Radovi na izgradnji tvornice za proizvodnju higijenskih proizvoda za njegu tijela te tekućih deterdženata jedne od najuspješnijih bh. kompanija Violete u Grudama, pri kraju su, potvrdio je za Oslobođenje Petar Ćorluka, generalni direktor Violete.



"Oprema za tvornicu je stigla i mi imamo u planu da u siječnju krenemo s montažom opreme i pustimo u pogon tvornicu", kazao je Ćorluka.



Pogoditi proizvod

Prema njegovim riječima, kapacitet tvornice će ovisiti od tržišta, jer je danas najvažnije pogoditi pravi proizvod, da bude konkurentan i po cijeni i po kvalitetu. Kad je riječ o proizvodnom asortimanu, to će u početku biti higijenski proizvodi za njegu tijela (šamponi, tekući sapuni), zatim deterdženti za suđe, tekući deterdženti i omekšivači za rublje.



Prvobitni proračun predvidio je da će vrijednost izgradnje tvornice biti oko 30 milijuna KM, mada je to teško predvidjeti te je, prema Ćorlukinim riječima, došlo do probijanja proračuna, tako da je investicija nešto veća od 30 milijuna KM.



"Planirano je da u početku posao dobije oko 30 radnika. Međutim, sve dalje ovisi od same proizvodnje. Naime, ukoliko se bude radilo u tri smjene, to je onda 90 ljudi. Zatim, tu su ljudi potrebni u skladištu, ljudi za distribuciju, tako da o konačnoj brojki ne možemo govoriti, ona će ovisiti od same proizvodnje i prodaje", naglašava Ćorluka.



Prema njegovim riječima, 2013. godina za Violetu je bila prilično dobra.


„Dosta dobro ćemo završiti poslovnu godinu s obzirom na to da potrošnja pada, da je još prisutna recesija, velika je nelikvidnost, naplata je dosta teška. Međutim, krajnji rezultati neće biti toliko loši“, pojasnio je Ćorluka.



Izvozna tržišta

Violeta je u protekloj godini ostvarila i dobre rezultate poslovanja na izvoznim tržištima, te je najveći rast zabilježen u Sloveniji, dok je veliki rast bio i u prodaji u Hrvatskoj.


„To su tržišta na kojima do ove godine nismo bili toliko prisutni, tako da smo izuzetno zadovoljni prodajom. U BiH situacija je slična kao i prethodne godine“, kazao je Ćorluka.



Komentirajući navode stranih investitora da bi poslovni ambijent u BiH mogao biti bolji, Ćorluka kaže:

"Mislim da poslovno okruženje u BiH nije ništa lošije nego što je u ostalim zemljama u okruženju, pogotovo što imamo iskustva i iz Slovenije i iz Hrvatske. Ono što znamo jeste da Srbija od zemalja regije privlači najviše stranih investitora jer su napravili neke veće iskorake nego druge zemlje" piše oslobodjenje.ba.

Jučer, 29. siječnja, kako Grude Online doznaje, u Grudama je završen pravni dio oko ponovnog pokretanja grudske pivovare te je potpisan ugovor između vlasnika Pivovare i inozemnog partnera. Pivovara bi s radom trebala započeti za dva do tri mjeseca. Neslužbeno, proizvodit će se jedno svjetski poznato pivo, a isto bi se trebalo izvoziti u Ameriku. Inozemni partner je za proizvodnju svog brenda izabrao baš Grude zbog već postojeće pivovare koja je opremljena najsuvremenijom tehnologijom, a posebno zbog kvalitete vode kojom raspolaže pivovara. Također, i blizina s lukom Ploče važan je faktor za ovaj posao.
Grudska pivovara je osnovana 1999. godine i opremljena je u skladu s najvišim svjetskim standardima i normama. Pogon pivovare je moderno opremljen i ima visoko automatiziran cjelokupni tehnološki proces od prijema i skladištenja sirovina do gotovog proizvoda. Pivovara je s radom prestala 2012. godine, s tim da je zadnjih godina loše poslovala.
Ponovno pokretanje ovog poduzeća zasigurno će smanjiti brojku od 1811 nezaposlenih u općini Grude i time osigurati Općini zavidno mjesto među razvijenijim općinama u BiH.

Nova poslovna godina za najpoznatiji BH brand počela je premijerom novog deterdženta za ručno pranje posuđa. Riječ je o novom deterdžentu kojim je ovaj regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda proširio svoj asortiman pod okriljem kupcima već dobro poznatog brenda “Teta Violeta”, kažu iz tvrtke Violeta iz Gruda.
“Na ovom projektu koji traje skoro tri godine sudjelovalo je 5 konzultantskih tvrtki i ukupno oko 65 stručnih osoba, a izvršeno je preko 50 laboratorijskih testova”.
Deterdženti Teta Violeta su prezentirani velikim prodajnim lancima u EU, posebno u Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj , sa kojima su već potpisani ugovori o prodaji, pa će se tako novi proizvodi pridružiti ostalim Violeta proizvodima na policama ovih izvoznih tržišta.

“Proizvodnji su prethodili mjeseci istraživanja u našim i neovisnim laboratorijima u Njemačkoj, te traženju najbolje formule po kojoj se ovaj proizvod razlikuje od ostalih deterdženata na tržištu”, rekao je Petar Ćorluka, predsjednik Uprave grupacije Violeta i dodao:
“Posebnu pažnju smo posvetili i dizajnu, nastojeći uklopiti proizvod premium kvalitete s jednako atraktivnim pakiranjem. Prema prvim reakcijama naših potrošača, čini se da smo u ovoj namjeri u potpunosti uspjeli, što nas iznimno raduje”.
Istraživanja tržišta koja su sprovedena u testnoj fazi na uzorku od 800 osoba, među korisnicama u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli, pokazuju da deterdžent odgovara najvišim tržišnim standardima. U ukupnoj statistici ovog istraživanja, 92% korisnica je reklo da je novi Violetin proizvod iznimne kvalitete i da bi se odlučilo na kupnju zbog dobrog omjera vrijednosti za novac, dok 90% misli da deterdžent svoju osnovnu ulogu – rastvaranje i otklanjanje masnoće, obavlja besprijekorno. 87% korisnica tvrdi da im je miris deterdženta ugodan, prenosi Avaz.
Da će ovo biti posebno aktivna godina za Violetu govori i podatak da će, nakon deterdženata za posuđe koji se već nalaze u prodaji u bh. trgovinama i prodajnim lancima u tri različita mirisa, uskoro uslijediti i srodni proizvodi, poput deterdženata i omekšivača za rublje.
“92% korisnica reklo da je Teta Violeta iznimne kvalitete, 90% misli da deterdžent besprijekorno rastvara masnoće, 87% tvrdi da im je miris ugodan”
Sukladno povećanju obima proizvodnje i asortimana, grupacija Violeta je proširila svoje proizvodne kapacitete izgradnjom moderne tvornice u kojoj će se proizvoditi i deterdženti za rublje i omekšivači. Ovim projektom otvoreno je novih 35 radnih mjesta a radna mjesta u proizvodnji su višestruko vrijedna jer generiraju i do 15 novih radnih mjesta u proizvodno-prodajnom lancu.

Svaka čast, koliko je ovaj proizvod zaposlio novih ljudi?

Ovim projektom otvoreno je novih 35 radnih mjesta a radna mjesta u proizvodnji su višestruko vrijedna jer generiraju i do 15 novih radnih mjesta u proizvodno-prodajnom lancu.

Spasitelj Dalmacijavina Marinko Zadro kaže kako je kupovinom splitske tvrtke ušao u velik rizik, ali je uvjeren u njezin opstanak. Tvornica vina, žestica i sokova stara je gotovo 70 godina, s tim da se zadnjih nekoliko desetljeća, ističe Zadro, ništa ozbiljno nije radilo.
‘Vrijeme kao da je stalo za Dalmacijavino. Ima nekoliko brendova koji su vrijedni i koji mogu opstati na tržištu, ali ne u ovim uvjetima. Proizvodnju je nužno preseliti na bolju lokaciju te osloboditi prostor na Stinicama za nešto drugo’, rekao je za tportal Zadro.
Novi gazda Dalmacijavina početkom tjedna je posjetio tvornicu. Za Slobodnu Dalmaciju je rekao kako je nabolje da se proizvodnja vina preseli u Drniš, u kojem su vinogradi, a da se u Dugopolju otvori moderni pogon za proizvodnju žestokih pića. Najpoznatiji brend Pipi preselio bi u Hercegovinu, u kojoj ima pivovaru.

Svečano otvoreni 52. Šimićevi susreti, večeras otvorenje Hrvatskog kulturnog doma u Grudama



U subotu, 2. svibnja 2015. godine u dvorani osnovne škole u Drinovcima svečano su otvoreni 52. Šimićevi susreti. Ovogodišnji Susreti traju od 2. do 8. svibnja, a čast da ih otvori dobila je županijska ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Ružica Mikulić. Voditeljica svečanog otvaranja Mirjana Vlašić Mima započela je svečanost recitacijom Šimićevih pjesama a Frama Drinovci uljepšala je večer svojim glazbenim brojevima.

Na početku večeri prisutne je pozdravio predsjednik Matice Hrvatske ogranak Grude i zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora 52. Šimićevih susreta Mario Bušić, te izrazio zadovoljstvom prepunom dvoranom i gostima sa svih strana Hercegovine i Dalmacije. Središnja tema večeri bilo je predstavljanje putopisnog eseja, knjige Petra Majića Drinovci su čuđenje u svijetu. O knjizi su govorili fra Mate Logara i Dragan Marijanović.

Fra Mate autorov odnos prema prirodi uspoređuje s odnosom prema Bogu. Dobar čovjek vidi ljepotu i stvara ljepotu, kaže fra Mate i pita se da li vidimo kako je dobro ono što je Bog stvorio. U knjizi ima dosta mitova i legendi, a u njima dobro uvijek pobjeđuje, Petar ih je u knjigu interpolirao u svom izvornom obliku. Fra Mate zaključuje da onaj tko ima dušu treba poput Petra i A.B. Šimića ostaviti u njoj i dio za čuđenje, te da kroz ljepotu prirode treba tražiti veličinu Boga.

Pisac Dragan Marijanović je rekao da mu je posebna čast predstavljati ovu knjigu koja je vrelo lirske proze. Naglasio je da dugo nije čuo da se o Hercegovini ovako lijepo piše. Rekao je da su ljudi iz Drinovaca, i s ovih prostor uvijek odlazili puni kompleksa i ne znajući kakvu ljepotu ostavljaju. Danas znamo (a to potvrđuje i ova knjiga) da umjesto stida trebamo biti ispunjeni ponosom na ljepotu i bogatsvo koje su Drinovci dali ne sam Hercegovini, nego i cijelom hrvatskom narodu, ali i europskoj poeziji. Drinovci su jedno od najraseljenijih sela u povijesti Hrvata i nije ni čudo što se tu rodilo toliko znamenitih ljudi. Knjigu je opisao kao esej o sebi, svome rodnom kraju, svemu svom, svome križu. Petar je u knjigu uključio mnoštvo zaboravljenih hrvatskih riječi, ona je poučna, literarna knjiga, puna proze. Putopis ne samo da objašnjava zašto smo tu, on je također i antologija, rekao je Marijanović, jer sadržava sve što je važno u povijesti Drinovaca, on je i monografija.

Na kraju večeri prisutnima se obratio i autor knjige Petar Majić, te zahvalio predstavljačima i svima prisutnima. Rekao je da je njegova knjiga pokušaj lirskog prikaza svega dostupnog što nam je Bog dao na ovom malom prostoru, a Drinovci su preslika tog prostora. Pozvao je čitatelje da uživaju te da mu ne sude. Za svoj putopis želi da bude inspiracija svima nama, te zaključuje: "Bit će ovdje života".

Program se nastavlja u ponedjeljak, 4.svibnja 2015. Svečano će se otvoriti Gradska knjižnica i Hrvatski kulturni dom ''Antun Branko Šimić'' Grude u 20 sati. Tom prilikom biti će predstavljena knjiga pjesama Antuna Branka Šimića na francuskom jeziku Au bord du monde, prevoditeljice i književnice Martine Kramer.

http://boboska.com/index.php/kultura/78 ... -u-grudama

Svečano zatvoreni 52. Šimićevi susreti FOTO

Svečanom akademijom i misom zadušnicom za braću Šimiće svečano su u petak, 8. svibnja, 2015. godine zatvoreni 52. Šimićevi susreti. Zadnji dan manifestacije započeo je susretom književnika s učenicima u osnovnim i srednjoj školi općine Grude. Sv. misu slavio je drinovački župnik fra Bože Milić. Program svečane akademije vodila je Maja Lasić koja je večer započela Šimićevom Opomenom a himnu je otpjevao zbor Osnovne škole Drinovci. Saborski zastupnik Goran Marić obratio se prisutnima u ime pokrovitelja ovogodišnjih Šimićevih susreta predsjednika Sabora Republike Hrvatske Josipa Leke.

http://boboska.com/index.php/kultura/78 ... sreti-foto