Rečeno je, kako će studenti tražiti smanjenje školarine, upisivanje Vlade HNK kao osnivača Univerziteta i smanjivanje plata ministrima i službenicima u Vladi HNK. Studenti ispred zgrade Vlade skandiraju "pravda za studente" uz ogromnu buku koju stvaraju pištaljke i sirene. Saobraćaj u ulici ispred zgrade je blokiran.

Zna li itko koliko se ove godine studenata upisalo na univerzitet, a koliko na sveuciliste?

Biti ce zanimljivo takodjer usporediti univerzitet i logos

http://fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf

2014/15 Mostar

Sveučilište 10.712
Univerzitet 2.522
Privatne 1.013

Kakav financijski udarac za univerzitet... Koliko uopce imaju fakulteta, smjerova?

na ovom univerzitetu je visina skolarine obrnuto proporcionalna kvaliteti nastave i opcedrustvenoj priznatosti ovog visokog ucilista.

Kolika je školarina za redovnog studenta koji sam plaća studij na UniMo?

Cijene studija

Školarina za prvu (I) i drugu (II) godinu studija iznosi: 1800 KM.
Školarina za treću (III) i četvrtu (IV) godinu studija iznosi: 2000 KM.

Studenti prve (I) i druge (II) godine školarinu mogu platiti i u dvije rate po 900 KM. Prvu ratu studenti uplaćuju prilikom upisa, a drugu do 15.11. trenutne godine. Studenti treće (III) i četvrte (IV) godine školarinu mogu platiti u četiri rate po 500 KM.

Studenti koji obnavljaju godinu dužni su uplatiti 400 KM za prvu ratu obnove i drugu ratu od 80 KM za svaki preostali nepoloženi ispit (iznos druge rate obnove limitiran je na 400 KM).

FIT:

Osobno mi se ne sviđa sustav školarina na Sveučilištu. Ja sam u RH u ove tri godine studija ukupno izdvojio na školarinu oko 700 KM, a moje kolege u Mostaru s istim ili boljim uspjehom toliko plaćaju svaki semestar samo zato jer nisu upali "bez plaćanja".
Mislim da bi trebali primjenjivati sustav kao u RH, prva godina prvi put besplatna, a dalje po ostvarenom uspjehu. Jasno mi je da bi to znatno utjecalo na proračun, ali vjerujem da bi mogli provesti to barem za deficitarne studije.

edit:
Tuta, na farmaciji je 3000 KM godina, medicini 2500, a 1800 je na zdravstvenim studijima.

Nikako ne mogu shvatiti zašto ti ljudi uopće studiraju i kakovu korist mogu imati od svojega studija?
Kužim onih 5% koji studiraju nešto relativno deficitarno ili onih koji imaju štelu za kasniji posao ali što je sa ostalih 95%? Zašto oni trate najbolje godine svojega života? Da mogu reći da su akademski građani kada budu kopali kanale, konobarisali, ribali WC u Njemačkoj?

Au, žešći crnjak, pa nije valjda toliko kritično? Možda bi trebali prestati objavljivati podatke o % nezaposlenih i fokusirati se na % zaposlenih. To što si rekao je ipak stvar šireg konteksta, slično pitanje se može postaviti i u Španjolskoj ili Grčkoj gdje su stope nezaposlenosti za mlade skoro u rangu BiH.

Diploma ti sigurno neće nauditi, a te 3 ili 4 godine na faksu su fina tranzicija iz djetinjstva, ako ni zbog čega drugog onda barem zato jer tu bol koju spominješ odgađaju od 18 rođendana na 22 ili 23.

A cijena nije skupa (osim ako u Mostar ne dolaziš sa strane), ako ćeš diplomirati sa nekakve institucije (koja nije seoski privatni fakultet), a usput i nešto naučiti za samo 4-5 tisuća EUR. U anglosaksonskim zemljama su ti troškovi 10-20x veći, pa dobro treba promisliti je li se vrijedi upuštati u to ili ići strukovnom rutom.

ojava nezasitnih pojedinaca u politici je redovita pojava karakteristična za društva na nižem stupnju društvenog razvoja i političke sustave u nastajanju. Po uzoru na nekadašnja feudalna društva ne mali broj pojedinaca djeluje i danas. Osobito je ta praksa raširena u BiH. Zaklinjući se u autoritete svojih nadređenih i nacionalne interese, istodobno se pozivajući na političku stranku kojoj pripadaju, mnogi pojedinci prvenstveno nastoje ojačati svoju strukturu unutar tog sustava, da bi na njezinim krilima osigurali što veći osobni utjecaj. U takvoj metodologiji djelovanja, osobe željne moći i vlasti najčešće sklapaju često nelogične sporazume sa svima onima koji bi im na bilo koji način mogli pomoći pri jačanju osobne moći i utjecaja svoga feuda. Pri tome, naravno, određeni broj njih, ne tako rijetko, postane metom, odnosno najobičnijim alatom u rukama nekog drugog pojedinca, skupine ili sustava.

Ne mali broj indicija i dostupnih informacija otvoreno ukazuje na mogućnost da je eklatantan primjer ovakve vrste upravo jedan od najutjecajnijih hercegovačkih HDZ-ovaca, nekadašnji stolački gradonačelnik i aktualni ministar zdravstva u vladi HNŽ-a dr. Mladen Bošković. Puno toga, čini se, pokazuje da se u silnoj želji za jačanjem vlastite moći i utjecaja, Bošković do kraja zapleo u političko-interesne intrige, ugrozivši tako vlastitu poziciju, ali i vjerodostojnost vlastite stranke, kao i nacionalne interese hrvatskog naroda u BiH.

Tko je dr. Mladen Bošković?

Zahvaljujući položaju prvog čovjeka općine Stolac i tamošnjeg HDZ-a, Bošković je svojevremeno postao najutjecajniji hrvatski političar na iznimno osjetljivom prostoru istočne Hercegovine. Nešto zbog političke pragmatičnosti, a više vođen željom za jačanjem osobne moći i utjecaja, Bošković je na sva ključna mjesta postavio sebi odane kadrove, tvrde poznavatelji tamošnjih prilika.

Odlaskom na županijsku razinu i preuzimanjem dužnosti ministra zdravstva u vladi HNŽ-a, Bošković je zadržao utjecaj u svojoj bazi, koji je ostvarivao preko svog nasljednika koga je, kako navode izvori s kojima smo razgovarali, sam izabrao, te počeo kovati planove za svoj meteorski uspon i na novoj političkoj poziciji.

Održavajući stanje u Stocu nepromijenjenim, Bošković je otpočeo i na jačanju svog utjecaja na županijskoj razini, postavljajući na ključna mjesta u županijskim institucijama sebi bliske kadrove. Sugovornici s kojima smo razgovarali po ovom pitanju ističu, da Bošković na županijskoj razini, za razliku od Stoca – gdje svatko svakog poznaje, uglavnom preferira i raspoređuje kadrove s kojima je rodbinski i obiteljski povezan. Kako bi im osigurao stručnu spremu predviđenu zakonom, Bošković se sudeći prema tvrdnjama izvora s kojima smo razgovarali obratio svom dugogodišnjem prijatelju Zoranu Kazaziću, tajniku Univerziteta „Džemal Bijedić“.

Privatnim poznanstvima i zakulisnim igrama do gašenja mostarskog Sveučilišta

Kako doznajemo, Bošković održava dugogodišnje prijateljsko-poslovne odnose sa Zoranom Kazazićem, tajnikom Univerziteta „Džemal Bijedić“, na kome se nastava odvija na bošnjačkom jeziku, i bratom dekanice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. Vesne Kazazić, koja je na vrlo kontroverzan način izabrana na tu odgovornu dužnost.

Nejasno je kad je točno otpočela suradnja između HDZ-ovog Boškovića i projugoslaveni orijentiranog Kazazića. Međutim, vidljivo je da je dobar dio kadrova koje Bošković do sada pozicionirao, ili pokušava pozicionirati u institucije sustava, do diploma došao upravo na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u istočnom Mostaru, što upućuje na zaključak da je edukacija obavljena pod budnim okom Zorana Kazazića.

Kao protuuslugu, a ujedno i način širenja osobne moći i utjecaja, Bošković se istakao i u pozicioniranju Kazazićeve sestre Vesne na mjesto dekanice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Premda su se u javnost dugo pokušavale plasirati teze kako je dolazak ugledne mostarske SDP-ovke na čelo Pravnog fakulteta dio dogovora SDP-a i HDZ-a, u posljednje vrijeme postaje sve očitije kako je dolazak Vesne Kazazić na čelo Pravnog fakulteta dio dogovora koji je dr. Mladen Bošković postigao s njezinim bratom Zoranom, uz potporu Zlatka Hadžiomerovića, čelnika SDA u Stocu i aktualnog ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije i lobiranjima osmišljenim u tome interesnom krugu.

Izvori bliski mostarskom Sveučilištu ne ustručavaju se naglasiti da se iza svega, uz jačanje osobne moći pojedinaca, nedvojbeno skriva želja bošnjačkih političara o ponovnom otvaranju pitanja ujedinjenja Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“, odnosno o novom pokušaju tihog gašenja jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku, što je politički cilj za koji se otvoreno zalažu Boškovićevi prijatelji i suradnici Zoran Kazazić i aktualni ministar znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Zlatko Hadžiomerović.

Bošnjački politički krugovi, u Mostaru i šire, vesele se i Boškovićevom destruktivnom ponašanju prema KBC-u Mostar, uz Sveučilište u Mostaru, jednoj od perjanica hrvatskog naroda u BiH, dajući Boškoviću i njegovim „izletima“ zdušnu političku i osobnu potporu.

Trgovina općinskim zemljištem?

Dobro upućeni ukazuju i na Boškovićevu navodnu upletenost u trgovinu općinskim zemljištem u Stocu, kao i u ostalim općinama u dolini Neretve. Zanimljivo je da prema tvrdnjama dobro upućenih izvora, i u ovom poslu Bošković ima potpuno ste partnere. Kao jednog od ključnih Boškovićevih partnera, bolje upućeniji spominju i Anera Žuljevića, zastupnika u Parlamentu Federacije BiH i predsjednika Županijskog odbora SDP-a Hercegovačko-neretvanske županije, te bivšeg zastupnika u Skupštini HNŽ-a. Uz HDZ-ovca Boškovića, SDP-ovce Žuljevića i Kazazića, u pogodovanju pri trgovini općinskim zemljištem dobro upućeni spominju i ime Zlatka Hadžiomerovića, čelnika SDA u Stocu i aktualnog ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije.

Analizirajući ove informacije, dobro upućeni u prilike i događanja na neretvanskom pravcu ukazuju na činjenicu da je riječ o realiziranju jednog od pet strateških planova za čije ostvarenje bošnjačka strana ne žali napora, niti materijalna sredstva.

Cilj realizacije ovog plana je dolazak u posjed što većeg broja nekretnina na pravu Mostar-Stolac-Čapljina-Neum, što bi u budućnosti trebalo dovesti do postupne promjene nacionalnog sastava tamošnjeg stanovništva, odnosno ostvarivanja potpune dominacije bošnjačkog nacionalnog elementa na Dubravskoj visoravni i jadranskom zaleđu, istočno od rijeke Neretve. Poslovično dobro obavješteni izvori, koji iz sasvim razumljivih razloga žele ostati anonimni, ukazuju kako se glavnina ovih aktivnosti odvija u trokutu Mostar-Ivanjica – Neum, za što se sredstva osiguravaju iz različitih fondacija arapskog i turskog porijekla, ali i nekih agencija koje djeluju u okviru Federacije BiH.

Dokazi o djelovanju bošnjačkog parasustava

Pobrojani niz aktivnosti, koje se događaju na prostoru između Mostara i zaleđa Dubrovnika, nedvojbeno ukazuju na netransparentne aktivnosti velikobošnjačkog parasustava i otvorenu ugrozu tamošnjih Hrvata, ali i interesa Republike Hrvatske. Postojanje ovih planova vidljivo bilo je vidljivo i do sada. Velikobošnjačka nastojanja za gradnjom luke u Neumu, pokušajima ometanja najavljene gradnje Pelješkog mosta, netransparentna kupovina nekretnina, kao i bezuspješni pokušaji centraliziranja prostornog plana na razini Federacije BiH, samo su neki od dokaza postojanja i provedbe jedne ofanzivne velikobošnjačke politike na neretvanskom pravcu.

Analitičari ukazuju da je kreator ovog plana velikobošnjačka paraobavještajna struktura MOS-a, odnosno ostaci nekadašnjeg AID-a, u čiju je operativnu mrežu upletena većina nositelja politike velikobošnjačkog centralizma. Postojale su, i postoje, indicije i dokazi o umiješanosti djela hrvatskih krugova, ali i pojedinaca, u ove netransparentne poslove. Prema tvrdnjama, naših izvora riječ je o pojedincima i skupinama iz različitih političkih subjekata, koji se zbog vlastitog osobnog probitka stavljaju na raspolaganje ovom parasustavu, najčešće i ne razmišljajući o dalekosežnosti takvih poteza.

Puno je činjenica koje ukazuju na zaključak da se i dr. Mladen Bošković, visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a BiH, ministar u županijskoj vladi i dugogodišnja siva eminencija stolačkih Hrvata našao u raljama cijelog spektra velikobošnjačkih unitarističkih aktivnosti. Nejasno je, međutim, da li je Bošković uopće svjestan situacije u kojoj se našao.

Prema mišljenju nekolicine osoba s kojima smo razgovarali, eventualno Boškovićevo nepoznavanje strateških planova bošnjačkih parastruktura ne amnestira ga od političke i svake druge odgovornosti. Poglavito jer su se u posljednje vrijeme u kuloarima pojavile i informacije o njegovim otvorenim prijetnjama upućenim svima onima koji ne žele sudjelovati u aktivnostima kreiranim u četverokutu Bošković-Kazazić-Žuljević-Hadžiomerović.

Kako neslužbeno doznajemo, većina ovih informacija došla je do predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika Županijskog odbora ove stranke Rafe Gagre.

Mada su u posljednje vrijeme iz kruga dr. Mladena Boškovića i njegovih suradnika u više navrata u javnost plasirane tvrdnje kako je riječ o aktivnostima koje podupire i vodstvo HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem, čini se da to ne odgovara istini. Naši izvori naime otklanjaju bilo kakvu mogućnost da bi Dragan Čović odobrio bilo kakvo sudjelovanje nekog od svojih suradnika u mirnodopskom scenariju realiziranja ratnih ciljeva Armije BiH zacrtanih u ratnom planu „Neretva 93“, odnosno njegovoj mirnodopskoj inačici poznatoj pod nazivom „Zelena dolina“.

Čović će morati povući potez

Bošnjačkim strukturama je interes šutjeti o ovim aktivnostima, što je sasvim razumljivo. Kao što je poznato, Dragan Čović i aktualno vodstvo HDZ-a BiH se po pitanju spomenutih postupaka dr. Mladena Boškovića još uvijek nisu očitovali. Kako stvari stoje u narednom će razdoblju to morati učiniti. Teško je međutim vjerovati da će vodstvo HDZ-a BiH u predizbornom razdoblju dozvoliti nastajanje afere, slične onoj kakva posljednjih dana potresa HDZ-1990. Stoga, predviđanja da će se vodstvo HDZ-a mastojati obračunati s Boškovićem kod sastavljanja listi za nove opće izbore djeluje kao sasvim logična opcija.

Teško je naime vjerovati da stranka koja „puca“ na većinu hrvatskih glasova u BiH u izbornu utrku uđe opterećena hipotekom jednog „lokalnog šerifa“ i njegovih osobnih ambicija, dogovora i planova.

I. Pehar