Pa otprilike je tako, takav stav je kod svih stranaka i ne samo o bankama nego generalno o svi poslodavcima koji su uvijek prebogati, izvlače ekstraprofite na štetu jadnih blagajnica i skladištara. Takva retorika je logična jer glasova radnika je više, ali neće nas odvesti naprijed.

Što se kredita tiče nebitno je na kraju da li je neko kupio jedini stan ili 5 stanova. Kod nas se priča o nepovredivosti jedine nekretnine, a koliko ima ljudi u Njemačkoj ili SAD koji nemaju u vlasništvu niti jednu nekretninu. I onda dođe Živi zid pa brani od deložacije ljude koji žive u tuđem stanu, a imaju još u vlasništvu 2 stana u HR i kuću u BiH

Izbjeglice donijele bod Milanoviću, ali izbjeglička kriza nije gotova

Karamarko ponovno ostaje u sjeni predsjednice.



Autor: Krešimir Macan

U kriznim situacijama sudit će vas po tome kako reagirate na problem i jeste li ga na kraju riješili. Ako gledamo po tom kriteriju ovu bitku je dobila Vlada RH i sam premijer Milanović. Makar su bili iznenađeni samim razvojem događaja prvi dan, sabrali su se i stavili problem pod kontrolu, natjeravši i jednog Orbana na suradnju.

Uz sve bolju organizaciju na terenu, važan trenutak je bila i Milanovićeva konferencija za medije u petak koja je jako dobro primljena među medijima i građanima. Stvari su se munjevito događale i tako se mijenjao dojam. Od početnog kaosa do reda jutros i šatorskog naselja pored Tovarnika.

Predsjednica je imala potrebu nametnuti se kao faktor u cijeloj priči, no možda je malo trčala pred rudo sa svojim zahtjevima, što je omogućilo drugoj strani da dosta oštro odgovori i donekle ismije njezine "histerične" napade. Pogledajte taj odabir riječi - štabovi za širenje histerije - dosta promišljen odabir druge strane.

Karamarko ponovno ostaje u sjeni predsjednice, što se može pokazati opasni hendikep ako se govori o srazu dvaju kandidata za premijera na predstojećim izborima. Pojačava se dojam kao da se predsjednicu namjerno gura u prvi plan, umjesto da imamo sučeljavanje dvojice pretedenata. Dugoročno mu to može štetiti jer Milanović bolje od njega gradi dojam državnika, europskog lidera.

Jer izbore odlučuju neodlučni, a njih zasigurno nije privukla oštra desna retorika Karamarka.

Mozda vam apsurd cijele situacije najbolje ilustrira trenutak kada se "komunist" Ostojić poziva na papu Franja i Angelu Merkel i pritom zvuči sasvim suvislo. Očekivali bi da se na njih poziva desnica.

Predsjednica je u večerašnjem nastupu uživo na Nova TV pomalo ublažila stavove i reterirala, što je dodatna potvrda da njihov pristup u zadnjih nekoliko dana nije najbolje primljen. Uostalom na to su upućivala i relevantna istraživanja o izbjegličkoj krizi.

Macan je radio u PR stožeru predsjednika Josipovića, dakle jasni su njegovi stavovi, a uostalom, nije nikakav politički analitičar pa da može zaključiti tko je dobio bod. Milanovića ova kriza nije koštala koliko je mogla zbog kontroliranih medija koji su pažljivo birali koje će snimke i slike puštati.

PROMJENA STRATEGIJE Zoran Milanović želi izbore što prije jer vodi pred HDZ-om

Izvor: Boris Kovačev/CROPIX

Socijaldemokratska partija Hrvatske provela je početkom rujna opširno istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalo da koalicija pod vodstvom SDP-a osvaja dva posto više glasova od Domoljubne koalicije i HDZ-a.

Dobiveni rezultati ankete, s čijim su detaljima upoznati samo Zoran Milanović i njegovi najbliži suradnici, bitno su utjecali na odluku Vladine koalicije da se parlamentarni izbori trebaju održati uskoro, već u studenome, informacija je koju smo ovih dana dobili od vodećih političara Socijaldemokratske partije.

Izborni prag

Prema sugovorniku Jutarnjeg lista, spomenuto istraživanje (koje je provedeno u deset izbornih jedinica, a ne kao neka druga na razini čitave države) sadrži dva iznimno pozitivna aspekta u prilog Vladinoj koaliciji, SDP i saveznici osvajaju više glasova i nekoliko mandata više od HDZ-a i Domoljubne koalicije, a Zoran Milanović ima uvjerljivu prednost u odnosu na svog glavnog suparnika Tomislava Karamarka.

Kukuriku savez dobiva oko 32 posto glasova, a HDZ-ova koalicija 30. Spomenuti rezultat pokazuje da ni lijeva ni desna koalicija neće dobiti natpolovičan broj mandata koji omogućuje samostalno formiranje vlade. U takvoj konstelaciji raste značenje manjih stranaka koje su u nekim jedinicama također prešle prag, a to su OraH, Živi zid, IDS, HDSSB i Reformisti. Na žalost, nismo dobili podatak o kolikom broju mandata je riječ, međutim, izgleda da bi manje stranke mogle imati veliku važnost ako u sljedeća dva mjeseca ne izgube dio svojih glasača. Jer većina nabrojenih je malo iznad pet posto, znači na rubu prolaska u sabor.

Za izbornu kampanju podjednako važan je podatak koga birači doživljavaju kompetentnim premijerom. Za Milanovića se opredijelilo 48 posto, za Karamarka 28 posto, a 23 posto drži da niti jedan nije podoban za predsjednika vlade. Ovi rezultati su zanimljivi jer pokazuju i da je Milanović bitno popularniji nego Kukuriku savez, dok Karamarko ima manju potporu od Domoljubne koalicije čiji je predvodnik.

Razumije se da su u vrhu SDP-a izuzetno zadovoljni rezultatima i tvrde da je u pitanju nezaustavljiv trend:
– Iskreno govoreći, ne vidim način na koji HDZ može pobijediti. Potpuno dominiramo u gotovo svim temama i pokazujemo kako se odgovorno vodi država, a Karamarko i njegova ekipa politiku svode na kritiziranje svega i svačega. Možda nećemo osvojiti 76 saborskih mandata, ali imat ćemo relativnu većinu – uvjeren je pripadnik SDP-ova vodstva. Ovo je tek drugo istraživanje koje je u posljednjih deset mjeseci organizirala stranka na vlasti.

Denivelacija kune

Prijašnje istraživanje SDP je proveo u prosincu 2014. i tada je HDZ imao prednost od nekoliko postotaka ispred SDP-a, međutim, na pitanje tko je kompetentniji u ulozi premijera, Zoran Milanović je i tada dobio 12 posto više glasova nego šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Zatim je u proljeće ove godine napravljena neformalna predizborna strategija SDP-a u kojoj su bili izloženi stavovi koji trebaju zastupati. Ponovno je poseban naglasak bio na Karamarku, za kojega se tvrdilo da u javnim istupima namjerno iznosi pogrešne podatke o ekonomskoj i socijalnoj situaciji, zbog čega ga treba demantirati iznošenjem službenih rezultata. Milanoviću je upravo u to vrijeme dobro došla najava koja je puštena iz HDZ-a o mogućnosti devalvacije kune, i odmah je optužio Karamarka da bi devalvacijom zagorčao život ljudima koji imaju kredite.

CRO Demoskop: SDP-ova koalicija skoro prestigla HDZ-ovu, MOST Bože Petrova



OBJAVLJENO je redovito mjesečno istraživanje Promocije plus CRO Demoskop, provedeno od 30. rujna do 3. listopada.

SDP-ova koalicija se približila HDZ-ovoj na samo jedan postotni poen!

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-58%), na ljestvici preferencija izbornih lista (poznatih u trenutku provođenja istraživanja) HDZ-ova Domoljubna koalicija bi dobila 32,9 posto glasova (prema 32,8% iz rujna).

U odnosu na prošlogodišnji listopad (kada je sastav koalicija bio nepotpun u odnosu na sadašnje stanje) vodeća oporbena koalicijska lista bilježi rast izbora od 2,4 postotna poena (u listopadu 2014. godine Domoljubna koalicija je bilježila izbor od 30,5%).



S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SDP-a, bilježi izbor od 31,9 posto (prema 31,1% prije mjesec dana, odnosno 23,2% u istom mjesecu prošle godine). Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ-ova koalicija ostala gotovo na istoj razini podrške (+0,1 postotni poen), dok je podrška SDP-ovoj koaliciji (ovaj mjesec bez IDS-a) porasla za 0,8 postotnih poena. Na trećem je mjestu, po prvi put od početka mjerenja, Most nezavisnih lista mladog metkovskog gradonačelnika Bože Petrova s izborom od 4,7 posto (prije mjesec dana 3,4%).

Ujedno je ova lista i najveći ovomjesečni dobitnik (ako se promatra porast izborne podrške u odnosu na prethodni mjesec).

Dalje slijede stranačka lista Oraha na četvrtom mjestu s 4,4% izbora (isto kao i prije mjesec dana), dok je lista Živog zida peta s 3,4 posto podrške (u odnosu na rujanskih 4%). Slijedi stranačka lista HDSSB-a s izborom od 2 posto, koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti i koalicija okupljena oko Stranke Milana Bandića (obje po 1,6 posto). Iznad 1 posto su i dvije novije koalicije: IDS-PGS (1,4 posto) i HSP-HKS (1,2 posto). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,1 posto, uz 13,9 posto neodlučnih.

Najpozitivnija je Kolinda, slijedi je Milanović



Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,7 posto (prema 29,2% iz rujna). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 9,9 posto (prema 7,5 posto iz rujna), dok je Josip Leko sada na trećem mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 10,6%). Na četvrtom je mjestu Boris Lalovac s 5,6 posto izbora, a slijedi Božo Petrov s 3,2 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Ivo Josipović s izborom od 3,1 posto, Milan Bandić (2,8%), Mirela Holy (2,7%), Tomislav Karamarko (2,6%) i Ranko Ostojić (1,5%).

Najnegativniji je Karamarko, opet ga slijedi Milanović



Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33%) i Zoran Milanović (28,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 6 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (2,8%), Vesna Pusić (1,3%), Kolinda Grabar Kitarović (1,2%), Ivo Josipović (1,0%), Gordan Jandroković (0,9%) i Nadan Vidošević (0,6%).

Događaj mjeseca je...

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe koji prelazi preko teritorija naše zemlje, što je najvažnija tema i događaj za 67,7 posto hrvatskih građana/građanki. Ovo je ujedno i najveći izbor za temu mjeseca od početka provođenja istraživanja (odnosno od siječnja 2004. godine). Slijede dvije teme s izborom od 5 do 10 posto: Odluka Vrhovnog suda o poništenju presude i ponovnom suđenju I. Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi media (8,8 posto) i štrajk nastavnika i učitelja (6,5 posto). Slijede tri teme s izborom između 3 i 5 posto: Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (4,2%), gospodarska kriza u zemlji (3,1%), sukob sa Srbijom i Mađarskom u vezi izbjegličkih koridora i blokada granice sa Srbijom (3,0%). Oko 2 posto izbora za temu mjeseca su zabilježile dvije teme: blagi gospodarski oporavak zemlje (2,5%) i raspuštanje Sabora, predizborne aktivnosti i žestoka predizborna kampanja (2,4%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.

Vladu podupire 42,5 posto ispitanih

Vlada RH je u posljednjem mjesečnom istraživanju zadržala sličnu prošlomjesečnu razinu potpore za svoj rad koja ovaj mjesec iznosi 42,5 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 41 posto). Vladinu politiku ne podržava 45 posto građana (prema 45,1% iz rujna), uz sadašnjih 12,5 posto neodlučnih. Analizom rezultata iz mjesečnih istraživanja a koji se odnose na potporu politici Vlade RH vidljivo je kako je Vlada na valu nekoliko proizbornih odluka i mjera (neki bi rekli i populističkih), potpomognuto s blagim oporavkom gospodarstva i izlaskom iz recesije nakon punih 6 godina, povećala podršku za svoj rad. U promatranom je mandatu najniža razina potpore za rad Vlade iznosila svega 20 posto što je izmjereno u studenom 2014. godine, odnosno neposredno pred predsjedničke izbore (a što se dijelom onda odrazilo i na rezultate tih izbora). Od prošlogodišnjeg studenog potpora Vladi za njezin rad je udvostručena, pri čemu je značajniji skok te potpore zabilježen u mjesecima kad je zamrznut tečaj švicarskog franka (veljača), kad je raskinut Sporazum o arbitraži granice sa Slovenijom (kolovoz), te utvrđena odluka o konverziji kredita u "švicarcima" (rujan).

Govoreći školskim rječnikom, Vlada RH je za svoj rad ovaj mjesec dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,49 iz rujna. Ovo je ujedno listopad s najvišom ocjenom u četiri godine mandata (u listopadu 2012. iznosila je 2,40; u listopadu 2013. bila je 2,21; u lanjskom listopadu svega 2,03). Najvišu oscjenu Vlada bilježi među glasačima stranaka dosadašnje koalicije (HNS 3,57; SDP 3,41; IDS 3,00), a najslabiju među glasačima HSP AS (1,80) i HDZ-a (1,79).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,41 prema 3,46 iz rujna. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,52) i HSP AS (3,67), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Hrvatskih laburista (2,50) i Reformista (2,75).

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad u posljednjem mjesečnom istraživanju bilježi ocjenu od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,42). Najviše su ocjene za rad Sabora dali glasači tri stranke: SDP (2,94), HNS (2,92) i HSS (2,90).

TKO STOJI IZA SPORNOG KONCEPTA PROGRAMA Otkrivamo autora HDZ-ova izbornog slogana ‘Pet+’ koji je inspiraciju navodno našao kod Mile Vasića iz Prnjavora

Sumnja da je HDZ nadahnuće za svoj izborni program “Pet +” našao u Republici Srpskoj, odnosno, kod profesora Mile Vasića iz Prnjavora koji je s istim nazivom programa “Pet+” prije godinu dana išao na izbore u Republici Srpskoj, možda i nije tako neobična uzme li se u obzir tko je autor HDZ-ova koncepta.

Naime, kako kažu naši izvori iz te stranke, koncept i ime izbornog programa HDZ-ovcima je na klauzuri, ali i na predsjedništvu stranke predstavio Zoran Tomić, dekan mostarskog Filozofskog fakulteta.

Blizak s Brkićem

S obzirom na to da je Tomić često HDZ-ovcima vodio kampanje u BiH, vjerojatno je bio upoznat s brojnim sloganima tamošnjih kandidata, pa tako i onim Mile Vasića na čiji program neobično nalikuje i HDZ-ov izborni program istog naziva “Pet +”.

Tomić je, podsjetimo, radio prošle godine i strategiju za HDZ-ovu kandidatkinju za predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

U HDZ-u su tada govorili da nije neobično što su tu strategiju naručili od Tomića jer on s njima redovito surađuje. Tomić, koji je bio na prezentaciji HDZ-ova programa na Zagrebačkom velesajmu, jučer nije odgovarao na naše pozive.

Tomić je svojedobno vodio odnose s javnošću bivšem predsjedniku HDZ-a BiH Anti Jelaviću, a jako je blizak s glavnim tajnikom HDZ-a Milijanom Brkićem, koji ga je, prema informacijama iz stranke, još ranije angažirao za suradnju.

Skandal na FPZ-u

Tomić je magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Za dekana je izabran 2013. No, prije nekoliko godina Tomić je bio u centru skandala kada je FPZ-u u Zagrebu ukrao nastavni program i plan Studija politologije i prepisao ga za mostarski Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti.

Zanimljivo je da se jučer pojavila i nova spekulacija prema kojoj je HDZ zapravo prekopirao program SDP-a BiH iz 2010. od kojeg je, navodno, Vasić dobio ideju za svoj program “Pet +”. SDP BiH, naime, na opće izbore 2010. izašao je s programom pod nazivom “Pet politika SDP-a”. Međutim, vizualno program SDP-a ne sliči na onaj Mile Vasića niti se sadržajno poklapaju. (Pišu: Rozita Vuković, Suzana Barilar)

Macan je vrhunski PR. Nebitno za koga je radio... kad bih ti rekao tko je SDA radio kampanju za izbore isto bi se začudio. To mu je posao. A kao PR vjerojatno zna kako se dobivaju politički poeni. Vjerojatno bolje od političkih analitičara.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić bit će nositelj liste za 11. izbornu jedinicu na predstojećim izborima za Hrvatski sabor, saznaje “Večernji list”. Ljubić će na tu poziciju biti kandidiran u okviru dogovora koji su postigli čelnici dviju sestrinskih stranaka, kao i najveći dio predstavnika stranaka okupljenih oko HNS-a. To je prvi put da se HDZ odlučio postaviti Hrvata koji živi, radi i politički je aktivan u BiH na prvo mjesto liste za 11. izbornu jedinicu koja se najčešće naziva lista za dijasporu.