Budućnost se već piše. 21. stoljeće bi moglo biti obilježeno iskorakom u nanotehnologiji na osnovu novog materijala grafena. Izolira se iz već odavno dobro poznatog grafita (u sadržaju suhih olovaka).
Materijal je 6 puta lakši od čelika i 600 puta čvršći materijal od istoga. Najlakši i najtanji poznati materijal. Debljine je jednog atomskog sloja, tako tanak da ga smatraju dvodimenzionalnim. Odličan vodič elektriciteta i topline, ima 100%-tnu propusnost svjetlosti.

Iako je tanak, ne propušta ništa kod sebe, tj. nikakve atome niti molekule ne mogu proći krz njega.

Moguće primjene: u medicini, touch screenovi u mobilnoj tehnologiji i općenito mobilna tehnologija, auto industrija, avionska industrija, sve računalne (hardver) tehnologije, rasvjeta, kemijska industrija i sl.

Primjerice, baterije bi se mogle ekspresno puniti, ako bi bile rađene od obrađenih grafena i trajale bi mnogo puta duže.

Tehnološki iskorak u 21 stoljeću je pred nama. Kao i što su računalne tehnolgije, sa općim umreževanjima preko mreže sa širokopojasnim transferom podataka, dale novi impuls svijetu u zadnje dvije dekade 20. stoljeća i samim početkom 21. stoljeća - sada dolazi grafen.

Taman jučer kupio novi Head Graphene reket, vidjet ćemo osjeti li se kakva razlika u igri. Za sada samo mogu reći da nikad nisam držao lakši reket.

Grafen, bakar, srebro, litijum, neodijum, aluminijum, silicijum, magnezijum.....sve su to materijali koji se koriste za proizvodnju elektronike i elektronskih komponenti.

Jel vi to ustvari pričate o ugljeničnim vlaknima (od toga se npr pravi karoserija za formulu 1), ili je grafen nešto sasvim različito od toga.

Ako su ugljenična vlakna u pitanju, onda se slažem sa otvaračem teme, materijal fantastičnih karakteristika, nenormalno čvrst i nenormalno lagan u isto vreme.

Jedini problem je što je još uvek isto tako nenormalno skup. Ali verujem da će cena padati što se više bude koristio.

Nije isto, ovo je novi materijal koji ima još bolja svojstva. Sad kad je grafen nova in stvar, Ugljična vlakna će sigurno pojeftiniti

Aha, nisam znao.

Znači grafen je nešto još luđe od ugljeničnih vlakana?


Do jaja! Za deset godina ćemo imati automobile veličine Mercedesove E klase teške 500 kila, a sa istim ili još jačim motorima nego danas.

U autima niže, srednje, pa i visoke klase ako nije riječ o sportašima teško, ipak je niska cijena prioritet, a još ima mjesta za uštedu s klasičnijim materijalima, poput aluminija.

Da, znam.

Ali to je danas tako, ko zna šta će biti za deset godina. Da mi je neko pre 15 godina pokazao ovaj tablet sa kojeg sada kucam i rekao mi koliko košta, ja mu ne bih verovao, i mislio bih da je došao iz 22., a ne iz 21. veka. To je tada izgledalo kao tehnologija iz "Zvezdanih staza", a danas je sveprisutna i dostupna svima.


Ali i ako automobili "za narod" budu pravljeni od aluminijuma, a ne od karbon-fibera ili tog grafena, to je opet skok od 100 kilometara u odnosu na ovih 1550kg čelika koje moram da napajam sa litrama i litrama benzina samo da bih prebacio svoje dragoceno dupe od tačke A do tačke B, i to ne mnogo brzo.

Mogli bi to ići i ispod toga - recimo na 300-400 kg.

To bi onda značilo da je prazan auto duplo lakši nego sa četiri ili pet putnika plus prtljag. Veliki izazov za inženjere kako da projektuju donji postroj, a i ostatak automobila, da se ponaša jednako stabilno i sa 400kg i sa 800kg.

Ali ne sumnjam da će Švabe i Japanci rešiti i taj problem, bitno da će meni auto da troši dve litre na 100km.


Ali ne verujem da će moći da naprave baš toliko lagan auto (osim ako je veličine fiće), pošto ni u današnjim automobilima, kada im skineš sve čelične delove, sigurno ostane težina veća od 300kg.

Za sada su automobili u svakoj generaciji sve teži. Golf 2 je imao oko 800kg, Golf 7 ima oko 1300kg.

Pa mislim da i nije cilj praviti prelaka auta, jer postaju na 100km/h + nestabilni, a na preko 150 km/h bi poletjeli ili bi se pomalo odvajali od ceste/spuštali na cestu - znači nemoguće za upravljanje i vožnju.

Golf 7 je laksi 100-tinjak kg od prethodnika. s downsizingom motora smanjenje mase automobila je nuznost da bi dostizali norme koje im EU postavlja.

Sve više videa o ovome srećem. Pa da dignem temu malo.

Čvršći je od čelika i najtanji na svijetu. "Ovo je materijal budućnosti"


REZULTATI istraživanja znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) pokazali su da primjena snopova iona visoke energije može precizno oblikovati nanoporozni grafen, mijenjajući funkcionalnost materijala i otvarajući put stvaranju materijala s prilagođenim svojstvima.

Znanstvenici su, kako navodi IRB, koristili ionske snopove za precizno oblikovanje strukture grafena pa bi te primjene mogle postati još sofisticiranije i raširenije.

Grafen je najjači i najtanji materijal poznat čovjeku, koristi se u razvoju naprednih elektroničkih i energetskih uređaja te kao inovativni materijal za filter zraka i vode. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Applied Surface Science.

Korak u razumijevanju preciznog upravljanja strukturama

"Naše istraživanje predstavlja važan korak u razumijevanju kako precizno upravljati strukturama na atomskoj razini u grafenu", izjavila je poslijedoktorandica u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova na IRB-u te dopisna autorica na radu Kristina Tomić Luketić.

Istaknula je kako mogućnost da kontroliraju stvaranje nanopora korištenjem snopova iona visoke energije otvara nova vrata za prilagođavanje svojstava grafena za specifične primjene. Grafen je materijal koji se sastoji od jednog sloja ugljikovih atoma raspoređenih u heksagonalnom uzorku, zasluženo nosi titulu čudesnog materijala suvremene znanosti.

Njegova izvanredna čvrstoća, koja premašuje čak i čelik, kombinirana s gotovo neprobojnom fleksibilnošću i iznimnom provodljivošću, čini ga idealnim kandidatom za inovativnu primjenu u različitim industrijama.

Osim što je najtanji materijal ikad otkriven, grafen je i jedan od najboljih vodiča topline i električne struje, što otvara nove mogućnosti u razvoju naprednih elektroničkih uređaja, učinkovitijih energetskih rješenja i inovativnih kompozitnih materijala.


Grafen se već primjenjuje u izradi fleksibilnih zaslona i super brzih sklopova

Jedinstvene osobine grafena već su pronašle primjenu u izradi fleksibilnih zaslona, superbrzih elektroničkih sklopova i ultralakih sportskih rekvizita.

Također, zbog svoje sposobnosti formiranja barijera na molekularnoj razini, grafen ima potencijal i u filtrima vode i zraka, gdje bi njegova primjena mogla znatno poboljšati učinkovitost i smanjiti troškove proizvodnje.

Novo istraživanje znanstvenika IRB-a produbljuje razumijevanje o tome kako upravljati svojstvima grafena na nano razini.

Istraživački tim s IRB-a, koji, uz Tomić Luketić, čine i Andreja Gajović iz Laboratorija materijala za konverziju energije i senzore i Marko Karlušić, također dopisni autor, iz Laboratorija za tanke filmove na IRB-u, koristio je metodu koja se može usporediti s umjetničkim stvaranjem mikroskopskih remek-djela i to na platnu debljine jednog atoma.

Tim je koristio visokoenergetske snopove joda, bakra, silicija i kisika, koji su ubrzani do velikih brzina, za kontrolirano stvaranje nanopora u jednoslojnom grafenu na podlozi. Ovisno o brzini i vrsti iona, uzorci koje su dobili varirali su, pri čemu su sporiji ioni stvarali veće pore, slično efektu koji ostavlja teža lopta koja udara u mekšu površinu, napominje IRB.

Nuklearna i zaustavna moć
Važnu ulogu u tom procesu igraju kanali depozicije energije ionskog snopa, nuklearna i elektronska zaustavna moć grafena za ionske snopove.

Nuklearna zaustavna moć djeluje poput izravnog udarca u atome te može "izbiti" atom iz svog mjesta, dok elektronska stvara oštećenje uslijed poremećaja u elektronskoj strukturi grafena, omogućavajući time stvaranje fino prilagođenih nanostrukturnih obrazaca.

Tim je istražio i kako podloga na kojoj se nalazi grafen utječe na karakteristike oštećenja, otkrivši da materijal ispod grafena igra značajnu ulogu u konačnom izgledu oštećenja. Što se podloge tiče, istraživanje pokazuje da optimalni rezultati nastaju kada elektronska zaustavna moć znatno prevladava nuklearnu.

IRB naglašava kako bi to moglo omogućiti razvoj novih metoda za stvaranje naprednih materijala kao što je nanoporozni grafen, koji bi se mogli koristiti u širokom spektru aplikacija, od naprednih senzorskih tehnologija do sustava za pohranu energije.

Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 84841.aspx