Izvor: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44067

Izložba povodom 100. obljetnice izgradnje katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Foči

U orginazaciji župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje i Muzeja „Stara Hercegovina" u Foči u ponedjeljak, 19. svibnja 2014. s početkom u 11 sati u muzeju „Stara Hercegovina" u Foči bit će upriličeno otvaranje izložbe povodom 100. obljetnice izgradnje katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Foči na Drini po projektu Antona Möllera, arhitekta iz Češke.

Tom prigodom će biti predstavljena i knjiga-monografija „Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju“, autora Antona-Tonija Šarca iz Mostara, profesora u Katoličkom školskom centru u Banjoj Luci. U knjizi se daje kratak pregled iz povijesti i života Crkve u tim krajevima od staroga i srednjega vijeka, turskoga razdoblja i drugih vladara. Knjiga sadrži i faksimile važnijih arhivskih dokumenata kao i bogatu foto-dokumentaciju. Izložbeni panoi u slici i riječi sažeto i zorno prezentiraju samu knjigu, a ureditelj izložbene postavke ujedno je autor knjige.

Don Ante Luburić, župnik nevesinjski o crkvi u Foči

Želja za crkvom. Davne 1886. god. katolici Foče utemeljili su prvi Odbor za izgradnju crkve i počeli prikupljati milodare za njezinu gradnju. Međutim, ubrzo je sve moralo stati, jer zemljišta za crkvu nisu imali, a ni razumijevanja tadašnjih mjesnih vlasti. Ali kako čežnja za izgradnjom vlastite crkve nikada nije utrnula, a bogoslužja su se do tada održavala u jednoj za to preuređenoj prostoriji mjesne vojarne, fočanski se katolici 1911. godine odlučuju na izgradnju. Te su godine utemeljili novi Odbor za gradnju crkve i uputili zahtjev za njezino odobrenje.

Arhitekt Möller. U kolovozu 1911. godine arhitekt Anton Möller, iz Varnsdorfa u Češkoj, na zahtjev Odbora, izradio je projekt za katoličku crkvu u Foči. No sve je moralo čekati dok se ne osigura zemljište za izgradnju.

Zemljište za gradnju. I nakon gotovo tri prošla desetljeća traženja da kupe neko povoljno mjesto u Foči za gradnju crkve, fočanski su katolici 1912. bili primorani obratiti se čak carskomu dvoru u Beču. Stoga je izaslanstvo dvora doputovalo u Foču te od civilnih vlasti zahtijevalo da se, u samom središtu grada, pronađe mjesto za izgradnju crkve. Gradske vlasti nisu mogle nikoga nagovoriti da pristane prodati svoje zemljište za crkvu, pa je osobno intervenirao car i kralj Franjo Josip I.

Međutim, priznati Bečkomu dvoru da nitko ne želi prodati svoje zemljište za izgradnju katoličke crkve, nije se moglo. Tada fočanski gradonačelnik Zulfikarpašić odluči dati svoje zemljište (oko 6.000 m2) u središtu grada.

Pomoć. Nakon što je isposlovana lokacija za crkvu, sredstva za izgradnju počela su pristizati sa raznih strana. Priloge po Bosni i Hercegovini prikupljao je Fočak Alois Vinšalek, katolik češke narodnosti. Znatna je sredstva dao sam car Franjo Josip I., kao i princeza od Burbona - grofica Bardi.

Blagoslov. Dana 18. kolovoza 1913. postavljen je i blagoslovljen temeljni kamen. Već sljedeće, 1914. godine, crkva je bila dovršena, kada su na njezin toranj postavljena “tri krasna zvona”. Katolički je puk u Foči zvona postavio na obljetnicu blagoslova temeljnoga kamena, 18. kolovoza, 1914. godine.

Stara i nova crkva. Tada izgrađena katolička crkva Presvetoga Srca Isusova bila je nasljednica srednjovjekovne katoličke crkve sv. Marije (sv. Gospe), izgrađene najkasnije u 12. stoljeću, a srušene u 16. stoljeću. Tako je nova crkva, izgrađena u secesijskom stilu, sa svojim prekrasnim zvonikom, “uistinu veličanstvena građevina”, onda smještena u aleji jablanova, davala posebno obilježje ovomu gradu na dvjema rijekama sve do 1943. kada je, zračnim bombardiranjem grada, teško oštećena.

Rušenje nove crkve. Nakon Drugoga svjetskog rata, 1947./48., mjesne vlasti donose odluku o potpunu uklanjanju ruševina. U prosincu 1954. godine Državni sekretarijat za poslove opće uprave i budžet NRBiH, unatoč protivljenju Biskupskoga ordinarijata u Mostaru i mjesnih katolika, donosi dekret kojim je dopuštena potpuna eksproprijacija zemljišta na kojem je stajala katolička crkva. Danas nema ni gimnazije radi koje je eksproprijacija izvršena!

Tako je od rušenja crkve i uklanjanja ruševina prošlo gotovo sedam desetljeća, a i od oduzimanja zemljišta na kojem je stajala trideset godina kao ukras grada prođe šezdeset godina. Kroz sve to vrijeme, do naših dana, fočanski su katolici bili bez svoje crkve, čuvajući vjeru u srcu.

Iako Möllerove crkve u Foči više nema, kao župnik župe Velike Gospe u Nevesinju, kojoj pripada i Foča s Čajničem, osjećam obvezu da se uz 100. obljetnicu izgradnje crkve jednom prigodnom izložbom podsjetimo na njezino postojanje i značenje kao i na njezina arhitekta Antona Möllera i druge osobe koje su vodile brigu oko ostvarenja ovoga – za ono vrijeme – doista velika pothvata. (kta)

Pogled na Focu (pogled niz Drinu)

U Foci se danas nalaze dva fakulteta: Medicinski i Teoloski.
Takodje, Foca je glavni klinicki centar za podrucje Istocne RS.

U blizini Foce, uz magistralni put za Trebinje je i nacionalni park Sutjeska, u cijem sklopu je i Tjentiste, gdje je podignut spomenik (memorijalni kompleks) DOLINA HEROJA, kao podsjetnik na 7000 poginulih u poznatoj bici na Sutjesci.

U poslednje vrijeme je u ovom kraju doslo do ubrzanog razvoja turizma. Rijec je o raftingu Tarom i Drinom, pa su tako pored ove dvije rijeke nikli mnogobrojni kampovi, koji su u proljece i ljeto veoma posjeceni.

U blizini Foce je i planina Maglic (2396m), najvisa planina u BiH.

Izvor: http://www.atvbl.com/category/vijesti/republika-srpska/

Haha Zaim zloglasan. Jest, mozda., Ali samo za gorazdanske i focanske cetnike. Najgoru sortu cetnicke divljaci.

Da je bogdo bilo vise ljudi Kao StO su rahmetli Zaim ili ahmet sejdic, komandant 1sl.visegradske Brigade ..manje bi se sranja izdogadjalo na svim stranama.

Komandanti ubice djece i baba.

Foča: Porodici Čančar klizište je za 20 minuta uništilo decenije rada

http://www.klix.ba/vijesti/bih/foca-por ... /150203098

Radovi na Aladža džamiji pri kraju, otvorenje krajem godine

https://m.novi.ba/clanak/204024/radovi- ... jem-godine

Pogled na Foču.

Aladža mošeja izgleda kao Aja Sofija, to naravno nije iznenađenje s obzirom da su Turci preuzeli bizantsku arhitekturu a posebno bili inspirirani Ajom Sofijom.

Aladza, Ferhadija, Stari most... to je sve porušeno.
Ovo što Muslimani grade su replike. Inat objekti bez ikakve vrijednosti.

To prvo dvoje okej, ali greota što su hrvatski vojnici demolirali onako lijep most. Vojni cilj, ali opet se moglo izbjeći. Stari most nije bio simbol nikakvog bošnjaštva, već Mostara. Najveća kulturna katastrofa za Hercegovinu koju je donio prethodni rat. Ista stvar kao kad bi naše jedinice u Bosni srušile Most u Višegradu.

Džamijaš, trolaš.

Nije isto.
Most u Visegradu je napravio Srbin Bajica Nenadić.

BTW Visegrad nije u Bosni nego u Republici Srpskoj. Ne postoji nikakva Bosna.

Zanima me, po novogovoru, postoji li kod vas Hercegovina?

Naime, ne mogu zamisliti da Hercegovac pristane na to da nema Hercegovine, makar i Srbin bio.

Hercegovina je ok, nije isprljana kao pojam.
Mada ni ona ni pravno ni teritorijalno ne postoji.

Da šteta što ste ga vi prije toga izbušili ko ementaler pa ga Salko dinamitaš takva poslao u ahiret.

To neki nick Mimara Sinana?

Most u Višegradu je napravio turski paša Mehmed Sokolović kao osmanski vojni objekt za brži prelazak osmanskih snaga koje su za cilj imale osvajanje Hrvatske i ostatka Europe.
Zanimljivo da se te ćuprije grade samo dok je turski kalifat u ekspanziji, dakle dok imaju vojnu svrhu.
Jel netko zna za neku ćupriju iz 18. ili 19. st?

Koliko ja znam ako već govorimo o zavičajima Višegrad je u Podrinju.
Nije mi jasno kako netko tko živi na rijeci Drini može biti u rijeci Bosni?
Dobro može ako je Musliman, njima je sve moguće, ionako je Bosna tamo gdje prestaje sva logika.

Ma nije to bolan. To je mali Bajica napravio svojim Srbima onako da imaju.

A gluposti oko "mosta koji sluzi za osvajanje" (sto bi valjda trebalo sugerisati da nebi bilo greota da ga se rokne ko i onaj u Mostaru) bi trebalo takodjer prokomentarisati.

Most je napravljen 1574. godine.

Bitka na Mohacu je bila 1524. godine.

1574. godine Osmanlijama nije bio potreban nikakav most u Visegradu da bi osvajali Europu.


To je ono kad uz neznanje ide fanatizam ruku pod ruku.

Pa većinom ste porijeklom od pravoslavaca. Sad ko je gradio, stvar filozofije i diskusije.

Sta fali, neka smo. Prije pravoslavaca smo bili nesto opet drugo, kao i vi. To su promjenjive stvari i sasvim normalne.

U vama teče pravoslavna krv i pravoslavni geni. Da se zamisliš.
Može se potpuno ispravno reći da je most gradio pravoslavac.