srpskim i hrvatskim teritorijima.

Zapravo taj kompleks i strah da ne ostanu sami sa sobom, najveći je tabu propalih antidejtonskih politika bošnjačkih stranaka i intelektualaca, kao i sa druge strane papagajskih ponavljača bosansko-građanske utopije.

Ni preliminirani rezultati popisa nisu osujetili medije, političare, aktiviste, u dijelu Federacije sa bošnjačkom većinom da i dalje šire mimikriju o multietničkom Sarajevu ili Tuzli, Bugojnu ili Zenici.

Kada se i slučajni prolaznik sa platom od 25 hiljada eura mjesečno, inače na mjestu visokog predstavnika, ovih dana oglasio sa konstatacijom da uglavnom protestuju Bošnjaci, nemali broj uvrijeđenih dušebrižnika i multietničara na društvenim mrežama, a u stvari onih koji baš kao i njihove bošnjačke i bosansko-građanske političke i intelektualne elite, nipošto ne žele da prihvate realnost svojih sredina, podigao je svoj glas, pišući s uzvičnikom i pitajući se šta to ovaj Valentin Inzko priča.

Bošnjački i bosansko-građanski mediji i portali dali su pubilicitet benignoj jednodnevnoj protestnoj šetnji u Banjaluci kao da je zaista produvao vjetar koji donosi zaista 'bosansko proljeće', kako ga je nazvao nekadašnji šezdesetosmaš i sarajevski profesor Zdravko Grebo, još jedan pametan čovjek i intelektualac koji se pravi da ne zna gdje i u kakvoj sredini živi, sa velikim stažom u obmanjivanju javnosti.

Obmanjivači javnosti, oni koji vrijeđaju zdrav razum i činjenice jednostavno i dalje neće da kažu ono što svi vide - buna je izbila u gotovo monoetničkim bošnjačkim krajevima.

Bošnjačke mase i one sklone bosansko-građanskim utopijama prosto više ne mogu da žive u beskonačnoj privremenosti kakvu im je namijenila elita SDA. Oni su čitavu dejtonsku strukturu prihvatili kao privremenu, odnoseći se, isto tako, privremeno, bahato i usputno prema, na primjer funkcionisanju institucija Federacije, kantonalnim institucijama, koje su trebale da uspješno rješavaju životne probleme građana.

U pomoć im je uvijek pristizala čitava bulumenta bosansko-građanskih utopista, aktivista NVO-a, raznih tink-tenkova koje plaćaju stranci, falange ponavljača mantri o 'luđačkoj košulji', o nefunkcionalnoj državi, skupoj administraciji i slično, čime se žarilo nezadovoljstvo prema Dejtonu kao razlogu svih nedaća.

Sa druge strane bošnjačke radikalne nade u nastajanju, i to iz svih političkih orijentacija, podržavale su sa druge strane dvodecenijski javni linč Dejtonskog sporazuma, pričama o genocidu, etničkom čišćenju, zločinima i nepravednom rješenju.

To nepravedno rješenje su pokušali da pretvore u univerzalno obrazloženje što ne funkcioniše ni Federacija BiH, što su kantoni skupi, što je mala plata, što ovo i što ono. Dakle, dok se ne sruši dejtonski okvir, tj. dok se ne ukine Republika Srpska - ništa ne može funkcionisati, što je bezočna podvala bošnjačkih elita i njihovih na izgled protivnika iz bosansko-građanske utopije, inače saboraca u cijepanju 'luđačke košulje'.

Dok su oni tako ukidali Republiku Srpsku, propala im je Federacija. Većinski predstavnici Hrvata su jasno kazali da žele svoj komad teritorije. Neko to zove treći entitet.

U suštini, formalno postoji već Republika Srpska , kao praktično srpski entitet, dok na teritorijama gdje pobjeđuje HDZ BiH u neformalnom obliku živi drugi entitet sa većinskim Hrvatima.

Pravi treći entitet su one teritorije koje nisu ni Republika Srpska ni neformalna 'Herceg-Bosna'. Na tim teriotorijama žive Bošnjaci i bosansko-građanski sanjari, koji sanjaju ukidanje kantona i entiteta, koji sanjaju da će bosansko proljeće ujediniti sve etničke grupe u svenarodni bosanskohercegovačku bunt protiv 'nacionalističkih kleptomana' ili već kako ih je moderno zvati u raznim hipstersko-aktivističkim krugovima.

Samo, taj neformalni treći entitet ima jedan problem samoporicanja, samonepriznavanja i samozgražavanja.

Javnost u tim krajevima žacne se kada neko dovede u pitanje multietničnost tih krajeva. Hvala Bogu, evo stižu polako i konačni rezultati popisa, ali je pitanje da li će ove gole činjenice otvoriti oči aktivistima i protestantima koji eto, ne žele da priznaju da podršku za svoje zahtjeve zapravo moraju da traže iz gotovo monoetničkih bošnjačkih sredina.

Stoga valjda i ističu aktiviste koji, ako može ikako, nose imena i prezimena, što ne podsjećaju na pobošnjačene verzije orijentalnih imena. Mladi Arsenijević govori u ime Plenuma građana Tuzle, a sindikalci i aktivisti traže da premijer Tuzlanskog kantona bude Svetlana Cenić.

Ne želim da me neko pogrešno shvati. Damir Arsenijević je pametan i lijep momak, vjerujem sposoban, zna lijepo da govori engleski na Al Džeziri, a Cenićka je veliki stručnjak. Po srijedi je zapravo nešto drugo.

Bošnjačke elite su očito prenijele u narod pomenuti kompleks i strah da žive sami sa sobom, pa vole da se kriju iza multietničke oblande kako bi poržavali mimikriju multietničke BiH, za koju se bore i kojoj streme.

Usađen im je strah od spoljne stigmatizacije, kao muslimanskog faktora u Evropi, jer eto ne žive više u multietničkim sredinama, pa se plaše da ih neko ne optuži za neke muslimanske fundamentaliste. Šta će reći Evropa? Šta će reći Amerika - mota se po glavama izbezumljenih bošnjačko-bosanskih masa.

Ako bi Bošnjaci i njihovi bosansko-građanski drugari u dvodecenijskom obmanjivanju svojih birača, kojim slučajem priznali da su protesti početak bošnjačkog, a ne bosanskog proljeća, uništili bi svoj najvrijedniji kapital kojim drže ljude u kakvoj-takvoj lojalnosti. A to je bajka da sanjamo ružni dejtonski, poratni san, iz kojeg eto, samo što se nismo probudili.

Međutim, Bošnjaci se polako, ali sigurno bude iz višedecenijskog Alijinog matriksa kojeg je veliki zeleni vođa uspješno kreirao sa svojim socijaldemokratskim ikebanama s obzirom da je zaigrala mečka i pod prozorima njihovih korumpiranih nasljednika.

Takva nepravedna država u kojoj određeni broj povlaštenih familija ima sve, a drugi ništa, i treba da propadne.

Oni koji su se borili za takvu držvu, nisu nikakvi heroji - nego ušančeni vojnici jedne obmane koji su od svojih privilegija zaboravili desetine hiljada svojih prevarenih ratnih drugova, koji danas nemaju ništa.

Nemali broj univerzitetskih profesora, analitičara i drugih zagovarača bosansko-građanske utopije, iznijeli su kvalifikacije da se eto, nacionalno pitanje i nacionalna tematika i pripadnost, pokazali irelevantnim na protestima sa socijalnom pozadinom, što je, usudiću se reći, neshvatljivi kardinalni promašaj svih ozbiljnih intelektualaca koji su se usudili da izreknu takvu kvalifikaciju.

Ništa u BiH nije bez etno-nacionalnog predznaka i sljedstveno njemu, političkim konotacijama. Etno-nacionalni predznak čuči i tamo gdje se najmanje nadamo, krije se i, ako ga isprovociramo i zanemarimio, mučki će nam s leđa zabiti nož u naše nadnacionalne, klasne teorije.

Bošnjacima i njihovim saveznicima- bosansko-građanskim utopistima bilo bi bolje da se ne prave idioti.

Bosanskim građanskim utopistima, ako nemaju šta suvislije da poruče bošnjačkim radničkim i sirotinjskim masama, osim šuplje priče o tome da nacionalno pitanje nema ništa s protestima, bilo bi bolje da se sklone, i prepuste konačno Bošnjacima da odluče šta hoće i šta mogu da postignu u realnim istorijskim i političkim okolnostima, odnosno da se probude iz dvostrukog matriksa, jednog Alijinog, drugog građanskog.

Ko brani Bošnjacima da objedine pojedine kantone i smanje njihov broj, na primjer? Kada su u javnost dospjele ideje onog famoznog tima eksperata, koje je finansirala Ambasada SAD-a u BiH, da daju preporuke za ustavnu prekompoziciju Federacije, te kada je izašao prijedlog da se Bosansko-podrinjski kanton pripoji Kantonu Sarajevo, brže-bolje je Skupština BPK donijela deklraciju u kojoj je odbacila tu ideju, dok su čelnici BPK argumentovali svoje odbijanje time što, premda je siromašan, BPK nije u tolikim dubiozama kao KS, dodajući da je BPK jedini bošnjački odbranjeni prostor na Drini i da oni taj kanton zaslužuju.

Zašto bošnjački i bosansko-građanski političari nisu izašli nikada u susret žiteljima Olova, koji putuju 120 km u Zenicu da se liječe, a prolaze kroz Sarajevo, udaljeno pedesetak kilometara? Zašto ih nisu pripojili Kantonu Sarajevo? Zato što i Olovljani ispunjavaju neke sulude balanse u Federaciji, kao očito propalom američkom eksperimentu zbog čega moraju da trpe i da ućute odmah, da se na primjer Hrvati ne bi dosjetili da prekrajaju granice.

Da li bi Tuzlaci prihvatili da im ukinu kanton, da se prebace neke ingerencije u Sarajevo, pa da onda onda svako malo moraju da putuju? Čisto sumnjam i ne vjerujem nikome ko kaže da bi to želio jer, ili laže, ili ne zna uopšte o čemu govori.

Ako ne mogu da se dogovore sami sa sobom, kako onda očekivati da će bošnjačke i bosansko-građanske elite uspjeti da nađu kompromis sa Srbima i Hrvatima po pitanju budućnosti BiH?

S tim u vezi nikakve mimikrije i sakrivanje bošnjačkih masa iza 'multietničkih' imena neće doprinijeti ničemu dobrom. Štaviše, produžiće se unedogled jedan drugi san, koji će baš kao i buđenje iz Alijinog matriksa biti burno i ko zna kako će proći.

Izvor: Prviportal.ba

Robbie MO

Junuz Djipalo je napisao/la:

Toliko se zazivaju novi Daytoni, jače uključenje MZ i fokus... I onda kada EU donese deklaraciju i postanu vidljivi obrisi jačeg angažmana EU u BiH, izbiju neredi.

Izgleda da su unitaristi malo selektivni kad zazivaju uključenje MZ.

Prvo je bilo "šta ne pomažete, angažirate se, nametnete, vi ste odgovorni", a sad će biti "ostavite BiH na miru!".

Ministry of Sound

Bobovac je napisao/la:

Sa druge strane bošnjačke radikalne nade u nastajanju, i to iz svih političkih orijentacija, podržavale su sa druge strane dvodecenijski javni linč Dejtonskog sporazuma, pričama o genocidu, etničkom čišćenju, zločinima i nepravednom rješenju.

To nepravedno rješenje su pokušali da pretvore u univerzalno obrazloženje što ne funkcioniše ni Federacija BiH, što su kantoni skupi, što je mala plata, što ovo i što ono. Dakle, dok se ne sruši dejtonski okvir, tj. dok se ne ukine Republika Srpska - ništa ne može funkcionisati, što je bezočna podvala bošnjačkih elita i njihovih na izgled protivnika iz bosansko-građanske utopije, inače saboraca u cijepanju 'luđačke košulje'.

Dok su oni tako ukidali Republiku Srpsku, propala im je Federacija. Većinski predstavnici Hrvata su jasno kazali da žele svoj komad teritorije. Neko to zove treći entitet.

Prepisao od BBC-a:

BBC je napisao/la:

Stvari koje treba prevesti na engleski i slati svim mogućim medijima. BBC Plenum:

- Dayton nije kriv Bošnjacima za korupciju u njihovom društvu.
- Dayton nije kriv Bošnjacima za zapošljavanje rođaka u javnim tvrtkama.
- Dayton nije kriv Bošnjacima za uništene i jeftino prodane bošnjačke tvrtke.
- Dayton nije kriv Bošnjacima što im se ne uplaćuju plaće, mirovinsko i zdravstveno.
- Dayton nije kriv Bošnjacima što su im diplome nevažeće po zapadu.
- Dayton nije kriv Bošnjacima što policija uzima mito.
- Dayton nije kriv Bošnjacima što bošnjački tužitelji i suci drže slučajeve po ladicama do zastarijevanja.
- Itd.....

Junuz Djipalo

Bobovac je napisao/la:

Bošnjačko-bosanski strah od samoće - rezime propalih antidejtonskih politika
Ukidali RS pa propala Federacija - buđenje iz Alijinog i građanskog matriksa.

slika

Piše Ensar Zgodić

Oni su čitavu dejtonsku strukturu prihvatili kao privremenu, odnoseći se, isto tako, privremeno, bahato i usputno prema, na primjer funkcionisanju institucija Federacije, kantonalnim institucijama, koje su trebale da uspješno rješavaju životne probleme građana.
Izvor: Prviportal.ba

Odlična kolumna. Ostao sabur bez sabura.

Bobovac

Mostarski "Plenum". Ali bez zezanja, ima tu i dobrih i konkretnih ideja. ;)

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

Junuz Djipalo je napisao/la:

Toliko se zazivaju novi Daytoni, jače uključenje MZ i fokus... I onda kada EU donese deklaraciju i postanu vidljivi obrisi jačeg angažmana EU u BiH, izbiju neredi.

Izgleda da su unitaristi malo selektivni kad zazivaju uključenje MZ.

Dokle si stigo sa regionalnim strankama?

Junuz Djipalo

Kum Bečo je napisao/la:

Junuz Djipalo je napisao/la:

Toliko se zazivaju novi Daytoni, jače uključenje MZ i fokus... I onda kada EU donese deklaraciju i postanu vidljivi obrisi jačeg angažmana EU u BiH, izbiju neredi.

Izgleda da su unitaristi malo selektivni kad zazivaju uključenje MZ.

Dokle si stigo sa regionalnim strankama?

Čim se pitanje ravnopravnosti Hrvata riješi, regionalne stranke imaju šansu. Dotad, fakat nam je dosta kvazigraDŽana.

Glazbenik

Citat:

Vlast uzvraća udarac: Nema para za bolji život ali ima za gumene metke, vodene topove, specijalne štitove...

četvrtak, 13. veljače 2014. 10:20

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo na jučerašnjoj hitnoj sjednici podržali su zahtjev MUP-a KS da se odmah opremi policija. Zastupnik Predrag Kojović (Naša stranka) ističe da "ne vjeruje da je za smirivanje bunta potrebna kupovina 10.000 gumenih metaka".

To je, između ostalog, navedeno u Informaciji Uprave policije MUP-a KS, u vezi s demonstracijama na području KS, gdje je pobrojana sva oprema neophodna za rad policije u Kantonu Sarajevu.

http://prviportal.ba/index.php/vijesti/sarajevo/item/2462-vlast-uzvraca-udarac-nema-para-za-bolji-zivot-ali-ima-za-gumene-metke-vodene-topove-specijalne-stitove

Pessimus dux

bumbar92 je napisao/la:

Citat:

S druge strane, u političkom i medijskom mainstreamu postalo je najnormalnije, pa čak i politički korektno, denuncirati zahtjeve za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta u BiH kao izraz etničkog hrvatskog nacionalizma i šovinizma. No, i to je pogrešno. Sagledano iz politološke perspektive, zahtjev za treći entitet ne može se svrstati u domenu etničkog nacionalizma jer etnički nacionalisti traže izravnu aneksiju hrvatskih krajeva BiH Republici Hrvatskoj (minimalističko rješenje) ili pak pripajanje čitavog prostora do Drine po uzoru na NDH (maksimalističko rješenje). Za razliku od toga, treći entitet, kao politički program i projekt, spada u domenu pluralnog nacionalizma koji je postsuverenistički i koji smatra da poddržavne nacionalne grupe (u slučaju BiH to su Bošnjaci, Srbi i Hrvati) imaju pravo, ako to žele, na svoje samoupravne teritorijalne jedinice unutar šireg državnog ustroja kako bi se politički, ekonomski i kulturno održale kao zasebni kolektivi. Sasvim je jasno da takvo državno uređenje ne može biti primijenjeno svuda i u svakome trenutku, ali je BiH danas i više nego zrela upravo za takvo rješenje. Uostalom, uspostavom trećeg entiteta podjela na kantone postala bi suvišna i oni bi se u tom slučaju doista mogli ukinuti. U tom bi scenariju BiH umjesto sadašnjih 14 imala samo pet vlada (tri entitetske, jednu u distriktu Brčko i jednu federalnu na razini države) - čime bi u velikoj mjeri bili ispunjeni i neki od osnovnih zahtjeva prosvjednika.

zabranjeni.url

To je to, sjajna analiza Janka Bekića, nisam ni sumnjao za njega.

Konačno netko tko konta samu bit načela etnopluralizma. :palacgore2

doc

bumbar92 je napisao/la:

Čuj građanski nacionalizam... to je ono što cijelo vrijeme zovemo "graDŽani", upakovane šoviniste i malograđani u celofan građanstva

Citat:

KOMENTAR JUTARNJEG Je li Bosna i Hercegovina sada spremna za treći, hrvatski entitet?

U prvim danima nasilnih prosvjeda u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Bihaću i Mostaru hrvatski su internetski portali krajnje lijevog usmjerenja naprosto vrvjeli člancima podrške socijalnom buntu u Bosni i Hercegovini. Stvarao se dojam da je poruka koju svjetski poznati reggae-ska-punk bend iz Zenice Dubioza kolektiv zadnjih šest godina sa svojih albuma šalje domaćoj i stranoj javnosti napokon dospio do građana BiH i da je u susjednoj državi na djelu stvaranje nekog sasvim novog postnacionalnog bosanskog identiteta koji će ujediniti pripadnike sva tri konstitutivna naroda i okrenuti ih protiv njihovih stvarnih neprijatelja - političke elite stasale na Daytonskom ugovoru. No, kao što je sastav Dubioze kolektiv dominantno bošnjački, tako su se i prošlotjedni prosvjedi odvijali isključivo u dominantni bošnjačkim gradovima i kantonima (u podijeljenom Mostaru u njima su sudjelovali gotovo isključivo Bošnjaci iz istočnog dijela grada), dok su srpski entitet i hrvatski krajevi Federacije BiH uglavnom ostajali nijemi promatrači zbivanja.

Razlog tomu je neizbježna politička konotacija narodnog ustanka koji je doista primarno socijalnog karaktera, ali koji dugoročno neminovno poprima i nacionalnu dimenziju. Naime, prosvjednici su (sasvim ispravno) kao glavnog krivca kronične ekonomske depresije i društvene apatije u BiH detektirali i razotkrili glomazni administrativni aparat koji, uz to što je prožet etničkim nepotizmom i korupcijom, guta ogromne količine vremena i novca čak i onda kad funkcionira prema pravilnicima i zakonima. On je takav jer mu je glavni zadatak (ili smisao postojanja) zadovoljiti apetite za političkim predstavništvom sva tri demosa u BiH, a ne funkcionirati kao racionalno upravno tijelo. Samim tim, pozivi prosvjednika za “ukidanje(m) kantona i entiteta, s ciljem smanjenja javne potrošnje”, kako stoji u manifestu grupa građana Udar i Revolt, ne mogu imati pozitivnog odjeka u Republici Srpskoj ni u većinski hrvatskim županijama Federacije. Upravo suprotno, takvi naglasci Srbe i Hrvate mogu samo približiti njihovim političkim elitama i dodatno produbiti nacionalni jaz između “običnih ljudi” u BiH.

Naime, ukidanje kantona i entiteta - koliko god bilo korisno u smislu racionalizacije državne uprave - može biti isključivo u nacionalnom interesu Bošnjaka koji predstavljaju relativnu većinu u državi i kontroliraju glavni grad Sarajevo. Zbog toga poruke i slogani koji proteklih dana dopiru iz prosvjedničkih megafona i s nasprejanih fasada - “Dolje nacionalizam!” ili “Jedinstvena Bosna!” - nipošto nisu lišeni nacionalnog sadržaja, ili čak antinacionalistički, kako naivno vjeruju ili žele vjerovati predstavnici marksističke ljevice u Hrvatskoj i “regiji”, nego su izraz onoga što se u političkoj znanosti naziva građanskim nacionalizmom. Taj oblik nacionalizma pretendira da bude nadetnički, odnosno da predstavlja ukupnost građana neke države ostavljajući etničke, religiozne i sve ostale partikularizme u privatnoj sferi. U stvarnosti, kako potvrđuju društveni znanstvenici svjetskoga glasa Anthony D. Smith i Dominique Schnapper (inače i sama francuska građanska nacionalistkinja), svaka, pa i najgrađanskija nacija u sebi sadrži etničku jezgru koja zadaje ton čitavome društvu. Potpuno je izvjesno da bi etnička jezgra građanske bosanskohercegovačke nacije bili Bošnjaci-Muslimani, što je za Srbe i Hrvate, dakako, apsolutno neprihvatljivo.

S druge strane, u političkom i medijskom mainstreamu postalo je najnormalnije, pa čak i politički korektno, denuncirati zahtjeve za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta u BiH kao izraz etničkog hrvatskog nacionalizma i šovinizma. No, i to je pogrešno. Sagledano iz politološke perspektive, zahtjev za treći entitet ne može se svrstati u domenu etničkog nacionalizma jer etnički nacionalisti traže izravnu aneksiju hrvatskih krajeva BiH Republici Hrvatskoj (minimalističko rješenje) ili pak pripajanje čitavog prostora do Drine po uzoru na NDH (maksimalističko rješenje). Za razliku od toga, treći entitet, kao politički program i projekt, spada u domenu pluralnog nacionalizma koji je postsuverenistički i koji smatra da poddržavne nacionalne grupe (u slučaju BiH to su Bošnjaci, Srbi i Hrvati) imaju pravo, ako to žele, na svoje samoupravne teritorijalne jedinice unutar šireg državnog ustroja kako bi se politički, ekonomski i kulturno održale kao zasebni kolektivi. Sasvim je jasno da takvo državno uređenje ne može biti primijenjeno svuda i u svakome trenutku, ali je BiH danas i više nego zrela upravo za takvo rješenje. Uostalom, uspostavom trećeg entiteta podjela na kantone postala bi suvišna i oni bi se u tom slučaju doista mogli ukinuti. U tom bi scenariju BiH umjesto sadašnjih 14 imala samo pet vlada (tri entitetske, jednu u distriktu Brčko i jednu federalnu na razini države) - čime bi u velikoj mjeri bili ispunjeni i neki od osnovnih zahtjeva prosvjednika.

Već je duže vremena svim trezvenim promatračima situacije u BiH savršeno jasno, a nakon posljednjih nasilnih prosvjeda postalo je i opipljivo, da je daytonski status quo štetan, pa i razoran za nama susjednu državu. Dubinske reforme njezina ustavnog uređenja pod hitno su potrebne ako se želi izbjeći ukrajinski scenarij (koji u sebi također objedinjuje socijalnu i nacionalnu komponentu). Pritom je evidentno da su unitaristička rješenja kakva u svom manifestu “Nova Bosna i Hercegovina” zastupaju grupe prosvjednika potpuno neprihvatljiva za Srbe i Hrvate i da se promjene moraju tražiti u smjeru istinske federacije ne samo konstitutivnih naroda, nego i njihovih konstitutivnih teritorijalnih jedinica.

zabranjeni.url

Jesu li Sinn Feinovci mogli i u najluđim snovima zamišljati ovakav Kopernikanski prevrat u Pereciji prije 2-3 godine?

Kad jutarnji piše "hrvatski internetski portali krajnje lijevog usmjerenja", "no kao što je sastav Dubioze kolektiv dominantno bošnjački, tako su se i prošlotjedni prosvjedi odvijali isključivo u dominantni bošnjačkim gradovima i kantonima"

, gradžanski nacionalizam

Citat:

"S druge strane, u političkom i medijskom mainstreamu postalo je najnormalnije, pa čak i politički korektno, denuncirati zahtjeve za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta u BiH kao izraz etničkog hrvatskog nacionalizma i šovinizma. No, i to je pogrešno."

Citat:

Za razliku od toga, treći entitet, kao politički program i projekt, spada u domenu pluralnog nacionalizma koji je postsuverenistički i koji smatra da poddržavne nacionalne grupe (u slučaju BiH to su Bošnjaci, Srbi i Hrvati) imaju pravo, ako to žele, na svoje samoupravne teritorijalne jedinice unutar šireg državnog ustroja kako bi se politički, ekonomski i kulturno održale kao zasebni kolektivi. Sasvim je jasno da takvo državno uređenje ne može biti primijenjeno svuda i u svakome trenutku, ali je BiH danas i više nego zrela upravo za takvo rješenje. Uostalom, uspostavom trećeg entiteta podjela na kantone postala bi suvišna i oni bi se u tom slučaju doista mogli ukinuti. U tom bi scenariju BiH umjesto sadašnjih 14 imala samo pet vlada (tri entitetske, jednu u distriktu Brčko i jednu federalnu na razini države) - čime bi u velikoj mjeri bili ispunjeni i neki od osnovnih zahtjeva prosvjednika.

Prepare for Pereci, here we come. :001_tongue

Ukinimo kantone, uspostavimo treći!

I ispunimo zahtjeve prosvjednika! :001_cool

BBC

Oni bi sad htjeli da potpuno zaobiđu demokratske izbore.

BBC

Bošnjaci džaba kreče, glavni krivci im i dalje u foteljama i drmaju po starom. Nek poslije ne dolaze nama tražiti support.

Citat:

Na jučerašnjoj sjednici Vlada FBiH je donijela odluku da „Željeznicama FBiH“, preduzeću u kojem su SDA kadrovi nagomilali štete i gubitke veće od 100 miliona KM, dodijeli subvencije u iznosu od oko 21 milion KM!

doc

novem je napisao/la:

Teško se ne složiti sa Lagumdžijom da bi pravosuđe trebalo ustanoviti "tko je plaćao" i "poticao nasilje". Utvrđivanje tih činjenica, bez političkih pritisaka, bilo bi od goleme važnosti za jačanje autoriteta pravosuđa. No, ostala je znakovita i gotovo nezapažena jedna druga nedavna Lagumdžijina izjava. On je rekao:"Ako netko misli na mala vrata ovdje snijeti jaje koje će se izleći u troglavu aždaju, neka to zaboravi. Nismo zaniteresirani za (takvu) perspektivu u EU i NATO". Lagumdžija je to kazao za vrijeme rasprava o prijedlogu Rezolucije EU Parlamenta, koja je u međuvremenu i usvojena, a kojom se izražava protivljenje podjeli Bosne i Hercegovine ali istodobno se zagovara njena federalizacija i protivi centrističkoj tendenciji uređenja Bosne i Hercegovine kakva je prepoznata u sarajevsko-bošnjačkim elitama. Čini se kako je europsko STOP centrističkom, odnosno unitarističkom uređenju BiH, uznemirilo šefa SDP-a te je on zaprijetio čak i odustajanjem Bosne i Hercegovine od integracija u EU i NATO.

Lagumdžijina poruka zvuči ucjenjivački, jer ona na političkoj ravni znači da ako BiH neće biti ustrojena onako kako on i njegovi istomišljenici žele onda "nismo zainteresirani za perspektivu u EU i NATO". To su ozbiljne riječi koje zrcale geopolitičkim implikacijama. Lagumdžija se nije izjasnio u kojim bi to integracijama vidio BiH mimo EU-a i NATO-a. Ovakvom izjavom Lagumdžija je dao poticaja razmatranju (ne)skrivenih geoplitičkih ambicija prema BiH kojima osim EU i NATO-a, svoje krojenje Balkana očituju tursko-islamske i rusko-srpske pretenzije. Kolikogod Lagumdžija bio poznat po retoričkim izletavanjima, ova njegova najava eventualnog odustajanja BiH od euroatlanskih integracija ipak se ne može olako zaobići pošto je izgovorena kroz usta aktualnog ministra vanjskih poslova BiH.

Ovakve izjave, kao što je Lagumdžijina, zapravo, funkcioniraju i kao opomena Europskoj uniji i NATO-paktu da bi BiH mogla postati hrana geoplitičkim raljama koje nemaju euroatlanski predznak, ukoliko se iz Bruxellesa budu pasivno promatrala zbivanja na Balkanu. Ima se razloga očekivati robusniju diplomatsko-političku ofenzivu EU-a i NATO-a usmjerenu prema Bosni i Hercegovini. Uprotivnom, najnovije nasilje možda neće biti posljednje niti najmanje zlo koje zahvatilo BiH.

No, vratimo se rezoluciji EU Parlamenta kojom se izražava protivljenje centrističko, odnosno unitarnom uređenju BiH a zagovara njena federalizacija. Autorica rezolucije njemačka zastupnica u EU Parlamentu Doris Pack je objašnjavajući usvajanje tog dokumenta rekla: "Hrvati u BiH kažu i mislim da im to nitko ne može proturiječiti da Komšić nije izabran većinom glasova Hrvata. Radi se o Lagumdžijinoj stranci (SDP-u koja je predložila Komšića za člana Predsjedništva BiH), koja tvrdi da ima sve narode, ali oni su iskoristili Komšića kako bi to mjesto uzeli konstitivnom narodu Hrvatima. To je jako problematično".

Doris Pack se, također, nije ustručavala otvoreno osporiti i uspostavu platformaške vlasti Federacije BiH. "To je provedeno na način da Hrvati ne mogu biti zadovoljni. Nije uzeta u obzir većina hrvatskih birača", istaknula je ona. Ovime Doris Pack nije rekla ništa novoga, ali njezina izjava, kojom se dijagnosticira srž problema u BiH, važna je pošto se njome potvrđuje internacionalizacija slučaja neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Čini se kako upravo internacionalizacija problema u vezi s gaženje prava Hrvata u BiH žulja Lagumdžiju, jer su on i njegov SDP, u kooperaciji sa SDA-om dali golemog udjela u instaliranju Komšića za člana Predsjedništva BiH i nametanju platformaške vlasti, ne mareći za glasačku volju Hrvata. Ta i takva opasno nepoštena rabota, što potvrđuje i rezolucija EU Parlamenta i Doris Pack, odjeknula i u europskim metropolama kao bumerang njezinim sarajevsko-bošnjačkim autorima.

De ne iritiram Emt preko svake mjere ponavljanjem svih vijesti. :laugh

Op, op, opa, dolazi Europa.

BBC

Fahro je na HRT Dnevniku nešto zanimljivo rekao. Dnevna zarada Avaza cca 50.000 KM. 18 milijuna KM za godinu. Jel vam sad jasno zašto se Klix trudi da više od Avaza izludi Bošnjake sa islamom i nekakvim kvazi patriJotizmom.

BBC

Komšiću i njegovoj Nedemokratskoj Fronti se smješe bošnjački glasovi. Primjetim neki tihi konsenzus kod Bošnjaka da glasuju "za manje zlo".

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

Kao prijelazno rješenje da

Betandwin · **Pridružen/a:** 17 svi 2009, 22:48 **Postovi:** 1389

BBC je napisao/la:

Fahro je na HRT Dnevniku nešto zanimljivo rekao. Dnevna zarada Avaza cca 50.000 KM. 18 milijuna KM za godinu. Jel vam sad jasno zašto se Klix trudi da više od Avaza izludi Bošnjake sa islamom i nekakvim kvazi patriJotizmom.

Fahro laze cim zine , jos prije par godina sam radio neki posao sa Avazom , reklamiranje u istom ,50.000 primjeraka im je tiraz petkom kad ide onaj sedmicni program , i tako racunaju u njegovom marketingu ,a ostalim danima je to 4-5 puta manje ...

doc

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik
BiH je neodrživa zabluda međunarodne zajednice
slika

"Protesti su u početku imali socijalni razlog, ali ubrzo su se pretvorili u vidno politički razlog... Navodni demonstranti su kroz traženja u različitim zahtjevima isključivo tražili politička rešenja, kao što su jedan predsjednik u BiH, ukidanje županija i entiteta i to je stara patetika koju možemo da čujemo kod Bošnjaka", istaknuo je Dodik.

"Imamo potpuno posvećeno i osvećeno političko rukovodstvo koje ne dozvoljava nikakve pritiske i ustupke bez obzira s koje strane dolaze. Ono što se danas događa u BiH je apsolutno politički motivirano s ciljem da, u najmanju ruku, dođe do prijenosa tih nemira kod Srba i Hrvata, da se pokaže da političke elite ne valjaju ništa, a onda bi se išlo na moduliranje novog političkog sustava", tvrdi Dodik.

On navodi kako stranci "pokušavaju da pokažu da se cijela Bosna digla i da nema razlika između Srba, Hrvata i Bošnjaka".

Dodik je ocijenio i kako je BiH "neodrživa zabluda međunarodne zajednice" i da su za BiH kakva danas postoji "najmanje Bošnjaci, pa je zato i ruše".

"Ovo je bilo upereno protiv rušenja institucija sistema. Izgorjela je zgrada Predsjedništva i drugi objekti koji nemaju veze sa županijskim vlastima koje su provodile privatizaciju u Federaciji", smatra Dodik.

On je naveo i kako su stranci nametnuli određene zakone, a da nijedan od njih "nije ništa dobro donio", kao i da stranci žele predsjednika republike "koji bi se smijao i potpisivao prenose nadležnosti na razina BiH zbog daleke sretne budućnosti u EU".

"Naša putanja ka EU treba da bude, ali ne po svaku cijenu i ako je put kao EU smanjenje ovlasti za Republiku Srpsku onda vam hvala za EU, ostat ćemo ovdje, braniti svoju autonomiji i graditi institucije", rekao je Dodik, dodavši kako Srpska nema razloga za brigu da može da bude ugrožena, prenosi Tanjug.

On je ocijenio i kako je BiH "nesretna zemlja" koja treba da se raziđe na tri države koje bi mogle da žive u miru i da svako odgovora za svoj prostor, kao i da ne želi da sudjeluje "u promašenom projektu koji se zove BiH".

Član Predsjedništva SNS Marko Đurić rekao je da će Srbija uvijek stajati uz Republiku Srpsku i da Srbija potpuno razume ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi srpski narod preko Drine.

"Srbija je danas u mnogo boljoj međunarodnoj poziciji nego prije godinu i po dana i nastavit će da sav svoj kredibilitet i utjecaj, stečen teškim i marljivim radom, upotrebljava da interesi našeg naroda u Republici Srpskoj budu zaštićeni", podvukao je Đurić.

Potpredsjednik LDP Bojan Đurić rekao je kako je za regija dosta ozbiljan problem ako se ne shvati da su suštinski razlozi nezadovoljstva naroda mnogo dublji.

"Srbija mora da se ponaša ozbiljno, ima obveze prema BiH i Republici Srpskoj i najvažnije da taj proces ne bude sveden samo na to pitanje", rekao je Đurić.

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/19699 ... dnice.html

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

Tema o Dodiku postoji

BBC

Kum Bečo je napisao/la:

Kao prijelazno rješenje da

A što imate od njega, nikakve koristi za kvalitet života. No eto, zaslužujete ga potpuno.

HercegBosna.org

Bošnjačko proljeće

Online