HercegBosna.org

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Dežuloviću, ako ne zna svijet, znamo mi kakvo si ti đubre. I ne samo srpsko...

slika

http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/ ... rpsko.html

SDB · Jutarnji list, 16.11.2012., 8h:

Kako ovo nitko nije stavio...

Počivao u miru.

http://www.vecernji.hr/knjige/gabriel-g ... ota-933639

Citat:

ODLAZAK NOBELOVCA
Gabriel Garcia Marquez preminuo u 87. godini života

Jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca, poznat kao "Gabo", preminuo je u 87. godini u Mexico Cityju

Junuz Djipalo

Ova mala je kolumnistica Poskoka, a možda i članica foruma pa je red da je i ovdje stavimo. I nju i njezinog Mikija (ili Minija

):

http://poskok.info/wp/?p=94466

Pessimus dux

Junuz Djipalo je napisao/la:

Ova mala je kolumnistica Poskoka, a možda i članica foruma pa je red da je i ovdje stavimo. I nju i njezinog Mikija (ili Minija

):

http://poskok.info/wp/?p=94466

Nova OldSkul? :zubati

Čitao sam ranije neke njezine kolumne i intervju, zrelo je djelovalo, iako tu ima još potencijala... :wink

Wind · **Pridružen/a:** 17 vel 2011, 14:09 **Postovi:** 3481

Pessimus dux je napisao/la:

Junuz Djipalo je napisao/la:

Ova mala je kolumnistica Poskoka, a možda i članica foruma pa je red da je i ovdje stavimo. I nju i njezinog Mikija (ili Minija

):

http://poskok.info/wp/?p=94466

Nova OldSkul? :zubati

Čitao sam ranije neke njezine kolumne i intervju, zrelo je djelovalo, iako tu ima još potencijala... :wink

Nono..
Neponovljivo, dok je bila Skulka! :wink

Wind · **Pridružen/a:** 17 vel 2011, 14:09 **Postovi:** 3481

Dani Zagreba u Sarajevu

Povodom održavanja manifestacije "Ja BiH... pet dana Zagreba u Sarajevu'' u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva ''Napredak'' i Udruge ''Ja BiH...'', javnosti je u ponedjeljak u Sarajevu predstavljen program u kojem će moći uživati njeni posjetioci

Ivica Propadalo, muzičar i slikar porijeklom iz Livna, podsjetio je da je ovo peta godina zaredom da se manifestacija održava u Sarajevu.

“Iako radimo sa skromnim sredstvima, mogu reći da se ovdje pokazalo ono da je malo ipak puno i rezultati su veliki jer smo dodatno zbližili Sarajevo i Zagreb. Ove godine na manifestaciji imamo pet vrhunskih filmova koje će publika imati priliku gledati, a osim toga imamo još izložbe, koncert i promociju knjige”, rekao je Propadalo.

Josip Nikolić, glavni tajnik HKD ''Napredak'' koji je ujedno i jedan od organizatora manifestacije, kazao je kako se radi o uspješnom kulturnom događaju, koji je prerastao u tradiciju. “Do sada smo svake godine imali izuzetno bogat i dobar program i nadamo se da će i ove godine biti isto i da će sarajevska publika uživati”, rekao je Nikolić.

Redatelj filma “Kauboji” Tomislav Mršić izjavio je kako će njegov film biti prikazan u okviru manifestacije dodajući da je riječ o vrlo zanimljivom djelu. “Publika je već prepoznala film. Nadam se da će i sarajevska publika u njemu uživati. Pozivam sve da dođu na projekcije", kazao je redatelj Mršić.

Bh. režiser Jasmin Duraković naglasio je kako su ovakve i slične manifestacije vrlo korisni događaji za dodatno zbližavanje dva grada. “To je velika stvar i za kulturu Sarajeva i Zagreba. Ovo što oni rade je dvosmjerni put: program koji nude pokazuje da prate trendove, tradiciju, ali i moderno”, rekao je Duraković.

Festival ''Ja BiH...5 dana Zagreba u Sarajevu'' počeo je u ponedjeljak, 2. juna izložbom slikara Vatroslava Kuliša i trajat će do 6. juna.

U sklopu festivalskih aktivnosti svakodnevno će biti prikazivan po jedan hrvatski film, a prvi na repertoaru je ''Kauboj'' redatelja Tomislava Mršića.

Književnica i teatrologinja Mani Gotovac promovirat će svoje knjige, a bit će upriličena i predstava po knjizi ''Fališ mi'' u izvođenju HNK iz Varaždina ''Pričaj mi o Gorkom'' s Hanom Hegedušić, Juditom Franković i Robertom Plemićem.

Zoran Vukić i Nikola Dabac gostovat će s predstavom za djecu i odrasle ''Između krajnosti'', nastupit će i Jasna Bilušić i Ivana Rushaudat uz Antu Gelu, a festival će završiti rok koncertom Teške Industrije, XL Nakon i benda KARNE.

Hunter

Citat:

izvor: blic.rs

MISTERIJA Šopenovo srce tajno ispitano u Poljskoj

Dok je udisao poslednji dah na samrtničkoj postelji u Parizu 1849. Frederik Šopen je prošaputao zahtev koji je postao muzička legenda: kada umrem, sahranite mi srce u Poljskoj.

Želeo je da simbol njegove duše počiva u rodnoj zemlji za kojom je čeznuo iz samonametnutog egzila u Francuskoj. Od tada, kompozitorovo telo leži na groblju Per Lašez u Parizu dok je njegovo srce moralo da prodje dug put pun intriga.

Srce je, piše AP, najpre zapečaćeno u tegli punoj pića, najverovatnije konjaka. Potom je prokrijumčareno u Varšavu pored ruske granične policije. Kada je stiglo u grad, Šopenovo srce išlo je iz ruke u ruku rođaka pre nego što je stavljeno u jedan od stubova Crkve Svetog srca.

Tokom Drugog svetskog rata, na kratko je bilo u rukama nacista. Srce je više puta ekshumirano, a poslednji put u tajnoj operaciji kako bi se utvrdilo da li je dobro očuvano.

Čuvari srca odbili genetska ispitivanja

Za Poljake, Šopenove nostalgične kompozicije "hvataju" nacionalni duh i smatraju da je sudbina njegovog srca povezana sa najvećim agonijama i trijumfima Poljske posle gotovo dva veka strane okupacije, rata i oslobodenja.

"To je veoma emotivan predmet za Poljake", kaže Mikal Vit, genetičar koji je radio inspekciju srca. Šopen je "izuzetno važan za poljsku dušu".

Stručnjaci žele da sprovedu gentska testiranja kako bi utvrdili da li je bolešljivi genije preminuo od tuberkuloze kada je imao 39 godina, kako se veruje, ili od neke druge bolesti. Ali poljska crkva i vlada, koji su čuvari srca, godinama su odbijali da dozvole bilo kakav invazivni test, delom i zbog protivljenja dalekog, živog rođaka kompozitora.

Ove godine pristali su na površnu inspekciju pošto je jedan forenzičar uzbunio javnost rekavši da je posle toliko godina alkohol ispario ostavivši srce na suvom.
Oko ponoći 14. aprila, kada su poslednji vernici napustili crkvu, 13 ljudi koji su se zakleli na tajnost okupilo se u mračnom svetilištu. Među njima su nadbiskup Varšave, ministar kulture, dvoje naučnika i drugi zvaničnici.

U tajnosti tiho izneli srce

Tiho su izneli srce da bi ga ispitali, tom prilikom su napravili više od 1.000 fotografija i voskom zapečatili teglu kako bi sprečili da alkohol izvetri. Arhiepiskop je izgovorio molitvu i srce je vraćeno na svoje mesto. Ni traga od ove tajne ekspedicije nije bilo.

Poljski zvaničnici su tek u septembru otkrili detalje istrage ali nisu rekli zbog čega su toliko čekali. Takođe, fotografije srca nisu objavljene zbog etičkih pitanja.

"Nismo želeli da ovo bude medijska senzacija sa fotografijama srca u novinama", rekao je direktor Šopenovog instituta Artur Šklener. Da bi dokazao da je srce u dobrom stanju pokazao je agenciji AP fotografije.

Neki stručnjaci ipak kritikuju nedostatak transparentnosti tajne operacije.
Stiven Lagerberg, autor knjige o Šopenu, veruje da je u inspekciji trebalo da učestvuju i strani stručnjaci, kao i da je trebalo sprovesti genetsko ispitivanje malog uzorka tkiva kako bi se utvrdio uzrok smrti.

Iako Lagerberg veruje, kao i mnogi drugi, da je Šopen umro od tuberkuloze, to pitanje je i dalje otvoreno.

Srce prokrijumčarila njegova sestra krijući ga ispod haljine

Šopen je rođen u blizini Varšave 1810. Majka mu je bila Poljakinja, otac Francuz. Živeo je u Varšavi do 1830. kada je prešao u Pariz gde je odlučio da živi zbog brutalnih represija Rusije posle neuspelog ustanka Poljaka.

Njegovo srce je u Poljsku prokrijumčarila njegova sestra, krijući ga ispod haljine. Nekoliko godina bilo je u rukama porodice da bi potom bilo pohranjeno u crkvi Svetog krsta u centru Varšave.

Tamo je ostalo do Drugog svetskog rata kada su ga 1944. nacisti sklonili na sigurno. Iako su, piše AP, ubijali Poljake da bi ugušili pobunu, pomučili su se da očuvaju relikviju kompozitora koga Nemci ponekad svojataju zbog velikog uticaja nemačkih kompozitora na njega. Po završetku rata, srce je vraćeno u crkvu.

Ministar kulture Bogdan Ždrojevski koji je učestvovao u aprilskoj inspekciji ostao je pri odluci da zabrani invazivno testiranje.

"Mi u Poljskoj često kažemo da je Šopen preminuo od tuge za domovinom. Dodatne informacije su možda mogle biti dobijene o njegovoj smrti ali to nije dovoljan razlog da uznemirimo njegovo srce", rekao je on.

Konačni odgovori na pitanje od čega je Šopen umro možda će se znati posle nove inspekcije - za 50 godina.

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Velikosrpsko svojatanje velikih dubrovačkih književnih klasika, Gundulića i Marina Držića

1,497

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10829

Ima li išta gluplje nego pričati o svojatanju književnosti i to na ovaj način , ali vidim da to neki ozbiljno shvataju tako što misle da će valjda banda Pink Panter otići u hrvatski arhiv ukrasti dubrovačku književnost. :ucelo

Kako se manifestuje to "svojatanje" i kakve posledice može imati?!

Ono kao Srbi napišu da su Gundulić i Držić srpski pisci , i kad uđemo u EU srpskim lobiranjem u Briselu se zavede da su njih dvojica srpski pisci , i Hrvati onda tako fini i blage naravi ostanu zakinuti na svoju baštinu jer su im je Srbi ukrali tj.prisvojili.

Slobodno nas mogu tužiti sudu u Strazburu , mislim da ako plate dobre odvjetnike i advokate imaju šansu za dobijanje parnice.

Ako ništa Srbi mogu tužiti Hrvate za 500 godina neovlaštenog korišćenja srpskih junaka i vladara u vidu pesama za nacionalno uzdizanje , tako što će nam platiti nadoknade za autorska prava.

Ili da dođe do nagodbe , da Srbi koriste još 300 godina dubrovačke pisce jer su ih već 200 godina bezprestano koristili i smatrali svojim , tako će se izjednačiti sa 500 godina velikohrvatskog podlog prisvajanja i na pravdi boga krađe srpskih junaka i vladara.

Ovakav debliziam nisam očekivao od HRT-a iskreno , jer mislim da ovakvo nešto pripada ovom forumu ili dnevno.hr i slični mediji gde ima pristojan broj ludaka kojima ovakve priče padaju napamet.

Metemma · **Pridružen/a:** 17 lip 2012, 00:09 **Postovi:** 15513

Isaak Yudovich Ozimov was born in Petrovichi, Russian SFSR on this day in 1920 (while his exact date of birth is uncertain, Asimov himself celebrated it on January 2).

"Never let your sense of morals prevent you from doing what is right."
--from "Foundation (1951) by Isaac Asimov

Isaac Asimov’s seminal Foundation trilogy—one of the cornerstones of modern speculative fiction—in a single hardcover volume. It is the saga of the Galactic Empire, crumbling after twelve thousand years of rule. And it is the particular story of psychohistorian Hari Seldon, the only man who can see the horrors the future has in store—a dark age of ignorance, barbarism, and violence that will last for thirty thousand years. Gathering a band of courageous men and women, Seldon leads them to a hidden location at the edge of the galaxy, where he hopes they can preserve human knowledge and wisdom through the age of darkness. In 1966, the Foundation trilogy received a Hugo Award for Best All-Time Series, and it remains the only fiction series to have been so honored. More than fifty years after their original publication, the three Foundation novels stand as classics of thrilling, provocative, and inspired world-building.

puntar2.0 · **Pridružen/a:** 20 pro 2011, 20:02 **Postovi:** 8414

joe enter je napisao/la:

Ima li išta gluplje nego pričati o svojatanju književnosti i to na ovaj način , ali vidim da to neki ozbiljno shvataju tako što misle da će valjda banda Pink Panter otići u hrvatski arhiv ukrasti dubrovačku književnost. :ucelo

Kako se manifestuje to "svojatanje" i kakve posledice može imati?!

Ono kao Srbi napišu da su Gundulić i Držić srpski pisci , i kad uđemo u EU srpskim lobiranjem u Briselu se zavede da su njih dvojica srpski pisci , i Hrvati onda tako fini i blage naravi ostanu zakinuti na svoju baštinu jer su im je Srbi ukrali tj.prisvojili.

Slobodno nas mogu tužiti sudu u Strazburu , mislim da ako plate dobre odvjetnike i advokate imaju šansu za dobijanje parnice.

Ako ništa Srbi mogu tužiti Hrvate za 500 godina neovlaštenog korišćenja srpskih junaka i vladara u vidu pesama za nacionalno uzdizanje , tako što će nam platiti nadoknade za autorska prava.

Ili da dođe do nagodbe , da Srbi koriste još 300 godina dubrovačke pisce jer su ih već 200 godina bezprestano koristili i smatrali svojim , tako će se izjednačiti sa 500 godina velikohrvatskog podlog prisvajanja i na pravdi boga krađe srpskih junaka i vladara.

Ovakav debliziam nisam očekivao od HRT-a iskreno , jer mislim da ovakvo nešto pripada ovom forumu ili dnevno.hr i slični mediji gde ima pristojan broj ludaka kojima ovakve priče padaju napamet.

Ne seri, jebali te srpski vladari i junaci.

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Glumac Božidar Alić, želi da ga izbrišu iz Hrvatskog društva javnih umjetnika!

slika

"Poštovani",

moj promišljeni odgovor na Vaše "ograđivanje" od moje izjave dane "HRT-u", ili točnije radmanovoj udbaškoj televiziji, u noći izborne Pobjede gospođe Kolinde Grabar Kitarović glasi:
"Trenutno me brišite iz tog sramnog članstva Kozaračkog kola u koje ste se, razvidno je, preobrazili iz nekad časne Hrvatske udruge dramskih umjetnika, što od dolaska veleizdajnika Stipe Mesića, te njegova nasljednika, također veleizdajnika Ive Josipovića, zastupate tu istu srbofilsku četničku struju ograđujući se od mene Hrvata, dragovoljca Domovinskog rata i katolika.

U, Vama i Vašima spornoj izjavi, rekoh:
"Dobra večer Hrvatice i Hrvati. Moja potpora gospođi Kolindi Grabar Kitarović je najnormalnija, jer sam dragovoljac Domovinskog rata, Hrvat i katolik i Bogu hvala da je pobijedila gospođa Kolinda Grabar Kitarović protiv ove udbaške, srbofilske i četničke struje. Živjeli!"

Stojim iza svakog izgovorenoga slova, kao što stojim iza svog života, te svih odigranih, mahom glavnih uloga , u svim medijima i govornim područjima poput njemačkog, engleskog, talijanskog i materinskog mi hrvatskog, o čemu Vi i Vaši članovi možete samo sanjati nikad dosanjani san.

W. Shakespeare iz Koriolana (kojega igrah na Dubrovačkim ljetnim igrama): " JA VAS PROGONIM ! "

Indikativno je kako ste mi taj Vaš jadni e-mail uputili o dvadesetitreću obljetnicu Međunarodnog priznanja Hrvatske u čijoj sam središnjoj proslavi u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski " sudjelovao vodeći program s gđom Anjom Šovagović Despot, pred našim, do danas jedinim Predsjednikom gospodinom doktorom Franjom Tuđmanom i naravno jedinom Hrvatskom vladom do dana današnjega.

Danas, unatoč protivljenju Vaših i Vama sličnih imamo prvu hrvatsku Predsjednicu gospođu Kolindu Grabar Kitarović, koja će nastaviti započeto djelo dr. Franje Tuđmana i izvedeno uz mnogobrojne žrtve nas dragovoljaca Hrvatskog obrambenog rata, u kojem su takovi poput Josipovića, Pupovaca, Teršelićke, Pusićevih i ostalih mnogobojnih srbočetničkih i udbaških spadala, bili i jesu u redovima agresorske srbočetničke vojske.

Član sam Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD), te Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, koje je već osudilo (javno) Ivu Josipovića za veleizdaju, radimo i na osudama Vesne Pusić, Milorada Pupovca , Vesne Teršelić i drugih.

Vi i Vaša udruženje, očito je, postalo ispostava Teršelićkine Documente i ove nenarodne trenutne vlasti u Hrvatskoj.

Kako biste bili vjerodostojni, predlažem Vam promjenu imena Vašeg Udruženja i predlažem da se nazovete pravim imenom koje Vam odgovara, a to je LGBT Udruga nacionalnih manjina i polutalentiranih udbašića.

U svakom ste slučaju manjina.

Odavno ste se ogradili od hrvatskog puka kojeg ljubim iznad svega, Hrvatica i Hrvata.

Kazališta Vam zjape prazna, nitko ne gleda Vaše pribedaste, sramotne sapunice i nepismene filmove.

Nitko ne pamti vaša imena. Ni po čemu. Uistinu ste se dobro ogradili.

Hrvati pamte i pamtit će gospodu poput Fabijana Šovagovića, Vanje Dracha, Borisa Dvornika, Josipa Gende, Zvonimira Rogoza, Jovana Ličine, Uglješe Kojadinovića, Zvonimira Torjanca, Zvonimira Zidarića, Zvonka Strmca ( i još mnogih koje ovaj tren ne mogu prizvati u pamćenje ) i još Bogu hvala živućeg Zlatka Viteza, Dragana Despota i moje malenkosti.

Članovi Hrvatskog etičkog sudišta jesu : prof. dr. Zvonimir Šeparović, prof. Josip Jurčević, prof. Zdravko Tomac, akademik Josip Pečarić, odvjetnici Zvonimir Hodak i Željko Olujić, gđa. Branka Šeparović, Zdravko Vladanović i uz moju malenkost , još mnogi časni i čestiti Hrvati. Za razliku od Vas i Vaših, iznimna mi je čast i priznanje, biti u njihovom društvu.

Siguran sam kako i u tom Vašem Kozaračkom kolu ima još poneki šutljivi i čestiti Hrvat, ili Hrvatica koji se mogu nazivati glumcima. No, oni samo potvrđuju pravilo.

Napominjem kako je ovo što upravo čitate priopćenje za javnost.

Zahtijevam trenutno brisanje iz tog Vašeg Udruženja i to PISMENIM putem, kako bih iz moje pismohrane, mogao i to predočiti javnosti.

Bog i Hrvati !

Zagreb 16.siječnja 2015

Božidar Alić

http://narod.hr/kultura/bozidar-alic-za ... va-u-hddu/

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Održana „Večer bokeljske poezije" u Zagrebu

Sinoć je u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, u povodu devedesete obljetnice njezina djelovanja, u Muzeju za umjetnost i obrt održana poetska večer pod nazivom „Večer bokeljske poezije“. Pred više od 100 uzvanika predstavljena je nova knjiga poezije kotorske pjesnikinje Dubravke Jovanović, pod nazivom „Iza koltrine“. O knjizi su nadahnuto govorili Jasminka Grgurević, Željko Brguljan i akademik Tonko Maroević, a stihove pjesama recitirala je sama autorica. Umjetniču večer upotpunio je Mješoviti zbor pod vodstvom Hede Gospodnetić izvodeći arije renesansne glazbe.

U ime Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, prisutne je pozdravio predsjenik te udruge Ivo Škanata, riječima:

"Dopustite mi da vas pozdravim u ime organizatora ove kulturne manifestacije, Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, 90 godina stare udruge Bokelja koji, eto, kroz cijelo jedno stoljeće kontinuirano nastanjuju ovaj prostor podno Sljemena i s obje obale Save.

Osnovana, možemo reći sada već davne 1924. kao zavičajno društvo, 1956. udruga je smisao svog postojanja pronašla u njegovanju uspomena na slavne dane bokeljskog pomorstva, održavanjem tradicionalnih obreda Bokeljske mornarice u čast sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora. Večerašnji kulturni događaj prilika je i da se podsjetimo da je te 1956. predsjednik naše udruge, koja je tada i promijenila ime u Bokeljska mornarica 809 Zagreb, bio veliki hrvatski skladatelj Ivan Brkanović, naše Boke list.

A kada već spominjemo njega, iznijet ću još jedan zanimljivi podatak, koji možda nije poznat široj javnosti, da iz naše sredine potječu i četiri člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. To su: već spomenuti maestro Ivan Brkanović, za kojega je veliki Dmitrij Šostakovič, jedne zgode za boravka u Hrvatskoj kada je čuo njegovu operu 'Zlato Zadra', rekao da je najveći skladatelj među južnim Slavenima, prof Karlo Radoničić, Rektor zagrebačkog sveučilišta i dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu dvadesetih godina prošloga stoljeća, zatim prof. Vladislav Brajković, profesor Pomorskoga prava i u više navrata dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu sredinom i u drugoj polovici prošloga stoljeća i član Stalog međunarodnog arbitražnog suda, te, na koncu, od njih jedino živući, još uvijek vrlo aktivni, svjetski poznati matematičar, jedan od samo nekoliko njih u svijetu koji su imali više od 1.000 objavljenih znanstvenih radova, ovdje nazočni prof. Josip Pečarić. S obzirom na malobrojnost zajednice iz koje potječu, mogli bismo reći da je to pravi raritet, pa u tom smislu, kao što Boku često nazivamo Zaljevom hrvatskih svetaca, tako bismo isto mogli reći i da je Zaljev hrvatskih akademika.

U posljednjih petnaestak godina aktivnost udruge se proširuje i u značajnoj mjeri usmjerava ka predstavljanju kulturne baštine Boke, posebice onog dijela koji su stvarali pripadnici Hrvatskoga naroda.

Ta, mogli bismo reći posvećenost naših 450 članova Bokeljskoj mornarici i hrvatskoj kulturnoj bašitini u Boki nije slučajna i ne treba čuditi, jer su to vrijednosti koje dokazuju autohtonost hrvatskog življa u tom dijelu današnje Crne Gore.

S druge strane, uvjereni smo, da se prikazivanjem Boke isključivo opisom njezinih, doista, prekrasnih pejzaža i njezinim smještanjem unutar državne granice Crne Gore, a izvan hrvatskog konteksta, svijetu šalje dvodimenzionalna slika Boke. Njezin reljefni izgled, ljepota njezine mozaična struktura ne može se doživjeti ako se ne upoznaju njezine autohtone vrijednosti. A jedna od njih je, siguran sam, i riječ, pjesnička riječ, domaća bokeška riječ koju ćemo večaras upoznati naklon što razmaknemo koltrine, a koltrine su u ovom slučaju korice knjige naše gošće, pjesnikinje iz Kotora – gospođe Dubravke Jovanović.

http://www.radiodux.me/vijesti/vijesti/ ... -u-zagrebu

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Pola ure kulture

slika

Ponovo o Dubrovačkoj književnost, ljudskoj (ne) kulturi, o Riječkom HNK-u, ograđivanju Hrvatskog društva javnih umjetnika, o ministru Varga, osim što skija, još je i aktivan student za svoje obrazovanje, ...

http://video.hrt.hr/3001/2015-01-29_Pol ... e_16x9.mp4

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Predrag Matvejević u Pola ure kulture

slika

Je li Yugoslavia još živa?

http://video.hrt.hr/0602/2015-02-05_Pol ... e_16x9.mp4

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Picasso's Women of Algiers has become the most expensive painting to sell at auction, going for $160m (£102.6m) at Christie's in New York.

slika

Pikasova slika: 'Alžirska žena' prodana za 160 Milijuna US Dolara u New Yorku

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 14:41 **Postovi:** 6203

Polaznici Škole mjuzikla i glume iz Tomislavgrada izveli su u petak mjuzikl "Kralj lavova" na 59. međunarodnom festivalu djeteta, koji se od 15. do 29. lipnja održava u Šibeniku.

Veliki je to uspjeh mjuzikla "Kralj lavova" koji je prvi put premijerno izveden u rujnu prošle godine, a na kojem su radili polaznici Škole mjuzikla i glume koja djeluju u sklopu Kulturno informativnog centra (KIC) Tomislavgrad.

Mjuzikl se zasniva na interpretaciji poznatog Disneyevog crtanog filma koji govori o odrastanju lava Simbe.

U glumačkom dijelu "Kralja lavova", koji je do sada prikazan pet puta u Tomislavgradu i jednom u Bugojnu, sudjeluje 37 mladih osoba, pod mentorstvom i redateljskom palicom djelatnice tomislavgradske glazbene škole Zrinke Lukač.

Kako je za Fenu kazala ravnateljica KIC-a u Tomislavgradu Danijela Papić, publika šibenskog festivala je s oduševljenjem i uz veliki pljesak pratila izvedbu, a hrvatska redateljica Nina Klefin i glazbenik Matija Dedić uputili su nakon izvedbe mjuzikla pozitivne kritike.

Realizaciji projekta pomoglo je Federalno ministarstvo kulture, Fondacija za scenske umjetnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja, kulture i sporta te Ministarstvo financija Hercegbosanske županije i Općine Tomislavgrad.

federalna.ba/Fena

Svarog

aleksije radicevic · **Pridružen/a:** 23 svi 2009, 18:09 **Postovi:** 18653

RTS je napravio dobru emisiju o srpskom pesniku muslimankse vere Osmanu Đikiću!

HVO mu je u Mostaru minirao spomenik, iste noći kada i Šantiću. Kad se uzme u obzir i Stari most, postavlja se pitanje: zašto je mostarski HVO toliko bio fokusiran na uništavanje kulturno istorijskih spomenika? :neznam

dane-croatia

joe enter je napisao/la:

Ima li išta gluplje nego pričati o svojatanju književnosti i to na ovaj način , ali vidim da to neki ozbiljno shvataju tako što misle da će valjda banda Pink Panter otići u hrvatski arhiv ukrasti dubrovačku književnost. :ucelo

Kako se manifestuje to "svojatanje" i kakve posledice može imati?!

Ono kao Srbi napišu da su Gundulić i Držić srpski pisci , i kad uđemo u EU srpskim lobiranjem u Briselu se zavede da su njih dvojica srpski pisci , i Hrvati onda tako fini i blage naravi ostanu zakinuti na svoju baštinu jer su im je Srbi ukrali tj.prisvojili.

Slobodno nas mogu tužiti sudu u Strazburu , mislim da ako plate dobre odvjetnike i advokate imaju šansu za dobijanje parnice.

Ako ništa Srbi mogu tužiti Hrvate za 500 godina neovlaštenog korišćenja srpskih junaka i vladara u vidu pesama za nacionalno uzdizanje , tako što će nam platiti nadoknade za autorska prava.

Ili da dođe do nagodbe , da Srbi koriste još 300 godina dubrovačke pisce jer su ih već 200 godina bezprestano koristili i smatrali svojim , tako će se izjednačiti sa 500 godina velikohrvatskog podlog prisvajanja i na pravdi boga krađe srpskih junaka i vladara.

Ovakav debliziam nisam očekivao od HRT-a iskreno , jer mislim da ovakvo nešto pripada ovom forumu ili dnevno.hr i slični mediji gde ima pristojan broj ludaka kojima ovakve priče padaju napamet.

S druge strane Srbi imaju problem s hrvatskim znanstvenikom Nikolom Teslom, jer da on nema veze s Hrvatima i Hrvatskom.
Čovjek koji se školovao u hrvatskim školama, od strane hrvatskih učitelja i koji je učio hrvatski jezik i to po pravilima korienskog pravopisa, putovao s putovnicom banovine Hrvatske, a također izjavljivao da se ponosi svojom hrvatskom domovinom po vama Srbima nema veze s Hrvatskom, a onda dubrovački pisci koji za sebe nikad nisu rekli da su Srbi i nikad nisu bili u Srbiji pripadaju srbskoj književnosti???
U normalnim okolnostima ne bi trebalo smetati kad jedan narod svojata nekog čovjeka iz drugog naroda, ali problem je u tome što kod Srba svojatanje nekog čovjeka znači i svojatanje ozemlja na kojem je taj čovjek živio. Tako da alergija na bilo kakva srbska svojatanja, jest vrlo logična i vrlo razumljiva kad su u pitanju srbski susjedi...

Bobovac

aleksije radicevic je napisao/la:

RTS je napravio dobru emisiju o srpskom pesniku muslimankse vere Osmanu Đikiću!

HVO mu je u Mostaru minirao spomenik, iste noći kada i Šantiću. Kad se uzme u obzir i Stari most, postavlja se pitanje: zašto je mostarski HVO toliko bio fokusiran na uništavanje kulturno istorijskih spomenika? :neznam

Nije istina da mu je HVO minirao spomenik. Minirali su isti oni koji su uništili i sabornu crkvu u Mostaru a ti provjeri tko su oni bili. Postavlja se pitanje zašto u tom videu tako otvoreno i bezočno lažu.

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 14:41 **Postovi:** 6203

https://m.facebook.com/story.php?story_ ... 7859626192

Najbolja glumačka, amaterska skupina u BiH nastavlja snažno dalje, Škola mjuzikla i glume Tomislavgrad je sinoć priredila još jednu fantastičnu predstavu.
Čestitke svim sudionicima na izvrsnoj predstavi, na svim dosadašnjim ostvarenjima, na tome jer više od 60 djece odgajaju u pravom smjeru, na tome jer su pokazali da se i u malom mjestu može kad se hoće.

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Veliki inozemni uspjeh filma o operaciji "Oluja"
Srebrna Remi nagrada filmu “Operation Storm”

(Na temi: FILM)

HercegBosna.org

Vijesti iz kulture i umjetnosti

Online