Citat:
BERLINSKA KONFERENCIJA, SEDAM DANA POSLIJE : NJEMAČKA AGENDA ZA ZAPADNI BALKAN
EKSKLUZIVNO „SB“ IZA „BERLINSKOG ZIDA“
U organizaciji njemačke kancelarke ANGELE MERKEL i na inicijativu njezinog savjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku CHRISTOPA HEUSGENA prošlog je tjedna u Berlinu održana Konferencija o zapadnom Balkanu: naša novinarka otkriva o čemu su premijeri i ministri država regiona razgovarali, što su im poručili domaćini i kako se u Njemačkoj predstavila delegacija BiH
Prošlotjedna Konferencija o zapadnom Balkanu, koju je u Berlinu organizirala njemačka kancelarka Angela Merkel, prvi je međudržavni skup nakon poduže stanke, koji su premijeri svih bivših jugoslavenskih republika, kao i njihov albanski kolega Edi Rama, jednoglasno ocjenili iznimno uspješnim. Nakon pripremnih sastanaka u Dubrovniku i Kotoru, državne delegacije BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te Hrvatske i Slovenije (kao članica Europske unije) doputovale su u četvrtak u Berlin s konkretnim regionalnim projektima, koji bi u naredne četiri godine trebali pridonijeti boljoj ekonomskoj suradnji, bržoj integraciji, ali i rješavanju brojnih bilateralnih problema. Naredna će Konferencija, kako je najavljeno, biti organizirana u Austriji (Beč), potom 2016. u Francuskoj (Pariz) i naredne godine u Nizozemskoj (Den Haag). Ciklus bi, prema očekivanjima, trebao biti završen 2018., ponovno u Berlinu, kada će biti rezimirani rezultati četvorogodišnjeg angažmana i napretka koje su države zapadnog Balkana ostvarile na putu prema Europskoj uniji.
NA SASTANKU 250 NJEMAČKIH INVESTITORA
Kako Slobodna Bosna neslužbeno doznaje iz diplomatskih izvora, ideja o organizaciji konferencije koja bi okupila predstavnike balkanskih država nastala je u Uredu njemačke kancelarke, a njezin je inicijator bio Christop Heusgen, savjetnik Angele Merkel za vanjsku i sigurnosnu politiku. No, iako se zvanični Berlin, još ranije, aktivno uključio u rješavanje političkih problema na relaciji Beograd-Priština, daljem angažmanu Njemačke na zapadnom Balkanu navodno se najviše protivio ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier. „Ministar Steinmeier je smatrao da je trenutno puno važniji ukrajinski problem, kao i destabilizacija stanja u Iraku i Siriji, nakon proglašenja takozvane islamske države, ali je upravo Angela Merkel insistirala da se organizuje ova konferencija“, objašnjava diplomatski izvor „SB“. On također napominje kako
Njemačka za intenzivniji pristup rješavanju problema zemalja zapadnog Balkana traži podršku jakih europskih saveznika (Francuska), potom država koje su posebno zainteresirane za regionalnu stabilnost (Austrija) i financijsku pomoć, odnosno investicije (Nizozemska).
Konferencija o zapadnom Balkanu bila je organizirana u tri dijela: u prvom su sudjelovali ministri ekonomije, drugi je okupio ministre vanjskih poslova, dok su na najvažniji sastanak, koji je održan u Uredu kancelarke Markel, pozvani predsjednici vlada.
Domaćin prvog dijela Konferencije, posvećenog ekonomskim temama i regionalnim projektima, bio je njemački ministar ekonomije i energije Sigmar Gabriel (ujedno i predstavnik SPD-a). Dakako nimalo slučajno, skup je održan u sjedištu Ministarstva ekonomije i energije, uz prisustvo predstavnika 250 njemačkih kompanija, potencijalnih investitora u države zapadnog Balkana. U tom su smislu organizirane dvije panel diskusije: prva posvećena ekonomskoj suradnji u regionu u oblasti energije, tehnologija i izgradnje infrastrukture, dok se druga odnosila na promociju zapošljavanja, odnosno razvoj malih i srednjih poduzeća. U prvom dijelu Konferencije sudjelovali su ministri ekonomije iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Albanije, Slovenije, Makedonije, Austrije, BiH i sa Kosova, ali i europski komesar za energiju Guenther Oettinger (koji je, također, Nijemac), te predstavnik Vlade Francuske.
Dok su ministri ekonomije devet država razgovarali o zajedničkim projektima, u službenoj rezidenciji Ministarstva vanjskih poslova Njemačke održavao se sastanak šefova diplomacije, na kojem je domaćin bio ministar Frank Walter Steinmeier. Pored njemačkog ministra vanjskih poslova, u drugom dijelu Konferencije, predviđenom za razgovore o otvorenim pitanjima iz bilateralnih odnosa, ekonomskoj suradnji, sigurnosnim prijetnjama i, naročito, europskim integracijama, sudjelovao je i komesar Europske unije za proširenje Štefan Fuele. Susret ministra Steinmeiera i komesara Fuelea s ministrima vanjskih poslova balkanskih država završen je već uobičajenom diplomatskom porukom da je budućnost zapadnog Balkana u EU. Istodobno je Štefan Fuele napomenuo kako Europska unije, poučena dosadašnjim iskustvom, neće dozvoliti novim zemljama članicama da u europsku zajednicu uđu zajedno s naslijeđenim problemima sa susjedima, niti će državama koje su već u EU dozvoliti da zbog svojih bilateralnih sporova sprečavaju ili usporavaju prijem novih članica.
ZAJEDNIČKI, A NE VUČIĆEVI PROJEKTI
Nedvojbeno najvažniji sastanak održan je u Uredu njemačke kancelarke i na njega su pozvani premijeri država regiona. Premda su i na posljednjem, trećem dijelu Konferencije dominirale teme koje se odnose na ekonomske projekte i integraciju zapadnog Balkana, Angela Merkel je izdvojila i tri regionalna problema. Njemačka je kancelarka navela višegodišnji spor između Makedonije i Grčke oko naziva makedonske države, nastavak dijaloga kosovskih i srbijanskih vlasti s akcentom na implementaciju do sada postignutih dogovora i hitne reforme i promjene koje BiH čekaju nakon oktobarskih izbora, čime je, istina posredno, potvrđeno da će Berlin pažljivo pratiti političke prilike u Sarajevu. Konkretno je, pak, Angela Merkel kancelarka obećala da će njemačke kompanije koje kupuju proizvode iz regiona moći računati na državne subvencije, kako bi se povećala trgovinska razmjena u korist država zapadnog Balkana.
Iako su srbijanski mediji pompezno izvještavali o „Vučićevim projektima“, koje je u Berlinu prezentirao predsjednik Vlade Srbije, a bh. novinari informacije iz Beograda prenijeli bez provjere, činjenica je da su svi regionalni planovi prethodno usuglašeni između predstavnika svih država. Jedan od takvih je, primjerice, obnova željezničke pruge između Beograda i Sarajeva, koja bi uz transport robe i putnika, povezala bosanski industrijski i energetski bazen sa Srbijom.
I dok su srbijanski premijer Aleksandar Vučić i njegovi ministri vješto iskoristili svaki zvanični susret u Berlinu, u bosanskohercegovačkoj se delegaciji izdvajao samo ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Njegov kolega, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Boris Tučić je primjetno izbjegavao novinare, iako je njegov boravak u Berlinu bio izvrsna šansa za promociju bh. privrednih potencijala. Kako nezvanično doznajemo, ministar Tučić, za razliku od ministara iz susjednih država, nije govorio ni na zatvorenom dijelu konferencije, niti na radnom ručku s njemačkim ministrom ekonomije i energije Sigmarom Gabrielom. No, sreća je da Boris Tučić nije poslušao ni naputke svog šefa šefa Milorada Dodika, koji je prije početka berlinske konferencije poručivao da će ministri iz Republike Srpske inzistirati na izgradnji Južnog toka, budući da izgradnja spornog plinovoda u Berlinu nije ni spomenuta.
GOVORI KAKO TI JE NAPISANO
Vjekoslav Bevanda umjesto o Jadransko-jonskoj autocesti, govorio o Jadransko-jonskoj inicijativi?!
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda obratio se novinarima u Sarajevu sa zakašnjenjem od pet dana (tek u utorak, 2. septembra), ponovivši ocjene srpskog i hrvatskog kolege Aleksandra Vučića i Zorana Milanovića da je Konferencija o zapadnom Balkanu do kraja uspjela. No, u poređenju s premijerima susjednih država, Vjekoslav Bevanda u Berlinu nije bio ni izbliza tako aktivan, pa je njegovo prisustvo na skupu prošlo skoro nezamjetno, ne računajući „propuste“ Bevandinih neupućenih savjetnika. Sudionicima berlinske konferencije nije, naime, promaklo da je premijer BiH, umjesto o Jadransko-jonskoj autocesti govorio o Jadransko-jonskoj inicijativi (koja je osnovana radi unaprjeđenja razvoja i jačanja sigurnosti), kako su mu najbliži suradnici krivo napisali.
KOSOVSKI MIROTVORAC
Ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxay želio razgovarati o „etničkim podjelama“ u BiH
Jedini ministar vanjskih poslova iz regiona, koji je na sastanku o konkretnim ekonomskim projektima pokušao diskusiju okrenuti u drugom smjeru, bio je šef diplomacije Kosova Enver Hoxaj. Ministar Hoxay je najprije govorio o pregovorima Kosova i Srbije, potom je spomenuo probleme Makedonije i Grčke, da bi se na koncu dotakao i „etničkih podjela u BiH“. Kako su se, međutim, njegove kolege držale ranije utvrđene agende - konkretne regionalne suradnje, tako je i Enver Hoxay ostao usamljen u nastojanjima da „rješava“ političke probleme susjeda.