Za dva-tri dana će Slovenci izaći s novim kandidatom/kandidatkinjom.
http://www.faz.net/aktuell/politik/europaeische-union/eu-parlament-kommissionskandidatin-bratusek-faellt-durch-13197423.html

Čitaš pažljivo. Vrlo dobro .
Jasno, mjesto ipak pripada Slovencima. Nadajmo se da i idućem kandidatu ne će naći snimku sa bandierom rossom.

Sljedeća kandidatkinja bi mogla biti Tanja Fajon. Mislim da je forumaš MRSHO zadovoljan njom.
http://www.repubblica.it/esteri/2014/10/08/news/commissione_ue_bocciata_la_commissaria_all_energia_bratusek-97659796/?ref=HREC1-2

Hajde da je se riješimo. Da ne gura dvije škole pod jednim krovom u RS, a ukida dvije škole pod jednim krovom u Stocu. Jesu se prosuli jer ih Bošnjaci svojim glupostima konstantno bojkotiraju.

Teško da će biti gora od ove. Vidjet ćemo doduše.

BBC o Tanji Fajon:
http://hercegbosna.org/forum/post724065.html#p724065

MRSHO o Tanji Fajon:
http://hercegbosna.org/forum/post724911.html#p724911

Ako ne bude Tanja Fajon, mogao bi biti Karl Erjavec zvani "Kmet".

Karl Erjavec je treći ? Bože sačuvaj i ti Slovenci imaju političku elitu van svake zdrave pameti.

Uz Fajon i Erjavca treća moguća kandidatkinja je Violeta Bulc.
http://www.delo.si/svet/evropa/juncker-bo-na-novo-mesal-karte.html

Zašto se zamarate time ?

Zato jer je tema Hrvatska i EU.

Sastav Europske komisije je bitan, budući da su sve članice EU prenijele dio ovlasti s nacionalnih vlada na EK.

To se prati i u Austriji kao i u ostalim članicama EU:
http://derstandard.at/2000006598823/Schlammschlacht-der-Parteien-um-EU-Kommission

Što je šira lepeza tema na forumu, to je vjerojatnije da će privući veći broj čitatelja.

Oni će neizbježno biti upoznati s bošnjačkom mržnjom prema Hrvatima.

Mislio sam na Slovence.

Komisija očekuje da će BiH prihvatiti žurnu prilagodbu trgovinskog dijela Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i sporazuma oko pristupanja Hrvatske EU-a na temelju tradicionalne trgovine između dviju zemalja.

http://www.vecernji.ba/eu-zatrazio-zurn ... ora-966072

Samo mala crtica.

Kako smo se ljutili kad smo bili s druge strane, ali tako to funkcionira.

Kad si dio kluba, onda klub traži da se i tvoje ispuni.

Tanja je bila evidentirana od Socialnih demokrata unutar Vlade RS u odlasku... Nakon fijaska samokandidirane Bratuškove, u hodnicima EP zabrujilo je. EPP i S&D počeli su dogovarati podršku za Tanju i rušenju i druge kandidatkinje Violete Bulc, ali Tanja nije htjela pristati na to, što je eksplicitno poručila Schulzu, jer je shvatila kakav udarac bi to bio za Sloveniju, ako padnu dva kandidata odnosno kandidatkinje od jednom. Isto tako, na vrat na nos bi joj pripao resor u kojem se sama nije vidjela. Sad je ok kako je...

Institut Ruđer Bošković postao je prioritet Europske unije


Stožerni projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’ (O-ZIP) službeno je uvršten u Operativni program Europske komisije ‘Konkurentnost i kohezija’ za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. O-ZIP je vrijedan 55 milijuna eura i usmjeren je jačanju najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnijeg povezivanja s poduzetnicima i industrijom.

Ova izdašna sredstva Europske unije u sljedećih desetak godina IRB-u će omogućiti obnovu i nadogradnju kompletne infrastrukture, od laboratorija, opreme do ljudskih potencijala.

Ideja je da kroz O-ZIP ojačaju oni dijelovi ‘Ruđera’ koji su najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom. Tu spadaju istraživanja u području novih materijala i tehnologija, ICT-a, biomedicinska istraživanja, te istraživanja mora i okoliša. Također, to znači i nabavku vrhunske sofisticirane opreme koja će služiti za razvoj istraživanja i komercijalizaciju znanja u domaćoj i stranoj industriji.

”Takva sofisticirana oprema će nam omogućiti, na primjer, testiranje i razvijanje novih vrsta senzora i detektora. Recimo, dijamantne detektore koji su nedavno razvijeni na ‘Ruđeru’, pomoću tih sredstava moći ćemo unaprijediti za moguće korištenje u CERN-u.”, istaknuo je u priopćenju ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić.

Ključna komponenta O-ZIP-a je snažnija interakcija s hrvatskim i europskim gospodarstvom. Osim jačanjem infrastrukture, O-ZIP će navedene ciljeve ostvariti brojnim pažljivim promjenama u načinu rada IRB-a kroz novi Statut, kao i niz pravilnika koji će dati naglasak na izvrsnost, maksimalnu otvorenost kako postojećih tako i budućih instrumenata široj znanstveno zajednici i industriji. Također, velika važnost će se pridavati mobilnosti znanstvenika, komercijalizaciji znanja te istraživanjima relevantnim za hrvatsko gospodarstvo.,

”Prije nekoliko godina na upit o ključnim područjima istraživanja na IRB-u morao bih izdiktirati skoro dvadesetak područja. To što smo fokus istraživanja grupirali u samo nekoliko ključnih područja je veliki napredak”, zaključio je Antičić.

Uspjeh OZIP-a je rezultat sustavnog i koordiniranog rada svih ključnih tijela IRB-a, posebno Povjerenstva za strukturne fondove na čelu s dr. Ivankom Jerić.

No, to nije sve sto se tiče planova IRB-a po pitanju strukturnih fondova. Tu je svakako i inovacijski projekt kojeg vodi Savjet za gospodarstvo IRB-a na čelu s dr. sc. Rozelindrom Čož-Rakovac – ‘Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb’ (CeKKET) koji je uvršten u Nacrt smjernica za uspostavu centara kompetencije pri Ministarstvu gospodarstva u okviru centara pametne specijalizacije, a vrijedan je 9 milijuna eura.

Pored toga izvrsno napreduje i zajednički projekt u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) ‘Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti – MORExpo’ koji je nedavno uvršten na indikativnu listu MZOS-a te ima jako dobre izgleda da bude financiran preko strukturnih fondova.

”Važno je naglasiti da je projekt O-ZIP strukturiran tako da nema preklapanja u opremi i u fokusu s drugim strukturnih projektima na kojima IRB sudjeluje”, ističe Jerić.

Za konačno usvajanje pune studije izvodivosti O-ZIP-a od strane Europske komisije nužne su još brojne vezane radnje, a koje se sustavno pripremaju posljednje dvije godine, što znači da ‘Ruđer’ slijedeće godine čeka puno posla, uključujući usvajanje brojnih ključnih i nužnih mjera kao što su novi pravilnici ili nova pravila poslovanja, uz dakako pisanje same studije izvodivosti koju tek treba prihvatit Europska komisija.

Međutim jedno je sigurno, nakon ovakvih dobrih vijesti europska budućnost i održivost IRB-a neupitna je i izgleda jako dobro.

http://narod.hr/hrvatska/institut-ruder ... ske-unije/

Zdravstveni sustav dobiva 250 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU

Europska komisija odobrila je krajem prošle godine hrvatskom zdravstvu 250 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Europska komisija odobrila je krajem prošle godine hrvatskom zdravstvu 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za opremanje ordinacija, dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema, obnovu Dječje bolnice u Klaićevoj, te gradnju spinalnog, palijativnog i forenzičkog centra.

Dio natječaja za povlačenje bespovratnih sredstava iz EU bit će raspisan već u veljači, doznaje se u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

U prvom tromjesečju 2015. moći će se povući pet milijuna eura za opremanje ordinacija primarne zdravstvene zaštite, 20 milijuna eura za dnevne bolnice i dnevnu kirurgiju, tri milijuna eura za promociju zdravlja i preventivne programe, te sedam milijuna eura za izobrazbu zdravstvenih radnika.

Pet miljuna eura namijenjeno je opremanju ordinacija primarne zaštite u ruralnim krajevima, koje bi trebale dobiti UZV uređaje i drugu opremu, te za manje infrastrukturne zahvate na domovima zdravlja.

Za 20 milijuna eura, namijenjenih izgradnji, adaptaciji i opremanju dnevnih bolnica i dnevne kirurgije, moći će se prijaviti sve bolnice, u skladu s projekcijama Masterplana.

U sklopu tih 20 milijuna planirana su sredstva za izgradnju četiri objedinjena hitna bolnička prijema - u dubrovačkoj bolnici i KBC-u Sestara milosrdnica, za koje su već spremni projekti gradnje, te za hitne prijeme u sisačkoj bolnici i splitskom KBC-u, koje će se opremati 2016. godine.

Na natječaje za tri milijuna eura za promociju zdravlja i preventivne programe moći će se prijaviti zavodi za javno zdravstvo, znanstvene institucije, jedinice lokalne i područne samouprave te organizacije civilnog društva.

Sa sedam milijuna eura financirat će se deficitarne specijalizacije u manje razvijenim područjima. Liječnicima će se, osim specijalizacije, nuditi stipendije za pokrivanje troškova života kako bi ih se potaknulo na odlazak u ruralne krajeve.

U cilju poboljšanja zdravstvene zaštite posebno ranjivih skupina planirana su sredstva za obnovu i opremanje zagrebačke Klinike za dječje bolesti, te opremanje Specijalne bolnice u Novom Marofu koja će postati palijativnim centrom. U Varaždinskim toplicama gradit će se spinalni centar, a u sklopu Psihijatrijske bolnica Vrapče Zavod za forenzičnu psihijatriju.

Investicije u Specijalnu bolnicu Novi Marof i Psihijatrijsku bolnicu Vrapče planirane su za ovu godinu, dok će investicije u izgradnju spinalnog centra i obnovu bolnice u Klaićevoj početi 2016.

U HZZO-u ističu kako investicija u Kliniku za dječje bolesti ne prejudicira lokaciju bolnice, nego će se uložiti u najoptimalniju varijantu koja bi riješila sadašnje i buduće potrebe te važne klinike.

Ministar zdravlja Siniša Varga proteklih je dana najavio preseljenje Klinike za dječje bolesti iz Klaićeve ulice, a kao potencijalnu novu lokaciju naveo nedovršenu zgradu privatne Medikolove poliklinike u Mandlovoj ulici.

Varga je tom prigodom istaknuo kako je osigurano 110 milijuna kuna iz EU fondova za povećanje bolničkih kapaciteta za djecu, te još pet milijuna kuna u državnom proračunu za projektnu dokumentaciju.

U HZZO-u kažu kako su investicije u hrvatsko zdravstvo potvrđene prihvaćanjem triju sporazuma krajem prošle godine, s tim da do 2023. godine svi prijavljeni projekti za povlačenje 250 milijuna eura moraju biti završeni.

Riječ je o tri sporazuma - partnerskom sporazumu potvrđenom 30. listopada, operativnom programu Konkurentnost i kohezija od 12. prosinca, te programu Učinkoviti ljudski potencijali koji je Europska komisija potvrdila 18. prosinca.

Osim sredstava namijenjenih isključivo zdravstvu, u HZZO-u najavljuju da će javne i privatne zdravstvene ustanove imati priliku za ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti kroz program Konkurentnost i kohezija.

Ističu i da "nacionalno sufinanciranje mora biti najmanje 15 posto na razini prioritetne osi". Sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti i zdravstvene infrastrukture definirat će se na temelju pravila o dodjeli bespovratnih sredstava te u skladu s regulativom o dodjeli državne potpore.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/zdravst ... -eu-286807

250 milijuna eura ili 50 tisuća mladih. Šta više vrijedi? Naplatit će nam EU debelo ovo šta izvučemo, već je počela. Onaj ko misli da je ovo nekakvo darivanje, grdno se vara.

A da ti nebi EU trebala kupit kuću i stan...

Ma počeo sam nešto pisat, pa sam pobrisao, neda mi se s vama defetistima uopće raspravljat.

Pokupovat će nam sve, svi će iselit, ali barem će bit mjesta za ručnik na plaži.

Broj zahtjeva za azilom u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2014. na milijun stanovnika


Hrvatska = 85 / 1 000 000

Je li istina ovo što je napisao bivši Jeremićev savjetnik, da je EU 2007. godine promijenila pristup proširenju i da je usvojen novi, njemački, model umjesto starog, francuskog?

http://www.politika.rs/pogledi/Nikola-Jovanovic/Buducnost-srpsko-hrvatskih-odnosa.lt.html

Čudno da Ivo nije posjetio i Pariz prije odlaska...

Pa to je općepoznato da smo u EU jer se Njemačka za to založila.

I mi smo im u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesima lijepo vratili...

http://globus.zabranjeni.url/svijet/bosnu- ... tri-dijela

hrvatska/politika-hrvatske-prema-bih-povodom-bosnja-kog-prolje-a-t11389.html?start=150

Evo šta naš dobri engleski prijatelj kaže o tome...

Uglavnom da. SSP, odnosno regionalni Proces stabilizacije i pridruživanja, je bio francuska ideja, zajedno s onim famoznim summitom u Intercontiju 2000.

http://www.hrt.hr/arhiv/2000/11/24/HRT0011.html
http://www.hrt.hr/arhiv/2000/11/24/HRT0062.html

Danke Deutschland.

Tako bi trebalo biti od svake hrvatske vlasti.

To što nije bi nam trebalo puno toga reći.

Ali opet ja sa radikalnom retorikom.