Cilj je ovog istraživanja bio ispitati mogu li učenici biti klasificirani u grupe ovisno o tome kako provode slobodno vrijeme i ispitati odnos izme|u strategija suočavanja s akademskim stresom i načina provođenja slobodnoga vremena. Od njih je 455 učenika osnovne i srednje škole odgovorilo na upitnik Strategije suočavanja s neuspjehom u školi i Upitnik o načinu provođenja slobodnog vremena.
Primijenjena je klaster analiza, kako bi se učenici klasificirali na temelju odgovora u Upitniku o načinu provođenja slobodnoga vremena. Dobivena su četiri klastera ispitanika.

Prvi klaster obuhvaća učenike koji najviše slobodnoga vremena provode u zabavi. To je najstarija skupina koja ima najgori školski uspjeh i najniži rezultat na strategiji rješavanja
problema.

Drugi klaster čine učenici koji svim aktivnostima u slobodno vrijeme posvećuju manje vremena. Tu skupinu čine mlađi učenici boljega školskog uspjeha. Kada dobiju lošu ocjenu, najmanje traže socijalnu podršku i najmanje se oslanjaju na strategiju zaboravljanja.

Treći klaster čine učenici koji najviše slobodnoga vremena provode u čitanju knjiga i odlascima u kazališta. Ta skupina obuhvaća starije učenike prosječnoga školskog uspjeha, sklonih traženju socijalne podrške od prijatelja i roditelja. Ni oni nisu skloni zaboravljanju loše ocjene.

Četvrti klaster obuhvaća učenike koji su najmanje skloni socijalno nepoželjnim oblicima zabave, a najviše vremena provode u sportskim aktivnostima. Ta je grupa učenika najmlađa i ima najbolji školski uspjeh, a u svim strategijama suočavanja s akademskim stresom (osim emocionalnih reakcija) ima najviši rezultat.

Ingrid Brdar, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet,
Sveučilište u Rijeci, Ivana Klobučarića 1, 51000 Rijeka, Hrvatska.