To je onda 310/748,jel to 49,4...mislio sam da mi je matematka oduvijek bila jaca strana..al eto,covjek se uci dok je ziv...
Srpske 227
Bosnjacke 211

Dana 28.02.2014. godine zakazana je sjednica Skupštine Hercegbosanske županije na čijem dnevnom redu je i usvajanje zakona o šumama Hercegbosanske županije.

Na prvi pogled sama točka dnevnog reda je poželjna i potrebita jer Županija i treba da upravlja i odlučuje o svojim prirodnim resursima, a pogotovu šumama, da nije sporna jedna bitna oblast, a tiče se postotka izdvajanja šumskog doprinosa za općine na području naše županije.

Prijedlog u zakonu kojeg je usvojila Vlada (prijedlog ministra Šljivića i premijera Ivkovića) Hercegbosanske županije šumski doprinos iznosi 8 + 1 % od prihoda (članak 66. prijedloga Zakona) JP ŠGD"Šumehercegbosne" d.o.o. Kupres, što iznosi cca 2,6 mil KM (ako uzmemo da je godišnji prihod JP-ća u prosjeku 33 mil KM). Dosadašnji zakon o šumama FBIH ; „koji nije štitio interese naše županije", ograničio je taj doprinos na max 5 %, što znači da naša nova koalicijska platformaška vlast vrši povećanje od 3 + 1 %.

Ne bi ni to bilo sporno da taj novac ide ravnomjerno svim općinama, novac će u 90 postotnom iznosu ići općinama Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar , što samo po sebi isto ne bi bilo sporno jer treba razvijat sve općine, da taj dogovor nisu napravile stranke SNSD, HDZ BiH i NSRB isključivo na štetu Hercegbosanske županije, što je bio uvjet SNSD-a da podignu ruke i time sruše Vladu na čelu sa gos. Rimcem koji nije dopustio da se ovakav Zakon usvoji isključivo na štetu Hercegbosanske županije i time štiteći hrvatske nacionalne interese.

Taj novac koji će s izdvojiti neće ići za razvoj općina (namjenski kako zakon nalaže) nego se netransparentnim trošenjem, dokazano svih ovih godina, priliva u stranačke interesne blagajne, prevedeno ide na jačanje SNSD-a kao koalicijskog partnera HDZ-u BiH jer idu opći izbori i trebat će svaka zastupnička ruka za očuvanje vlasti bez obzira kako visoka cijena bila i čiji će iznos platiti svi žitelje ove županije.

Zbog gore navedenog HDZ 1990 poziva sve HRVATSKE ZASTUPNIKE u Skupštini Hercegbosanske županije da glasuju PROTIV ovakvog načina izdvajanja novca iz prihoda JP Šume jer je ovo otvorena pljačka poduzeća koje više neće bit Javno nego stranačko i predlaže da se taj novac akumulira u DOBIT poduzeća i kao takav ravnomjerno i TRANSPARENTNO raspoređuje po općinama po prioritetima, za javne potrebe kao što su domovi zdravlja, Županijska bolnica, školstvo itd., a ne u stranačke blagajne.

Ne treba ni spominjati da će ovakvim zakonom doći i do velikih problema u poslovanju JP Šume koje će doći u probleme solventnosti, a samim time i ugroziti stabilnost Hercegbosanske županije i dovesti u pitanje radna mjesta uposlenika u JP Šume HBŽ.

Prvenstveno kao čovjeku iz Glamoča, pa kao i Hrvatu koji obnaša dužnost predsjednika Općinskog vijeća Glamoč nemoguće je ostati ravnodušnim i javno ne odgovoriti na priopćenje HDZ 1990, odnosno na njihov poziv da hrvatski zastupnici ne glasuju za Zakon o šumama HBŽ.

Ovakvo priopćenje me uopće ne čudi i ne zabrinjava obzirom u koje vrijeme i svrhe je dano, naravno predizborno. Međutim, suštinski je ono takvo da čovjek ne može povjerovati da se ovakve stvari mogu glasno i javno izgovoriti bez imalo srama onoga o čemu govore, jer to oni doista tako i misle.

Da županijska vlast treba da brine o šumama je potpuno neupitno, ali istinski i u pravome smislu. Međutim, pored te činjenice, vlast prvenstveno treba da brine o svim svojim žiteljima pa tako i o Hrvatima u općinama za koje HDZ 1990 smatra da su srpske, odnosno da nisu hrvatske.

Prvenstveno i samo želim iznijeti činjenice za Općinu Glamoč kada su u pitanju brojke koje se spominju u priopćenju bez da ih provjeravamo. Navodi se da je godišnji prosjek prihoda ŠGD oko 33 milijuna maraka. Ako je egzaktna činjenica da je u tom prihodu udio Šumarije Glamoč 35% što čini oko 12 milijuna marka, a da je Općina Glamoč do sada po osnovu šumskog doprinosa dobivala oko 400.000 KM, da li treba ovome više bilo što dodati.

U priopćenju se kaže, da ništa ne bi bilo sporno da taj novac ide ravnomjerno svim općinama, ali novac će u 90 postotnom iznosu ići općinama Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar te da je to napravljeno na isključivu štetu Županije i hrvatskih interesa, a da to do sada nije dopuštao bivši premijer Rimac štiteći hrvatske nacionalne interese. Pitam se, koje i čije interese?

O frazama iz priopćenja i hrvatskim interesima bi se dalo nadugo replicirati, ali kako su se štitili i kako se štite hrvatski interesi u Glamoču nama je to dobro poznato i bolje je da nas takvi ne štite jer oni i ne znaju gdje je Glamoč i tko sve živi u Glamoču, ali u svemu ovome su interesi jasno prepoznatljivi.

Istinski zagovornici „hrvatske politike“ bi novac akumulirali u dobit poduzeća i ravnomjerno i transparentno rasporedili po općinama i prioritetima za javne potrebe...

Mi iz Glamoča također imamo određene vizije u pogledu najboljeg gospodarenja svojom Glamočkom šumom. Možda ovi misle da ona nije naša ili mi možda nismo ni stvarni žitelji ove Županije pa ni Općine Glamoč, te se istovremeno pitamo gdje smo mi u ovoj priči oko onoga što je ipak najviše naše, Glamočko.

Pitam se kako bi reagirali Livnjaci i Duvnjaci kada bi se predložilo da se novac koji se dobiva za vodnu naknadu od Buškog jezera ravnomjerno raspoređivao svim općinama u Županiji. Odgovor mi je potpuno poznat i ne tražim ga, samo se usuđujem uspoređivati dvije slične ili potpuno iste stvari.

Smatram da ovakvo priopćenje vrijeđa prosječnu ljudsku inteligenciju svakog čovjeka iz Glamoča ukoliko isti smatraju da u Glamoču uopće žive ljudi, a ne nešto drugo.

Na području HBŽ-a u planu je gradnja TE Kongora, i dvije HE na području Livna/Duvna - HE Vrilo i Kablić, svaka od oko 50 MW. Za HE Kablić bi se radila akumulacija na području Glamočkog polja i tunelom bi se voda dovodila na njene turbine.

Angazirano osoblje tijekom izgradnje:
Neizravno..........................250
Izravno...............................150
Ukupno..............................400

Nova radna mjesta (pogon i odrzavanje):
Ukupno................................25

150 godina župe sv. Ilije Proroka u Glamoču:

Hoce li se potopiti koje selo u nizim djelovima polja?

Ovo je veoma jaka HE, s obzirom na velicinu ulaganja.

U Glamoču časna sestra pravdu zbog diskriminacije traži na Ustavnom sudu

Priča o časnoj sestri Jani-Martini Katović počela je 2008. godine, kada je bio raspisan natječaj za izbor direktorice dječjeg vrtića “Leptirić” u Glamoču. Jedina osoba koja je tada ispunjavala sve uvjete predviđene natječajem i jedina osoba koja se javila na taj natječaj bila je sestra Jana-Martina Katović.

Upravno vijeće vrtića ju je tada izabralo i predložilo da dobije konačnu suglasnost za imenovanje na mjesto direktorice vrtića, ali načelnik Općine Glamoč je javno rekao da njemu i njegovoj stranci smeta što u vrtiću radi Martina koja nosi odoru časne sestre.

”Od tada do dan danas na dnevnom redu nikada nije bila točka dnevnog reda imenovanje ravnatelja u vrtiću”, rekla je Jana Martina Katović koje je u Glamoč došla iz Zagreba.

”Grozno je bit osoba koju netko križa zbog toga što je ovo ili ono. Mogu se saživjeti sa svakim tko je drugačiji upravo zbog toga. Zar sam ja haljina? Ja nisam samo haljina. Ja jesam redovnica i Bogu hvala to je moj životni izbor, ali ja uz to što sam redovnica ja sam po zanimanju profesor predškolskog odgoja. Imam zvanje, znanje i imam kompetencije da radim taj posao. Mislim da nitko nema pravo reći ne možeš zaraditi sebi za kruh”.

Časna sestra kaže kako im načelnik uskraćuje novac za vrtić te kako dosad imaju 38 neisplaćenih plaća. No, ona ne odustaje. Zajedno s nevladinom organizacijom pravdu će potražiti na Ustavnom sudu BiH.

”Ako tu priča ne bude gotova mi smo spremni ići na sud u Strasbourg”, ispričala je ova časna sestra.

http://poskok.info/wp/?p=122950