Međutim, dodao je, radi se o dva koncepta pomoću kojih se mogu riješiti ovi problemi. Naglasio je da želi zajednički život Bošnjaka i Hrvata u BiH, te da smatra da stvaranje dviju škola, televizija, entiteta i izbornih jedinica pod jednim krovom nije pravi put.
"Svjesni smo potrebe da se to pitanje riješi u vremenu koje je pred nama, jer se svi trebaju osjećati komotno. Očekujemo fleksibilnost od Čovića te da će se potpisati neki okvirni zaključci. Ukoliko bude pristup 'ili kako ja želim ili nikako', onda neće ići nikako", istakao je on.

Nova strateška partnerstva?

„Nikada više sa Bošnjacima, nikada više protiv Srba!”, ponavljaju Hrvati u zapadnoj Hercegovini tokom poslednje četiri godine

Nakon sumnjivo predugog prebrojavanja biračkih glasova i proglašenja pobednika, ostalo je neizvesno ko će formirati većinu u Republici Srpskoj, a ko na nivou BiH. Prednost pobedničke koalicije (SNSD, DNS, SPRS) u odnosu na Savez za promene (SDS, PDP i dr.), iako nevelika, bila je dovoljna i za formiranje vlade u Banjaluci i za učešće u Savetu ministara u Sarajevu. Ali, došlo je do mešanja iz najbližeg, a posredno i podaljeg okruženja, i to sa više strana.

S jedne strane, bilo je sugestija da Socijalistička partija u RS napusti pobedničku koaliciju i da se pridruži opoziciji. Nešto slično kao u Srbiji 2012, kada je manjinski SPS posle izbora napustio DS i prišao SNS-u da bi dobio premijera na godinu dana. Međutim, SP u RS nije bio spreman da promeni stranu.

Bilo je naloga i sa druge strane: da HDZ zaobiđe pobedničku koaliciju iz RS i da sa SDA na nivou parlamentarne skupštine BiH napravi većinu sa SDS-om i PDP-om.

Međutim, Dragan Čović je odbio da zaobiđe Dodika i Izetbegović neće imati kud nego da prihvati ishod izbora u RS. Da li je Čovićev gest bio ad hok dil sa Dodikom ili u njemu treba prepoznati konačno razvezivanje zastava polumeseca i šahovnice, koje su se zavijorile još uoči izbora 1990?

„Nikada više sa Bošnjacima, nikada više protiv Srba!”, ponavljaju Hrvati u zapadnoj Hercegovini tokom poslednje četiri godine.

Zašto „više ne sa Bošnjacima”? Zato što je Z. Lagumdžija posle izbora 2010, uz pomoć malih hrvatskih stranaka, v. p. Incka i ambasade SAD, iz vlasti u Federaciji BiH izbacio pobednički HDZ. I zato što je uz pomoć daleko brojnijih bošnjačkih glasova po drugi put na hrvatsko mesto u Predsedništvo BiH, umesto Čovića, doveo Željka Komšića.

A zašto „više ne protiv Srba”? Zato što su posle izbora 2010. napokon shvatili da će u Federaciji biti žrtva one iste bošnjačke majorizacije kojoj se Srbi odupiru na nivou BiH, da nije trebalo da se odreknu Herceg-Bosne kao što Srbi nisu RS, da sa Srbima zapravo imaju srodne interese. U Dodiku, koji je žestoko uzvraćao na centralističko-unitarističke pritiske Sarajeva, videli su lidera koji uspešno bije i njihove bitke. „Neka samo dođe u zapadnu Hercegovinu, dočekaćemo ga ka’ pokojnog Franju!” – govorili su.

Lider Srpske je i otvoreno podržavao njihovu borbu za „hrvatsku jednakopravnost u većem entitetu” sve do stvaranja „trećeg entiteta” na putu ka konfederaciji tri nacionalne republike. Time je na sebe navlačio dodatnu omrazu bošnjačkog Sarajeva.

Lider PDP Mladen Ivanić tvrdio je, sa dosta racionalne argumentacije, da bi politički bilo mudrije interni sukob u Federaciji prepustiti bošnjačkim i hrvatskim akterima. Sa distance pratiti kako se međusobno trve! I ne zamerati se Bošnjacima dodatno, a bez potrebe! Tim više što bi eventualno obnavljanje „trećeg entiteta” narušilo Vašingtonski sporazum, a možda čak i teritorijalni integritet RS. Čović je, međutim, potpisao nepovredivost entitetskih granica, kao uslov za Dodikovu podršku.

Neki veterani i neki mlađi funkcioneri SDS-a pominju i treću opciju: da se RS stavi na jaču stranu u bošnjačko-hrvatskom konfliktu i tako „dvostruku manjinu”, kako Hrvati u BiH sebe nazivaju, gurne u drugi plan. Bila bi to neka vrsta srpsko-muslimanskog „istorijskog sporazuma” (SDS–MBO–SDA), iz predratne 1991. iz koga se Alija Izetbegović, kao i iz Lisabonskog, naprasno povukao. Međutim, predratno rušenje SFRJ, nadglasavanje Srba u svim institucijama BiH, izigravanje svih sporazuma, te stigmatizacija Srpske kao „genocidne tvorevine”, potrošili su kapital srpsko-bošnjačkog poverenja na dugi rok.

Sa ovogodišnjim izborima hrvatski favorit Čović ponovo je ušao u Predsedništvo BiH i pobednička HDZ će predstavljati Hrvate u Parlamentarnoj skupštini i Savetu ministara BiH, a hrvatski lider nije zaboravio dug prema Dodiku, odnosno staroj/novoj vlasti u RS. Ali, sistemska greška, koja omogućuje da se Hrvatima ponovi period 2010–2014. i dalje ostaje, a Bošnjaci nisu spremni da se otklone ustavne osnove majorizacije u Federaciji. Zato dugoročan interes Hrvata ostaje Herceg-Bosna, kao i Srba – Republika Srpska, odnosno trojna konfederacija BiH.

Već „livanjsko pitanje” za referendum iz 1992, otvaranje fronta u srednjoj Bosni, potpis na Lisabonskom sporazumu, kao i aktuelni nesporazumi u FBiH ukazuju na to da bi Hrvati u BiH bolje prošli da su manje slušali naloge iz Zagreba, Berlina i Vašingtona, a da su više radili po svojoj hercegovačkoj pameti. U toj naknadnoj pameti o simetriji srpsko-hrvatskih interesa u BiH možda se krije osnova novog strateškog partnerstva.

Da li se tako može nazvati i dil koje su prvaci Saveza za promene onomad potpisali sa Izetbegovićem i manjim saveznicima SDA, da bi izborni poraz po svaku cenu pretvorili u postizbornu pobedu? Račun uključuje i prenos dva ministarstva (obrazovanje i poljoprivreda) sa RS na BiH, rasknjižavanje vojne imovine sa entiteta na centralnu vlast itd. Spremnost SDS, PDP i drugih da, za učešće u vlasti u Sarajevu, učine ono što nije uspeo Pedi Ešdaun neće proći u Republici Srpskoj. A za EU predstavlja rizik da se BiH u naredne četiri godine ne nađe u blokadi u kakvoj je Federacija BiH bila u prošle četiri.

Profesor univerziteta

Nenad Kecmanović
objavljeno: 14.11.2014.

“Ako se Čović odluči za SNSD, to vodi jednoj vrsti talačke situacije kada je riječ o BiH, u smislu nove ruske politike prema EU. Ako je to izbor, u redu, ja neću u njemu sudjelovati”, rekao je Komšić novinarima uoči sastanka sa Izetbegovićem i dodao da njega interesuje BiH u EU.

SDA, HDZ BiH i DF nova federalna većina?

SARAJEVO, MOSTAR - SDA, HDZ BiH i Demokratska fronta (DF) najbliži su formiranju parlamentarne većine u FBiH, jer sa 55, od ukupno 98 mandata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH imaju komotnu poziciju za uspostavu novog sastava Vlade Federacije, koju će predvoditi premijer iz SDA.

Ovakvo moguće partnerstvo "Nezavisnim" je potvrđeno od nekolicine čelnika ovih stranaka, no predstojeći razvoj situacije svakako će zavisiti od nekoliko faktora, koji umnogome mogu da odrede i izgled vlasti na državnom nivou.

U ovom trenutku ključ uspostave vlasti u FBiH mogao bi da bude odgovor DF-a, odnosno (ne)pristanak da se vlast na entitetskoj razini formira prije državne.

No, kako god, krajem ove i naredne sedmice, a pogotovo nakon subotnjeg sastanka HDZ BiH i SDA u Mostaru, situacija će se iskristalizirati.

S tim u vezi, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, izražava uvjerenje da vlast treba da bude formirana od najnižeg nivoa te da će već naredne sedmice biti uspostavljene skupština u većini kantona.

"Nakon ova dva-tri dana razgovora koje ćemo voditi, a pogotovo nakon inauguracije Predsjedništva BiH, vjerujem da će to biti jedna nova dinamika. U subotu kada sjednemo sa SDA u Mostaru, prvo ćemo dogovoriti županije, pa entitet i utvrdićemo dinamiku", kaže Čović za "Nezavisne".

On naglašava i da je legalno i legitimno da svako sa svakim vodi razgovore i utvrđuje principe, ali da je ovo redoslijed stvari.

"Dakle, prvo ćemo definirati kako napraviti županijske skupštine, jer za njih su vezane i županijske vlade i Dom naroda Parlamenta FBiH. A bez Doma naroda nema entitetske razine vlasti u FBiH. Naravno, nekima se možda žuri malo više, neki nisu u Vijeću ministara, pa bi radije prvo u Vijeće ministara. Ni mi nismo u entitetskoj vladi, pa idemo drugom logikom", ističe Čović.

Na pitanje da li je HDZ-u i SDA, kao pobjednicima izbora, kao partner najbliži DF, Čović odgovara da je to stvar isključivo izbora SDA.

"Naš stav je vrlo jasan, mi smo izabrali partnere, a to su stranke HNS-a s kojima smo izašli na izbore kao velika koalicija, a SDA kao pobjednička stranka među Bošnjacima ima apsolutno pravo da bira sebi partnera. A ko će to biti, stvar je njihovog izbora, da li jedna ili više stranaka", zaključuje Čović. Da je DF najizglednija i, po svemu sudeći, konačna opcija za ključnog nedostajećeg partnera u novoj federalnoj vlasti, potvrdio je i Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i član pregovaračkog tima ove stranke.

On podsjeća da su SDA i DF, kada je riječ o državnom nivou, već potpisali principe na kojima će biti formirana zakonodavna i izvršna vlast.

"Dakle, podrazumijeva se da će to biti i niži nivoi vlasti", kaže Džaferović.

Navodi da ustavni rokovi za uspostavu vlasti, a nakon potvrđivanja konačnih rezultata izbora, već teku, a to je 10 dana za konstituiranje kantonalnih skupština, a 20 dana za federalni parlament.

"Kontura se već nazire i može se s velikim stepenom vjerovatnoće reći da će to biti SDA, HDZ i DF. Samo to još treba ozvaničiti", zaključuje Džaferović. Ipak, u DF-u su još oprezni. Emir Suljagić, član Predsjedništva ove stranke, kaže da o ovome još nije bilo govora.

"Naše razgovore sa SDA fokusirali smo na državnu vlast. Ukoliko se ispune naša očekivanja od ovoga, onda možemo sjesti i razgovarati i o federalnoj razini", kaže Suljagić.

Ipak, i on naglašava kako je izvjesno da će uslijediti razgovori o formiranju većine i u FBiH.

"Ukoliko HDZ prihvati ovaj sporazum iz Sarajeva, onda možemo sjesti i razgovarati, oni i SDA, koji predstavljaju etničke većine, i mi kao građanska većina. Mi možemo ući u vlast kao tri stranke, jer ćemo imati svoje autonomne zahtjeve", zaključuje Suljagić.

Više kandidata za premijera

U proteklim sedmicama iskristalizirano je nekoliko imena za mandatara za novi sastav Vlade FBiH. Među njima se izdvajaju Adil Osmanović, potpredsjednik SDA i dugogodišnji najbliži saradnik preminulog predsjednika Sulejmana Tihića, koji je i ozbiljna opcija za novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, te Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća, i Fadil Novalić, poduzetnik iz Gradačca. Ostala dva kandidata su Denis Zvizdić, nekadašnji premijer Kantona Sarajeva, i Erdal Trhulj, aktuelni ministar energetike u Vladi FBiH.

Kako do većine u Parlamentu FBiH

Prema osvojenim mandatima, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, od ukupno 98 mjesta, SDA i HDZ zajedno imaju 41 (SDA 29, HDZ 12). Za većinu od 50 nedostaje im, dakle, devet mandata, koje imaju DF (ukupno 14), SBB (16), ali i SDP (12). Također je matematički moguće da se nedostajući broj od devet mandata "sakupi" i među drugim strankama koje su ušle u parlament: a to su HDZ 1990 (sa četiri mandata), BPS (također četiri mandata), Stranka za BiH (tri mandata), A-SDA (dva mandata) i Naša stranka (jedan mandat).

zapravo i ne, u najboljem slucaju 1.8:1. u svakom slucaju su zakinuti.

Komšiću srpske i bošnjačke pozicije, HDZ-u sve hrvatske, SDA dobiva prevlast u Vladi

MOSTAR – Dogovor stranačkih izaslanstava HDZ-a BiH i SDA predvođenih liderima Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem o zajedničkom formiranju vlasti na federalnoj razini uz sudjelovanje DF-a prati i zakulisni dogovori o kadrovskoj križaljci u kojoj svatko traži što bolje pozicije u novoj izvršnoj vlasti većeg entiteta.

A u cijeloj to priči posebno će biti zanimljivo za vidjeti koje će pozicije i ministarstva preuzeti novi igrač na sceni – DF iz koga su ranije dolazili nagovještaji kako neće ciljati na hrvatska ministarstva, a koja bi sukladno tomu pripala HDZ-u. Iz dobro obaviještenih izvora koji su upućeni u dogovaranje HDZ-a i SDA, ali i razgovore HDZ-a i DF-a, doznajemo kako DF-u u novoj kompoziciji vlasti pripadaju neke važne pozicije srpskog i bošnjačkog naroda; u prvom redu potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda, ali i neka ministarstva u Vladi.

Poznato je kako u izvršnoj vlasti tri resora popunjavaju srpski kadrovi tako da će DF moći birati, no, ono što je posebno zanimljivo jest mogućnost da HDZ BiH, koji je u ranijim mandatima polagao pravo na jedno srpsko ministarstvo (a koje je ustupao SNSD-u), ovaj put to isto napravi s DF-om.

Naravno, pod uvjetom da SNSD ne napravi Vladu RS-a u kojoj će sjediti jedan HDZ-ovac, a što je do sada bio “deal” Čovića i Dodika po principu uzajamnog ustupanja. S druge strane, naši izvori nam pojašnjavaju kako će Komšić moći računati i na ministarske pozicije iz reda bošnjačkog naroda, međutim, još uvijek je nepoznato u kojem omjeru.

Bošnjačke pozicije

Do sada je SDA imao 4 od ukupno 8 bošnjačkih ministarstava, dok je ostale popunjavao SDP koji je usput imao i poziciju premijera. S obzirom da DF ipak nije postigao rezultat kakav je imao SDP 2010. godine, moguće je kako bi ta brojka mogla biti manja od četiri. No zato SDA kao apsolutni pobjednik u bošnjačkom korpusu može računati na najveći broj ministarstava, kao i premijera te potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda.

Kada je već riječ o prvom čovjeku Vlade, neslužbeno se spominjalo nekoliko imena kao potencijalnih kandidata, a među njima Adil Osmanović, aktualni federalni ministar izbjeglih i raseljenih osoba te dopredsjednik SDA, Erdal Trhulj, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Denis Zvizdić, još uvijek aktualni zastupnik u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, dok se u pojedinim krugovima čak spekulira kako se u SDA-u razmišlja i o Fadilu Novaliću, uspješnom bosanskohercegovačkom gospodarstveniku.

HDZ-ovi kadrovi

U popunjavanju, pak, hrvatskih pozicija također možemo očekivati sudjelovanje iskusnih političkih kadrova iz vrha HDZ-a BiH, a među njima se, u kontekstu predsjednika Federacije BiH, uglavnom spominjalo ime Marinka Čavare, aktualnog potpredsjednika HDZ-a BiH.

U Vladu bi se mogli vratiti neki drugi poput Dragana Vrankića, trenutačnog zastupnika u državnom Parlamentu, a čija bi logična funkcija, sukladno iskustvu i stručnoj spremi, u novom sazivu bila ona ministra financija. U ovom trenutku još je uvijek nepoznato hoće li u budućem ustroju federalne vlasti sudjelovati i druga po snazi hrvatska stranka – HDZ 1990. o čijoj se poziciji, u kontekstu državne vlasti, često govori prilikom spominjanja mogućnosti koalicije narodnjačkih stranaka (osim dva HDZ-a, tu bi trebali biti SDA i Savez za promjene).

Poznato je kako se Europska pučka stranka nada kako će spomenutih pet stranaka napraviti korak dalje od potpisane deklaracije te napraviti jaku državnu vladu na programskim načelima. Ako bi isti saziv vlasti išao i prema nižim razinama, tada je moguće da u igru oko federalne vlasti uđe i “devedesetka” koja je potencijalno zanimljiv sugovornik svima, pa i HDZ-u BiH koji računa na ojačavanje pozicije, pogotovo u federalnom Domu naroda gdje će HDZ 1990. imati barem dvoje izaslanika.

U tom bi scenariju, doznajemo od naših izvora, HDZ 1990. mogao računati na Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ili Ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Uskoro nova platforma

Nakon uspješnog sastanka čelnih ljudi HDZ-a BiH i SDA na kojem se postigao dogovor o formiranju vlasti na federalnoj (ali ne i na državnoj) razini, već u utorak mogao bi biti potpisan i sporazum o principima djelovanja nove vlasti HDZ-a BiH, SDA i DF-a. Tek tada bit će poznato i nešto više o mogućnosti dodatnog ojačavanja ove koalicije.

Pitanje srpskih partnera

Kada je, pak, u pitanju državna razina vlasti, tu postoji zastoj zbog različitog viđenja u pogledu srpskih partnera. Poznato je kako su SDA i DF postigli sporazum sa Savezom za promjene (SDS, PDP i NDP), no Čović je i dalje stava kako tek treba sačekati rasplet oko formiranja vlasti u RS-u, iako je HDZ-u BiH najpoželjniji partner upravo Dodikov SNSD.

Sad će u Vatikan katolik Hrvat, ne Komšićev Bošnjak "Hrvat". A jesu muzli državu, sve im kao smeta nacionalni tor. Kad su KM u pitanju i guzice bi dali.

A Nekrez Arifhodžić ? Nije Vatikan je Italija koja je pripadala hrvatskoj kvoti i njega ubacio kao "Hrvata".

Novinari su insistirali da predsjednik HDZ-a odgovori na pitanje da li će ipak odustati od insistiranja da i SNSD bude dio vlasti na državnom nivou, ali je on izbjegavao konkretan odgovor naširoko obrazlažući ono što ga zapravo nisu ni pitali, dok je s druge strane u tom momentu bio vidan osmijeh na licima članova SDA prisutnih na konferenciji za medije.

Genjac je naveo da je sporazumom formulirano i pitanje zaštite nacionalnog identiteta, "što je HDZ kao predstavnik najmalobrojnijeg naroda u BiH tražio da bude jedno od poglavlja u ovom sporazumu“.

"Formulisali smo to na način da ćemo osigurati zakonske pretpostavke i raditi na zaštiti svega što predstavlja nacionalni identitet svakog naroda na cijelom prostoru BiH. Tu se misli na kulturu, jezik, obrazovanje i na pristup pravu informiranja na maternjem jeziku, što je jedan od poznatih zahtjeva HDZ-a", kazao je Genjac.

Po njegovim riječima, usaglasili su formulaciju da se radi na omogućavanju informiranja na maternjem jeziku u okviru Javnog RTV servisa.

Programska načela su:

1. Ustav i izborni zakon

2. Euroatlanske integracije

3. Vladavina prava

4. Ekonomsko socijalne reforme

5. Infrastrukturni projekti

6. Ravnopravnost naroda i očuvanje nacionalnog identiteta

7. Prava branitelja

8. Održiv povratak

9. Prevencija i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda

10. Konkretne mjere plan i realizacija