Uzgoj smilja u Hercegovini: Na jesen će se posaditi milijuni sadnica
Objavljeno 07.08. - 10:05

Priča o uzgoju smilja počela je u Hercegovini prije nekoliko godina. Samo nekoliko ljudi se počelo ozbiljno baviti time tada. Vjerovali su kako se može napraviti dobar posao, imali su dobre informacije. Danas su oni prvaci u ovome poslu, dok ih ostali pokušavaju stići.

U Hercegovini posljednjih tjedana vlada prava pomama za sadnicama ove biljke. Kada se saznalo da se kilogram prodaje po cijeni od šest do sedam maraka, svi su dobili volju baviti se ovim poslom. Tomislav Zelenika koji je prije nekoliko godina posadio smilje na površini od jednoga hektara, ovih dana “pikira” sadnice. Ima naručeno 200.000 komada u jednoj turi i sve su prodane.

– Sve će otići u jednom danu, a potražnja je još veća. Sve je više ljudi koji se žele baviti ovim poslom, potražnja je velika i teško da možemo biti konkurencija jedni drugima, govori Zelenika na početku razgovora za Večernji list. On je uzeo sjeme biljaka sa svojih nasada, uložio mnogo truda i vremena kako bi dobio sadnice, a na pitanje može li se još kod njega kupiti sadnica, dobili su negativan odgovor.

– Jednostavno nema slobodnih sadnica. Isplativost je dobra, ljudi su to prepoznali i nadamo se kako će cijene ostati na sadašnjoj razini, ističe Zelenika.

Za početak posla nije potrebna velika investicija. Naravno, ako imate zemljište. U analizi ulaganja koju su radili, uzeli su primjer sadnje na jednom dulumu, odnosno, tisuću četvornih metara. Za početak je potrebno zemlju isfrezati. Ako angažirate frezu za kamen, što je uglavnom slučaj u Hercegovini, to ćete platiti 0,6 maraka po četvornom metru. Znači, za tisuću četvornih metara ćete izdvojiti 600 maraka. Smilje, ako će se u budućnosti strojno raditi obrada površine, pa čak i branje, sadite na površini metar s 50 centimetara. Drugi sade jednu biljku na površini 50 centimetara sa 50 centimetara, a treći 70×40 centimetara. Svatko ima svoje razloge, ali na jedan dulum bi vam trebalo stati između 2000 i 2500 sadnica smilja. Ako plaćate sadnicu po 0,25 maraka, znači da će vam za jedan dulum trebati 625 maraka sadnica.

– Kasnije po potrebi možete prehraniti zemlju ili koristiti sredstava protiv glista i drugih nametnika koji jedu biljke. Na početku nemate nikakvih drugih troškova. Obrada zemlje, odnosno, priprema zemlje i kupovina sadnica je sve ulaganje, govori Josip koji je u blizini Mostara posadio 5000 sadnica prije nekoliko godina, a sada planira novu sadnju na jesen. To bi značilo kako je početno ulaganje za jedan dulum smilja 1225 KM. Naravno, postavlja se pitanje koliko možete zaraditi na tome? Prve godine nećete imati nikakvu zaradu. Biljka se razvija, stasa, a ako je već budete brali, možda ćete imati samo 100 do 200 grama po sadnici. Druge godine prinos bi trebao biti pola kilograma smilja po sadnici, a treće godine prinos ide čak do kilograma po sadnici. Znači, druge godine bi trebali imati 1,2 tone smilja na dulumu, a treću godinu čak 2,5 tona. Tu se podrazumijevaju dvije berbe i prinos se odnosi na jednu godinu.

S obzirom na cijenu smilja koja je ovih dana u Hercegovini čak 7 maraka, dođete do podatka kako drugu godinu možete zaraditi nešto više od 8000 KM na jednom dulumu, a treću godinu nešto više od 15.000 KM po dulumu. I kada bi cijena bila daleko ispod sadašnje, zarada ne bi bila upitna. Isplativost je očita, a čak pojedine hercegovačke općine pokušavaju sadnjom smilja privoljeti mlade da ostanu na ovim prostorima.

– Već smo dobili projekte iz Hrvatske i nekih međunarodnih organizacija kroz koje smo financirali kupovinu sadnica i poticali ljude da uđu u ovaj posao. Ove godine je na prostoru općine Posušje posijano smilje na 250 duluma, a očekujemo kako će tijekom iduće godine taj broj biti čak 500 duluma. Mi ćemo sve uraditi kako bismo poticali ovaj posao jer se radi o dobroj prilici za zaradu, a nadamo se kako ćemo na ovaj način učiniti da barem dio mladih ostane ovdje umjesto da idu u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, rekao je načelnik općine Posušje Branko Bago.

Primjer Posušja će vjerojatno slijediti i druge općine, ali i brojni gospodarstvenici. Neki od njih su već uložili milijune eura, cijela brda spremili za sadnju smilja i očekuju relativno brz povrat ulaganja, dobru zaradu, ali i otvaranje radnih mjesta barem u sezoni berbe. Smilje iz Hercegovine jedno je od najkvalitetnijih u svijetu. Koristi se u kozmetici, a otkupljuju ga Rusi, Francuzi, Amerikanci… Podaci govore kako ne bi pokrili ni 10 posto potreba tržišta kada bi cijela Hercegovina bila pokrivena smiljem. Znači, mjesta za prodaju ima!

“Smiljomanija” zavladala Hercegovinom- litar destiliranog eteričnog ulja 1.500 eura
Objavljeno 25.08. - 11:35

Foto: DW
Prava “smiljomanija” zahvatila je Hercegovinu i skoro da nema poljoprivrednika koji to ljekovito bilje neće ili ne želi saditi. U Hercegovini skoro svi pričaju o “cmilju”, a općine raspisuju natječaje za koncesijsku dodjelu zemlje. Cijena od 5 konvertibilnih maraka po otkupljenom kilogramu smilja, ali i ona od 1.500 eura za litar destiliranog eteričnog ulja više su nego primamljiv razlog za uzgoj ove mirisne biljke, piše Deutsche Welle. Premda kruže glasine kako jedna biljka daje kilogram cvjetova, stručnjaci tvrde da se radi tek o 300 grama i to, kako kažu, u “najboljem slučaju”. Visoka cijena otkupa i svjetska potražnja za eteričnim uljem smilja pravi su magnet za uzgajivače.

Pikiranje mladih sadnica smilja

Dr. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH (GK FBiH), kaže za Deutsche Welle da je u posljednje dvije-tri godine sadnja smilja top tema u Hercegovini, te da uzgajivači te biljke, ne samo da uzimaju u zakup općinsko zemljište, nego se vraćaju i ponovo obrađuju i vlastito, donedavno zakorovljeno i zapušteno zemljište.

“Proizvodnja smilja znači i samozapošljavanje velikog broja, kako radno sposobnog tako i manje sposobnog, stanovništva, budući da se radi o procesu koji, pored teških, zahtjeva i lakše poslove”, kaže Šantić za DW. Ističe da će koristi imati svi. “Uzgajivači ulaze u sustav plaćanja poreza, doprinosa, što znači punjenje proračuna jer plaćaju obveze čim imaju registriranu poljoprivrednu djelatnost”, zaključuje on.

Hercegovačko zlato

Iako se čini da je priča o smilju – ili kako ga još zovu “immortelle” – besmrtan – novina, to ipak nije tako jer mnogi su, osim njegovih ljekovitih svojstava, još davno spoznali i njegovu ekonomsku vrijednost, pa su ga brali po hercegovačkim krševitim brdima kako bi zaradili za život. Blagodati i vrijednost smilja prepoznata je o novije doba, pa nekada divlja, samonikla biljka sada postaje prava, kultivirana, industrijska kultura.

Inženjeri Stipe Jukić i Nikola Rozić prije nešto manje od dva desetljeća prvi su u Hercegovini prepoznali ekonomski potencijal u ljekovitim hercegovačkim biljkama, a posebno u smilju. Krenuli su u plantažiranje i preradu ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, destilaciju eteričnih ulja, te uzgoj sadnica i sakupljanje i otkup samoniklog bilja. Danas su vlasnici poduzeća, uzgajaju autohtono hercegovačko smilje, a od hercegovačkog krša i makije su “oteli” i rekultivirali zemljište, pa tako imaju zasađenih 30 hektara. Pored toga, otkupljuju i destiliraju smilje, a cjelokupnu proizvodnju izvoze na američko tržište.

Smilju je dobro gdje drugim biljkama nije

“Smilje ne voli polje, nego krševito zemljište, kakvo je i njegovo prirodno stanište, pa je pogreška saditi ga na zemlji gdje su uspijevale voćke ili povrće jer neće imati kvalitetu kao ono koje raste u prirodnom staništu, dalje od prometnica i ekološki uzgojeno”, pojašnjava Nikola Rozić za DW. Obojica ističu nužnost većeg konsultiranja struke i znanosti u ovoj ‘smiljomaniji’.

Dok iz GK FBiH drže da masovna sadnja smilja ne bi trebala sniziti njegovu otkupnu cijenu zbog velike potražnje, ova dvojica već uigranih proizvođača ovom pitanju opreznije pristupaju.

“Velika je potražnja za smiljem, ali ne zaboravimo da se i u Dalmaciji masovno krenulo s proizvodnjom. Stranci već uzimaju goleme količine zemlje u koncesiju za sadnju i ne trpe podizanje cijena. Pitanje je kako će to utjecati na proizvodnju u Hercegovini”, komentira Jukić.

Da budućim smiljarima stručni savjeti zlata vrijede potvrđuju i prvi neuspjesi. “Vrsta Helichrysum italicum, odnosno primorsko sredozemno smilje, ima vrlo ograničenu rasprostranjenosti, ali sadrži vrlo vrijedne komponente. No, imali smo slučaj da je čovjek, ne znajući, na cijeloj plantaži zasadio vrstu Helichrysum arenarium, odnosno pjeskovitim smiljem, koje nema posebnu farmaceutsku ili medicinsku vrijednost, i mogao ga je baciti”, komentira za DW prof.dr. Ahmed Džubur sa Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Smiljare koji možda računaju na pomoć kemije upozorava da će svi koji vrše destilaciju smilja od uzgajivača tražiti certifikat o organskom, biološkom uzgoju, jer bilo kakvo kemijsko tretiranje eterično ulje čini neupotrebljivim.
“Najbolja praksa je u zapadnoj Hercegovini gdje se kultiviziraju ogromne kršne površine s makijom i gdje bukvalno melju kamen. Na takvom, potpuno neiskoristivom i pasivnom prostoru, može se dobiti smilje odličnih karakteristika”, savjetuje profesor Džubur.

Čini se da škrti hercegovački kamenjar marljivim Hercegovcima opet nudi novu životnu nadu. Kako će završiti hercegovačka priča o ljekovitoj travi što cvjeta na užarenom suncu i raste skoro iz kamena, a u kojoj mnogi vide zaradu i konačno zaustavljanje iseljavanja stanovništva? “Ja ću ga posaditi, pa kud puklo-da puklo. Traži manje posla od povrća ili duhana, a cijena dobra”, kaže Ivan iz Širokog Brijega koji će sa svojom obitelji pripremiti zemlju za jesenju sadnju. “Mislio sam ići u Zagreb ili u Njemačku gdje imam rodbinu, ali odlučio sam ostati i saditi smilje, pa što bude”, zaključuje Ivan./DW/HMS/

bravo

Zasto ne sade i u HBZ?

bravo

Zasto ne sade i u HBZ?

U HBŽ-u masovno kreću s uzgojem kupina, malina i aronije.

Široki Brijeg: Akcija dodjele besplatnih sadnica smilja
Objavljeno 31.08. - 12:20

Rukovodstvo Udruge “Zaboravljeni branitelji” iz Širokog Brijega je pokrenulo akciju kojom će svi članovi nudruge kao i svi zainteresirani moći na proljeće dobiti sadnice i sjeme smilja za sadnju.

”Isto tako ovim putem obavještavmo naše članove kao i sve druge zaintersirane koji nisu u mogućnosti platiti oranje, frezanje i druge troškove vezane za sadnju smilja kako će naša udruga snositi te troškove za naše članove”, obavijestili su iz udruge Zaboravljeni branitelji.

Članovi ove udruge i drugi zainteresirani koji nisu u mogućnosti obrađivati zemlju u svom vlasništvu zbog nedostatka radne snage ili drugih razloga moći će uz dogovor s rukovodstvom udruge zemlju ustupiti udruzi uz obostrani pismeni ugovor.

Svi zainteresirani mogu se obratiti putem mobitela Predsjedniku Udruge zaboravljeni branitelji ŽZH gosp.Vladi Marušiću i Predsjedniku Podružnice udruge ZB u Posušju gosp.Vjekoslavu Dragoji, javlja Širokibrijeg.info.

Broj mobitela – Vlado Marušić: 063-423-295
Broj mobitela – Vjekoslav Dragoje: 063-951-433

Nekoć smo se rugali "malinarima". A stiže nas vlastita kletva.

JAKO DOBRA VIJEST: Cijene smilja neće padati ispod 3 marke

Početak rujna ujedno znači i početak priprema za jesenju berbu smilja. Iako će ona početi tek za nekih 30 dana, već sada počinje se pripremati teren za ovaj veliki posao. – Opet se očekuju veliki prinosi smilja i skoro je sigurno kako ćemo imati ponovno zagušenje kada je u pitanju njegov otkup. Zbog toga većina plantažera već sada pokušava dogovoriti otkup i cijenu zelene mase – govore nam naši sugovornici. Ono što je svakako pitanje u ovoj priči je cijena po kojoj će se ove jeseni prodavati ulje od smilja. Prema dostupnim informacijama, prošle godine u isto doba otkupna cijena ulja bila je oko 1800 eura, a gotovo je sigurno kako će ove jeseni cijena biti znatno niža.

Pad cijena ulja

– Teško, odnosno, nemoguće je da će cijena ulja postići veću cijenu od 1800 eura, a zbog hiperprodukcije sigurno je kako će mnogi biti spremi ići i mnogo niže od toga. Već imate primjera u kojima pojedine tvrtke na prostoru Hercegovine otkupljuju ulje od smilja po cijeni od 1200 eura po litri i imali su veliki broj osoba koje su bile spremne prodati ulje po toj cijeni. Ne trebamo se iznenaditi ako priča ode u tom smjeru – ističu naši sugovornici. Zbog ovakve situacije i velike količine ulja od smilja koje se prozivodi u Hercegovini, ove godine otkupu s velikim oprezom prilaze i najveći kupci ovoga prozivoda. Mnogi od njih su prilikom prve berbe i destilacije prepolivili količinu kupljenog ulja jer tijekom jesenje berbe očekuju novi pad cijena ovoga ulja.

Otkupna cijena tri marke

– Činjenica je kako je Hercegovina promjenila stanje na tržištu i da su otkupljivači znatno oprezniji. To što pojednici već sada prodaju ulje po 1200 eura za litru, dovoljno govori u kojem smjeru se tržište kreće. A zamislite što će tek biti iduće godine kada urod smilja bude dvostruko veći nego ove godine – kaže nam jedan zagrebački sugovornik. Istodobno, poručuje kako i u takvom scenariju plantažeri ne bi trebali strahovati za otkupne cijene smilja koje, po njegovom mišljenju, ne bi trebali ili smjele biti niže od 3 KM. – I ako dođe do pada cijena ulja od smilja za 20 do 30 posto, nema nikakvog razloga za obaranje cijena zelene mase jer prostora za zaradu i dalje itetkako ima. Svakako će biti pokušaja da se to uradi, a hoće li do toga u konačnici i doći, ovisi isključivo o stavu onih koje se bave plantažnim uzgojem smilja – zaključili su naši sugovornici.

(Večernji List)

Cijena ostaje tri marke po kilogramu, a sve smilje će biti otkupljeno

Otkupna cijena smilja na području Hercegovine neće padati ispod tri konvertibilne marke ni prilikom jesenske berbe. Kako tvrde otkupljivači s područja Hercegovine, jesenska berba bi trebala početi za nekih petnaestak dana, a trajat će sve do polovine prosinca.

“Nasadi smilja koji se nalaze na području Gruda, Širokog Brijega i Posušja će zbog češćih ljetnih pljuskova prispjeti na berbu ranije nego, primjerice, nasadi u Ljubuškom, Čapljini, Stocu gdje do sada nije bilo kiše”, navodi za Večernji list BiH jedan od otkupljivača. Ističe kako plantažeri ne trebaju strahovati te da će u ovim dijelovima gdje nije bilo kiše smilje početi “raditi” nakon kiša koje se najavljuju tijekom idućega tjedna.

“Smilju je dovoljno mjesec dana da naraste i procvjeta, tako da svi oni kojima biljke nisu rasle od ljetne berbe, ne trebaju strahovati da neće imati što ubrati u drugoj berbi, samo će to biti malo kasnije, odnosno u studenome”, navodi ovaj otkupljivač. On tvrdi i kako se ne očekuju problemi s otkupom sirove mase, kao što je to bilo krajem lipnja i početkom srpnja.

Agro Centar Bojka iz Ljubuškog uskoro počinje sa otkupom smilja, javite im se

Agro Centar Bojka iz Ljubuškog je tvrtka koja se između ostaloga bavi proizvodnjom sadnica više poljoprivrednih kultura. U svojem posjedu imaju tehnički opremljen centar za sijanje i pikiranje sadnica. Ekipa ABCportala ih je nedavno posjetila i uvjerila se da su milijuni sadnica smilja čekali hercegovačke poljoprivrednike da ih preuzmu radi jesenske sadnje. Međutim, ovih dana interes uzgajivača nije samo na sadnji već i na jesenskoj žetvi smilja, pa tako iz Agro centra Bojka obaviještavaju smiljare da uskoro kreću sa otkupom. Novi pogon destilerije je spreman za preradu.

Svi proizvođači koji su zainteresirani mogu se prijaviti na broj 063/323-424

Isplativije od povrća, a nije teško

AUTOR:
Dušan Musa
U polju između Struga i Gabele u čapljinskoj općini zatekli smo zadovoljne Ankicu Vego i njezinu kćerku Ivanu Merdžan u žetvi smilja.

Smilje se isplatilo

Cijeloj priči obol daje činjenica da prije dvije, tri godine nitko nije ni spominjao smilje, a taj dio polja bio je rezerviran za različite povrtlarske kulture ili rjeđe žito. Promjene su došle naglo. “Vidimo da narod sadi, pa i mi odlučili”, počinje priču Ankica Vego pa objašnjava: “Ništa se drugo nije isplatilo pa smo odlučili probati sa smiljem. Poslije dviju ovogodišnjih žetvi mogu reći da je ovo isplativ posao. Tko drukčije govori, a vrijedno je radio, ne govori istinu. To kažem iz vlastitog iskustva”, tvrdi gospođa Ankica pa nastavlja: “Prvo branje bilo je u sedmom mjesecu, tada je na tri duluma bilo 1940 kilograma na deset tisuća sadnica. Cijena je bila tri marke po kilogramu, što, kad se izračuna, iznosi skoro 6000 KM...

Uspješan biznis iz Hercegovine: Od smilja do kozmetike

Dvoje mladih – uz mnogo zalaganja i usprkos nepovoljnim okolnostima za poslovanje u BiH – svoje proizvode prodaju i u SAD i Italiji

AUTOR:
Vecernji.ba
Da mladi ljudi u ogromnoj većini žele napustiti Bosnu i Hercegovinu i priliku za život potražiti negdje drugo, poznato je već godinama. Međutim, ima i obrnutih primjera, u kojima mladi ne samo da su sami sebi osigurali zaposlenje, nego još ono što proizvode izvoze i preko oceana.

Jedan takav slučaj zabilježili smo u Hercegovini, gdje dvoje mladih – uz mnogo zalaganja i usprkos nepovoljnim okolnostima za poslovanje u BiH – svoje proizvode prodaju i u SAD i Italiji, javlja N1.

Marko Galić i Gloria Galić proizvode smilje, ali i kozmetiku od ove biljke.

"U jesen 2013. godine počela je naša priča. Preko lavande došli smo do smilja jer on ima siguran plasman na EU tržište. Bili smo tada početnici i vjerojatno jedini, a danas je cijela Hercegovina zasađena smiljem. Pored toga što obrađujemo svoju, otkupljujemo i ostalu zelenu masu. Posjedujemo tri hektara smilja, oko 150.000 sadnica. Krenuli smo s 20.000 sadnica i jedina podrška bili su nam roditelji. Izvozimo u Hrvatsku, SAD i Italiju", rekao je Marko Galić.

Njegova sestra, Glora Galić, je završila fakultet u Zagrebu i svoje znanje primjenila na proizvodnju kozmetike na bazi smilja.

"Svi proizvodi prirodne kozmetike Gloria izrađeni su po prirodnim recepturama. 45 proizvoda je trenutno u asortimanu, a svi su za njegu lica i tijela i mogu se pronaći u svim boljim ljekarnama širom BiH", kazala je Gloria.

Napokon nešto pozitivno u toj mračnoj bejha tuzi.