Mass extinction timeline.svg

Klasičnih “Velikih pet” masovnih izumiranja koje su 1982. utvrdili Jack Sepkoski i David M. Raup, znanstvenici općenito prihvaćaju kao najznačajnije: kraj Ordovicija, kasni Devon, kraj Perma, kraj Trijasa i kraj Krede. To su sljedeči:

Prije 488 milijuna godina – pri prijelazu Kambrija u Ordovicij dogodila se serija masovnih izumiranja koja su eliminirale mnoge ramenonošce te smanjile broj trilobita.
Prije 450-440 milijuna godina – pri prijelazu Ordovicija u Silur dogodila su se dva masovna izumiranja, koje zajedno neki znanstvenici svrstavaju kao drugo najveće u povijesti Zemlje prema postotoku rodova koje je nestalo. 27 % svih porodica i 57 % svih rodova je izumrlo. U tom razdoblju bila su čak dva veća izumiranja, odvojena milijun godina jedno od drugog. U tom razdoblju, sav život se još nalazio u oceanima.
Prije 360-375 milijuna godina – pri prijelazu Devona u Karbon dogodio se produžen niz izumiranja koje je istrijebilo oko 70 % svih živih vrsta. To nije bio iznenadan događaj jer je trajao oko 20 milijuna godina, a postoje i dokazi za seriju izumiranja unutar tog razdoblja. 19 % svih porodica i 50 % svih rodova je izumrlo. Između ostalog, tada su nestali svi fosili ribe besčeljusti. Po nekima, bilo je čak sedam različitih izumiranja u tom razdoblju.
Prije 251 milijun godina – pri prijelazu Perma u Trijas, dogodilo se najveće izumiranje u povijesti Zemlje, koje je ubilo oko 53 % svih morskih porodica, 84 % morskih rodova, 96 % svih morskih vrsta te prema procjeni 70 % svih kopnenih vrsta (uključujući biljke, kralješnjake i, u jedinom zabilježenom slučaju u povijesti Zemlje do sada, izumiranje kukaca). Teorije za uzrok tog najvećeg izumiranja su različite, od pada meteora do globalnog zatopljenja. “Veliko izumiranje” je imalo ogromno evolucijsko značenje: na kopnu je završilo dominaciju Sinapsida i stvorilo mogućnost za archosaure a potom i dinosaure koji su postali dominantni kralješnjaci; u morima je postotak životinja koje se nemogu kretati smanjen sa 67 % na 50 %. Cijeli kasniji Perm je bio težak i nemilosrdan barem za morski život – čak i prije izumiranja, bila je razina izumiranja dovoljno velika kako bi se uključila u “Velikih pet”.
Prije 205-199 milijuna godina – pri prijelazu Trijasa u Juru oko 20 % svih morskih vrsta, 48 % svih rodova, ali i mnogi Archosauri i većina Therapsida su izumrli, a posljednji od velikih vodozemaca su eliminirani. Barem polivca znanih vrsta koje su tada živjele na Zemlji je izumrlo, no dinosauri su uspijeli preživjeti i postati dominatna vrsta u Juri.
Prije 65 milijuna godina – K-T izumiranje. Pri prijelazu Krede u Palogen oko 50 % svih živih vrsta i 17 % porodica je izumrlo. To je od velikog značaja za ljude jer je označilo kraj dinosaura i otvorilo put za razvoj sisavaca koji su postali dominantni kralješnjaci na kopnu. U oceanima, smanjio se broj morskih vrsta za oko 33 %. Izumiranje je bilo neravnomjerno – neki organizmi su nestali, neki su doživjeli teške gubitke, dok su pak drugi imali tek minimalne gubitke, poput krokodila.
Današnje vrijeme – izumiranje u Holocenu. 70 % biologa smatraju da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerojatno najbrža ikada, prema anketi Američkog muzeja prirodne povijesti. Neki, kao što su E. O. Wilson sa Harvarda, predviđaju da bi ljudsko uništavanje biosfere moglo označiti izumiranja polovice svih današnjih živih vrsta u sljedečih 100 godina. Istraživanja i napori za očuvanjem ugroženih vrsta slažu se da se nalazimo usred razdoblja izumiranja, maker neki nude puno manje rate i puno optimističnije verzije trajanja tog procesa koja izbjegavaju katastrofična predviđanja. Izumiranje mnoge megafaune pred kraj ledenog doba se isto smatra dio izumiranja u Holocenu. Neki paleontolozi pak spore da li raspoložive informacije podupiru usporedbu sa masovnim izumiranjem u prošlosti.

Neki su predložili das u navodne varijacije bioraznolikosti morskog života zapravo samo tvorevina, sa procjenama izobilja koje su izravno povezane s kvantitetom kamenja raspoloživog za uzorke kroz različita vremenska razdoblja. Ipak, mnogi dokazi ukazuju da su se masovna izumiranja doista dogodila.

Jeste li ikad razmišljali o tome što bi se dogodilo kad bi svi ljudi na svijetu odjednom nestali?

Ako jeste, Earth Unplugged ima odgovor u videu koji se proteklih dana počeo širiti internetom. U glavi vjerojatno imate neki scenarij iz SF filma, ali ako pogledate narednih četiri minute saznat ćete što bi se stvarno dogodilo: sve počinje s izumiranjem buba koje žive na ljudskom tijelu, jednako kao što bi se za opstanak borile i ostale životinje koje ovise o našem postojanju.

Suprotno vjerovanju o nepobjedivosti, žohari bi izumrli od zime, a ni štakori se ne bi bolje proveli. Neki biolozi tvrde da bi određene vrste životinje deevoluirale u oblike sličnije svojim divljim precima, što bi se moglo dogoditi i s voćem i povrćem, piše index.hr.

Nakon nekog vremena velike gradove preplavila bi priroda, što ne bi prošlo bez dramatike: požari, rušenja velikih zgrada, pucanje cijevi, više-manje potpuni kaos. Ribe bi u potpunosti oporavile svoje brojke bez izlova, a na kopnu bi se mnoge životinje proširile na područja u kojima ih nikad nije bilo, ali i bile ozbiljno ugrožene od posljedica rušenja svih sistema i zagađenja. Više pogledajte u videu i saznajte koliko bi vremena na Zemlji trebalo proći dok se s nje ne uklone svi znakovi ljudskog života.

Odlicna tema.Ali sta dalje?Sve navedeno stoji.
Bog zna koliko je raznih civilizacija do sada vladalo ovom planetom.
Kazem to jer kada bi mi nestali,za par hiljada godina nebi bilo nikakvog dokaza o nasem postojanju.

Koliko su stari najstariji spisi?

Ep o Gilgamešu 4200, postoje i raniji spisi, kao i ljudski crteži stari oko 10000 godina.

A razbacuje se milijardama godina...

Dokaži da poluraspad ugljika C14 traje godinu dana i dokazat ćeš i kreacionističku teoriju. Ljudi su na zemlji relativno kratko, no sigurno dulje od 5000 godina

Znači cijela znanstvena zajednica se urotila kako bi pobila kreacionizam i time dobila točno što?

Nije cijela.Veći dio.Koji su prešli na drugu stranu,jednostavno su šupirani s posla,npr.Tko želi biti mainstream znanstvenik,ne može pričati o Bogu i sl.
Ako u vodu pada starost svemira i Zemlje,pada i evolucija.

Istraživanje fosila pronađenih na Novom Zelandu je konačno dalo odgovor na dugogodišnje pitanje o tome koliko vremena je potrebno da se raspadne genetski materijal. Odgovor naučnika je ugasio sve nade o kloniranju dinosaura.
Kloniranje dinosaura nemoguće, DNK ima poluživot od 521 godinu
Nakon smrti ćelije enzimi počinju kidati veze između nukleotida koji čine srž DNK, a mikroorganizmi ubrzavaju raspad. Međutim, najveću štetu prave reakcije sa vodom.

Određivanje životnog vijeka genetskog materijala je bilo teško, jer su rijetki slučajevi u kojima se nađe veliki broj fosila sa zaostalim DNK materijalom. Pored toga, temperatura, broj napada mikroba i oksidacija mijenjaju brzinu raspada.

Međutim, paleontolozi predvođeni Mortenom Allentoftom sa Univerziteta u Kopenhagenu i Michaelom Bunceom sa Univerziteta Murdoch u Pertu, su pregledali 158 kostiju nogu u kojima se nalazio DNK materijal. Kosti su pripadale izumrloj vrsti gigantskih ptica pod imenom moa. Kosti su bile stare između 600 i 8.000 godina, a pronađene su na tri lokacije koje su bile blizu jedna drugoj. Temperatura na svim lokacijama je iznosila 13,1°C.

Poređenjem starosti uzoraka i stepena degradacije DNK, naučnici su utvrdili da DNK ima poluživot od 521 godinu. To znači da je nakon 521 godine pokidano pola veza između nukleotida, a nakon još 521 godinu pokidane su i preostale veze, piše Nature.

Prema procjenama naučnika, čak i u najboljim uslovima skoro sve veze bi bile pokidane nakon 6,8 miliona godina. DNK bi postala neprepoznatljiva mnogo ranije, nakon samo 1,5 miliona godina.

Kloniranje dinosaura nemoguće, DNK ima poluživot od 521 godinu.

Da su dinosauri živjeli u skoroj prošlosti,a ne prije više desetina ili stotina milijuna godina, svjedoči pronalazak jaja dinosaura (u Kini), u kojima je sačuvan molekul DNK.Zvanična priča jeste da su ova jaja stara 70 milijuna godina.Ali,to ne može biti točno jer se molekul DNK raspada relativno brzo poslije uginuća organizma.Za manje od 6000 godina,kompletan molekul DNK bi se raspao.To znači da su ova jaja dinosaura mlađa od tog datuma.

Hmm 50% gena u HR i BiH su stari 25.000 godina. Isto tako i kod Šveđana.
Poslije nas idu Baski čiji geni su stari 12.500, i onda ovi skorojevići Indoeuropljani od nekih 5.500 godinica.

Problem sa tom tvdnjom je da fizika ne može objasniti ni dinosauruse i ostale u svoje vrijeme prije ljudi. Insekti koji su bili veći od price sokol danas, i slično. Bogat kisik i bogata flora nisu dovoljni za to.
Pa ne zamjeraj Markanu kad i ti sam vjeruješ u ne-znanstvene bajke.

Dobro, ali ako je DNK nakon 521. godinu neprepoznatljiva a za još toliko vremena i potpuno uništena jeli onda moguće da dok se DNK još nalazi u živom organizmu biljnog ili životinjskog svijeta da se ona mijenja odnosno da se neki elementi DNK u živom organizmu gube a da DNK istovremeno u tom živom organizmu stiče novu strukturu usljed nečeka?
Poznato je da radijacija koje ima i u slobodnoj prirodi itekako utiče na DNK.

Metode datiranja su problematične.

za ovo prvo, najranije otkriveni takvi elementi su transpozoni, ali oni mogu eventualno poremetiti ekspresiju nekog gena. dakle, elementi DNK se razmještaju unutar genoma, ne ulazi ništa izvana.
može se dogoditi delecija baze, gena ili većeg komada DNA, ali to su sve fizičke promjene. u krajnjem slučaju imaš smrt stanice, inače se sve pogreške popravljaju.
nije mi baš jasno ovo s "novom strukturom". misliš daa gen za listove postane gen za uši?

Nitko to ne dovodi u pitanje. Samo fizika kroz kisik, floru-faunu, hranu, to ne podržava. Samo smanjena gravitacija podržava postojanje tolikih životinja.
Sad što dalje zaključiti ? Gravitacija ne oscilira, ima svoje jasne zakone po kojima se mijenja.