Proces pomirenja u Bosni i Hercegovini ne odvija se dovoljno brzo. Prije svega krivac za to je Daytonski mirovni sporazum, jer nije na kvalitetan način pristupio rješavanju nacionalnih pitanja, rekao je u intervjuu za “Avazov” portal Marko Atilla Hoare, povjesničar i profesor na Fakultetu za umjetnost i društvene znanosti Kingston Univerziteta u Londonu.

On ovih dana boravi u glavnom gradu BiH gdje sudjeluje na Međunarodnoj konferenciji “Genocid u Srebrenici – Ka trajnom sjećanju”, koja se još danas i sutra, u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, a pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, održava u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke.

-Pomirenje se ne može ostvariti sve dok su prisutne međunacionalne tenzije i konflikti, kao i dok su otvorena pitanja o tome je li BiH zaista država i treba li opstati. Tek kada se ovo riješi, moguće je pričati o pomirenju u ovoj zemlji, rekao je Hoare.

Kako bi se to i dogodilo, smatra, potrebna je temeljna promjena Ustava BiH.

-Potreban vam je novi ustav koji će BiH omogućiti da normalno funkcionira. Međutim, pitanje je kako to i ostvariti, naročito imajući u vidu trenutnu konstelaciju političkih odnosa, kazao je Hoare.

Kada je u pitanju sigurnosna situacija u BiH, ocijenio je kako trenutno ne treba biti neke velike zabrinutosti, ali da u skorijoj budućnosti postoji mogućnost za izbijanje novog rata.

-Postoji vjerojatnoća da će ovdje ponovo izbiti rat. Ne želim da me shvatite kao da želim da se to i dogodi, već samo govorim o tome da za to postoji mogućnost, možda ne sada, ali u nekoj bliskoj budućnosti, rekao je Hoare.

Uvjeren je da, ukoliko se Republika Srpska (RS) pokuša odvojiti, a u tome joj još pripomognu Srbija i Rusija, pa čak i Hrvatska, sigurno dolazi do novih sukoba.

Na pitanje zar to međunarodna zajednica ne bi spriječila, Hoare je naglasio kako ne vjeruje da bi se u takvo nešto miješali Europska unija i NATO.

-To govorim prije svega imajući u vidu zbivanja u Ukrajini, gdje nije došlo do reakcije međunarodne zajednice, tako da se ne bih pouzdao u EU i NATO da djeluju u BiH, dodao je Hoare.

Smatra da su u našoj zemlji itekako mogući novi teroristički napadi, iako u BiH muslimani nisu navikli na klasični islamski radikalizam, poput onoga na Bliskom istoku i u nekim drugim dijelovima svijeta.

-Bošnjaci se ovdje suprotstavljaju takvoj vrsti radikalizma, ali uvijek će biti onih koji će se u to miješati. Neki manji teroristički napadi mogu se dogoditi, ali do većih vjerojatno neće doći, istaknuo je Hoare.

-Imajući u vidu napade radikalnih islamista u različitim dijelovima svijeta, sigurno na to ni Balkan ne može ostati imun. Međutim, u isto vrijeme to ne treba tako preuveličavati prije nego se zaista i dogodi, ocijenio je Hoare./HMS/

Ovi Englezi će uvijek mriti Hrvate. Za vrijeme Jugoslavije miljenici su im bili Srbi a sada Bošnje. Uvijek kontra Hrvata.

Magazin Foreign Affairs: Balkan je pred novim haosom, BiH prijeti raspad

Autor Edward P. Joseph objavio je opširnu analizu situacije na Balkanu u uglednom američkom magazinu Foreign Affairs. On je analizirao stanje na Balkanu nakon posljednjih terorističkih napada u Zvorniku i Kumanovu.

Washington je, kako se ocjenjuje, preuranjeno prebacio odgovornost za region na Evropljane, čija strategija "mrkve i štapa" nije dala rezultat, dok Vladimir Putin ne bira sredstva, poput ekonomskih ucjena i podrške vladi Nikole Gruevskog u Skoplju, da umanji utjecaj Zapada.

Edward Joseph analizira ponaosob stanje u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu te djelimično Albaniji.

Za Bosnu i Hercegovinu kaže kako se suočava sa "dubokom i skoro neizlječivom povredom".

"Radikalni islam i ruski utjecaj dodatno pogoršavaju ionako loše međuetničke odnose. U međuvremenu, neki političari poduzimaju konkretne mjere kako bi podijelili zemlju. Srpski i hrvatski političari u BiH nedavno su i zvanično saopćili svoju posvećenost podjeli države. Parlament RS-a je nedavno usvojio i zvaničnu Rezoluciju kojom je određen konkretan datum za referendum za odvajanje. Ako se održi, to će sigurno ponovo dovesti do sukoba", piše Foreign Affairs.

Također, kao dvije tačke koje bi mogle dovesti do eskalacije su, prema pisanju magazina Foreign Affairs, objava rezultata popisa stanovništva te 20. godišnjica genocida u Srebrenici.

"EU i SAD-e odustaju od insistiranja na promjenama Ustava BiH koji je razlog većine zastoja. EU i SAD-e sada insistiraju na ekonomskim promjenama koje se čine lakšim za ostvariti", piše Foreign Affairs.

Plan ekonomskih reformi na kojima insistira EU podrazumijeva i smanjenje izdvajanja za birokraciju te za finansiranje državnih kompanija i drugih javnih sektora. Nažalost, prema ocjeni Foreign Affairsa, većina građana protive se ovakvim zahtjevima.

Zaustavljanje reformskih procesa u BiH, baš kao i u Makedoniji, počelo je još 2006.

"Neposlušni zvaničnici, posebno u RS-u, počeli su se otvoreno protiviti progresu te su otvoreno bili protiv jedinstva zemlje. Washington je povremeno nastojao podstaći EU da učini nešto kao i lokalne zvaničnike da naprave kompromis. Ovi potonji su odbacili bilo kakve prijedloge. Država je za to vrijeme tonula u daljnju stagnaciju. Uz postojanje 14 vlada, državne institucije danas su nefunkcionalne te su puki relikt ratnih sukoba", zaključuje se na kraju teksta.

Zanimljivo BiH dao manje šansi nego Makedoniji.

Bošnjaci moraju prestati po svijetu olajavati Srbe i Hrvate. Najbolji su lobisti za druga dva naroda. Država sluĆaj im nije u interesu jer nema radnih mjesta i kruha.
A Srbi i Hrvati mogu nastaviti njih olajavati. U nezgodnoj su situaciji. Nisam još vidio naroda sa tako malo strategije i taktike za budućnost. Oni misle allah će se za sve pobrinuti.

Zanimljivo BiH dao manje šansi nego Makedoniji.

Bošnjaci moraju prestati po svijetu olajavati Srbe i Hrvate.
Najbolji su lobisti za druga dva naroda. Država sluĆaj im nije u interesu jer nema radnih mjesta i kruha.
A Srbi i Hrvati mogu nastaviti njih olajavati. U nezgodnoj su situaciji. Nisam još vidio naroda sa tako malo strategije i taktike za budućnost. Oni misle allah će se za sve pobrinuti.