Viječnica:

Akademija likovnih umjetnosti :

Katedrala:

Baščaršija:

Narodno pozorište:

Stari hram (Il Cal Grande) sagrađen je 1581. godine, po doseljenju Sefarda u Sarajevo:

Gazi Husrev-begov bezistan građen je između 1537. i 1555. godine:

Saborna crkva Presvete Bogorodice je najveći pravoslavni objekt u Sarajevu. Projektovao ju je Makedonac Andrija Damjanov, a sagrađena je 1868. godine:

Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog je sagrađena 1914. godine po projektu Josipa Vancaša, u neogotičkom stilu. Pored nje su izgrađeni samostan i toranj visok 43 metra. Interijer je bogat raznim religioznim umjetninama, poput slike \"Posljednja večera\", autora Đure Sedera:

Zgradu "Napretka", odnosno Nepretkov zakladni dom projektovao je arhitekt Dionis Sunko, a gradnja je započeta 13.5.1912. godine:

Prvi moderni hotel, hotel Evropu, sagradio je 1882. godine Gligorije Jeftanović, “zenđil Sarajlija” kako ga tim povodom naziva zvanični list:

Kino Apolo ,Zgrada kina Apolo dovršena je u jesen 1912. godine. Građena je specijalno za tu namjenu. To je bila prva moderno uređena kino dvorana u Sarajevu i smatra se jednim od najljepših kina u Evropi. Radove je izveo građevinski poduzetnik Albert Metz, a kinom je upravljao Anton Walitz, koji je prethodno bio na specijalnoj obuci u Beču.
Za vrijeme Jugoslavije ovo kino je nosilo naziv kino Partizan.

Prva gimnazija u Sarajevu je prva i najstarija srednja skola u Bosni i Hercegovini. Osnovana je jos davne 1879. godine ukazom tadasnje Zemaljske vlade, a po odluci cara Franje Josipa:

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa:

Marijin dvor je naziv za zgradu u Sarajevu smještenu u istoimenom naselju.

To je stambeno poslovna zgrada Augusta i Marije Braun i najistaknutiji je primjer velike najamne poslovno-stambene zgrade blokovskog tipa i sa unutrašnjim dvorištem. Građena je u dva navrata, 1885. i 1895. godine, a 1897. je završena.

Zgrada tržnice je nastala kao potreba građana koji bi objedinio trgovinu namirnicama koja je bila intenzivirana zbog izgradnje željezničke stanice:

Latinska ćuprija
Izgrađena je 1798. godine kao zadužbina sarajevskog trgovca Hadži-Abdulaha Žige. Naziv je dobila po Latinluku, stambenoj četvrti u kojoj je nastala:

Miljacka
Glavna rijeka od njih nekoliko koja prolazi kroz veći dio grada. Izvire u blizini pala i ulijeva se u rijeku bosnu. Dužina rijeke je 36 kilometara:

Muzički paviljon je sagrađen 1913. godine, a projekt je napravio Josip Pospišil. Sagrađen je na prostoru koji je više puta u historiji mjenjao svoj naziv i funkciju. Na ovom prostoru se u 17 stoljeću nalazio hipodrom (otuda naziv Atmejdan):

Rimski most zapadna kapija Sarajeva. Ovaj most preko rijeke Bosne pripada graditeljskom naslijeđu turskog perioda. Sagrađen je između 1530. i 1550. godine, i do danas je zadržao svoj izvorni oblik. U konstrukciju mosta ugrađeno je i ornamentisano kamenje iz rimskog perioda, po čemu je ovaj most u narodu poznat kao "Rimski most":

Sahat kula
Zbog potreba obavljanja pet dnevnih molitvi u Osmanskom carstvu se počinju graditi sahat-kule, na kojima se postavljaju javni satovi.
Sarajevska sahat-kula je bila jedna od najviših, ali i najljepših u Bosni i Hercegovini. Nastala je u XVII vijeku:

“Sebilj” ili “sebil” je arapska riječ u značenju “put”, ali kao termin označava dobrotvornu, vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika na trgovima, na kojoj je sebiljdžija tasom zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne.

Sebilj na Čaršiji je jedini objekat te vrste u Sarajevu, izgrađen 1891. godine, vjerovatno po projektu Josipa Vancaša. Sebilj kojeg je podigao 1754.godine bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica izgorio je u požaru 1852.godine, a nalazio se nešto niže od današnjeg:

Svrzina kuća
Do evropeizacije Sarajeva ovdje je dominirala specifična kultura stanovanja koja doslovno simbolizira odnos prema životu i životnu filozofiju bosanskog čovjeka. Na strmim padinama građene su udobne, svijetle, komforne kuće sa avlijom, ograđenom visokim zidom od spoljnjeg svijetla i baštom iza kuće. Kuća je apsolutno čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život sokaka. Sa druge strane, preko bašte, pucao je neometan vidik. Svrzina kuće ja najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu.

"Vilsonovo šetalište" zove se po 28. predsjedniku SAD - Tomasu Vudrovu Vilsonu koji je hiljadu devet stotina sedamnaeste godine objavio rat Njemačkoj, a time i naznačio kraj moćne Austro-Ugarske carevine. Međutim, da bi čudo slučajnosti bilo veće, ta ista Austrougarska je ovu ulicu napravila, uredila i pustila u promet početkom prošlog stoleća, nazvavši je "Kalajeva promenada" prema imenu svog diplomate, političara, ministra finansija i poglavara BiH Benjamina Kalaja. Nakon pada monarhije (čiji je pad načeo onaj mladi nesretnik-heroj-terorista), Kalajeva promenada dobija naziv "Vilsonovo šetalište". Ovaj naziv će od 1941-1945 biti preinačen u "Musolinijevo šetalište".

Prvobitno, objekat je bio Grand Hotel poslije hotela, poznat je bio kao Landesbank (Zemaljska banka), zatim kao SDK (Služba društvenog knjigovodstva) i danas je poznata kao Zavod za platni promet. Objekat je nastao 1893 godine, a otvoren je 1895 godine. Projektanti su Karlo Pardžik i Josip Vancaš. Pročelje zgrade je građeno u duhu rane renesanse. Ispred pročelja zgrade se nalazi Vječna vatra koja je upaljena 1946 godine i kao spomenik oslobodiocima Sarajeva i žrtvama fašizma koji su pali u II svjetskom ratu:

Ferhadija je jedna od najstarijih ulica u Sarajevu i ona povezuje centar grada sa strarim zanatskim dijelom grada Baščaršja. U periodu između Drugog svjetskog rata i rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, ulica je bila poznata pod imenom Ulica Vase Miskina, po imenu poginulog partizana, posthumno proglašenim kao 'narodni heroj NOR-a':

Zoološki vrt Pionirska dolina:

Sarajevo Film Festival je internacionalni filmski festival sa specifičnim ciljem podrške i promocije regionalne kinematografije i autora, a prepoznat je od FIAPF-a kao Takmičarski specijalizirani festival. Sa svojim akcentom na recentna dugometražna, kratka i dokumetarna ostvarenja iz regije, posvetama značajnim regionalnim filmskim autorima, te CineLinkom - SFF predstavlja glavno mjesto susreta regionalnih producenata i autora, a filmski profesionalci iz čitavog svijeta prepoznali su ga kao ključnu tačku za networking svih onih koji žele naučiti više o mogućnostima koje ovaj region pruža. Pored fokusa na regionalnu filmsku produkciju Sarajevo Film Festival nudi i veliki broj ostvarenja svjetske kinematografije. :

Termalna Rivijera - Ilidža

Na toplim izvorima sarajevske Ilidže razvio se najveći termalni kompleks u ovom dijelu Europe.
Na površini od 15 hektara, Termalna Rivijera Ilidža svojim posjetiocima nudi prijatno opuštanje i aktivan odmor na unutrašnjim i vanjskim bazenima s brojnim atraktivnim vodenim i animacijskim programima te privlačnu prateću ponudu:

Velika aleja

Atraktivno šetalište od banjsko - turističkog naselja Ilidža do Vrela Bosne, zasađeno stablima platana i kestena u dužini od 3,5 km, predstavlja najljepši drvored u BiH. Aleju sačinjavaju 726 stabla javorolisnog platana, sađenih u 2 reda 1892. godine, te desetine stabala divljeg kestena koji su sađeni 1888. godine. Ovaj zeleni "tunel" oduvijek je predstavljao pravu turističku atrakciju i svojevrstan spomenik prirode:

Vrelo Bosne se nalaze u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u podnožju Igman planine. Za njih se slobodno može reći da predstavljaju najljepši dio Sarajeva, ponos Sarajlija koji su oduvijek slobodne trenutke provodili u prekrasnom ambijentu uz žubor rijeke Bosne. Prisustvo vode, bujna vegetacija, svjež povjetarac sa Igmana, su doživljaj koji pružaju svakom posjetiocu, ugođaj koji se ne zaboravlja. Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila zaista mnogo, tu se osjeća dah netaknute prirode. Ipak ono što je najljepše jeste samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m u području planine Igman. Flora i fauna uz izvorište je bogata i specifična i doprinosi ljepoti pejzaža, a ambijentu daje posebnu vrijednost:

Planina Bjelašnica se nalazi u središnjem dijelu BiH samo 25 km od Sarajeva. Do nje je planina Igman, na kojima je održan veći dio natjecanja 16 Zimskih olimpijskih igara u alpskim i nordijskim disciplinama kao i skokovima. Postoji 6 staza u ukupnoj dužini od 10 800 km, I to 5 plavih, 5 crvenih i jedna crna staza.
Postoji i mogućnost noćnog skijanja.


Jahorina:
Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom.
Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u februaru iznosi 106 cm.
Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.
Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.

Sarajevo noću:

Extra

Darth, ovaj je topic za ponose, a za ponore imaš drugi topic na koji sam premjestio onaj post.

Odlično. Ima tu dobrih građevina i zanimljivih kvartova. Baščaršija je, primjerice, definitvno unikatna i zanimljiva za Europu.

Pravi je problem, što sadašnji stanovnici Sarajeva nemaju puno veze s tim. Multikonfesionalne građevine su većinom
naslijeđe nekih drugih vremena, prvenstveno Austrougarske. Multietničnost i multikultura ne bi trebalo biti samo naslijeđe i građevine,
nego i sada življenje istoga. Toga nema sada puno u Sarajevu.

Većina stvari, s kojima se sada Sarajevo hvali prema svijetu, nema veze sa sadašnjim stanovnicima i sadašnjim načinom života u Sarajevu.

trebalo mi je 2 i pol sata da ove slike i tekstove natučem...bit će lideru i novih građevina i zaimljivih stvari samo da uhvatim vremena

Svaka cast i samo naprijed majstore ! Samo ispravi naziv Pionirske Doline. Sada je zvanicno "Zelena Dolina". Bez sarkazma.

IDEMO DALJE
Olimpijski bazen otoka :

http://www.olimpijskibazensarajevo.ba/

NA ILIDŽI SE GRADI NAJVEĆI PRIVATNI STUDENTSKI KAMPUS NA BALKANU
http://www.biznis.ba/index.php?option=c ... &Itemid=58

Autor je iz Slobodne Bosne, a nekad voli da žonglira/lobira u svojim ekonomskim analizama.Doduše prolazim s vremena na vrijeme ovim krajem (kampus) i mnogo je potencijala tamo.Radi se + okruženje je fantastično.

Vrelo Bosne


Park u kome se nalaze hoteli: Hercegovina,Austria,Hungaria

dosta toga se napravilo od naših para

Da to je točno.Dosta hrvata je investiralo u Sarajevo. Jednostavno je to najveći grad u BIH + gl. grad,time i primamljiviji za investicije.Fontanu u parku je radio Tomislav Grizelj - master fontana biznisa u Sarajevu.

Dobro si to sastavio, i čestitam, samo da te više ne čujem da omaložavaš hrvatske gradove u BiH.

topic je otvoren da bi pljuvači po Sarajevu bolje vidjeli šta pljuju Rajvosa
idemo dalje , vidim pojedinci pričaju kako je sve izgradila Austrougarska i Turska , pa čemo sad malo novije gradnje:

Bosmal:
Kondominijum Bosmal City Center je sarajevski "grad u gradu" , koji svojim brojnim sadržajima uvodi novi koncept savremenog življenja u BiH.

Sa svoje dvije kule i 118 metara visine, Bosmal City Center najviši je stambeno-poslovni objekat na Balkanu. Centar nudi 306 stambenih jedinica – osam penthouse-a i 298 luksuznih apartmana. Heliodrom na vrhu kule B jedini je u regionu i
doprinosi.ekskluzivnosti ovog kondominijuma.

Kondominijum podrazumijeva savremeno privatno stanovanje u luksuznim, komforno opremljenim stanovima, sa privatnim obezbjeđenjem, recepcijom i ekskluzivitetima na nivou hotela s pet zvjezdica, poput korištenja velikog bazena, fitness i wellness centra, džakuzija i usluga restorana svjetske klase.

Shoping centar sa pedeset ekskluzivnih butika proteže se na prvih pet spratova Bosmal City Center-a a stanari i gosti se mogu parkirati u podzemnom parkingu sa 400 mjesta.

Najviši standardi primijenjeni u opremanju luksuznih apartmana i poslovnih prostora čine Bosmal City Center oazom lijepog i relaksirajućeg življenja i uživanja u jedinstvenim stanovima, sa predivnim pogledom na grad Sarajevo i olimpijske planine koje ga okružuju.


u podrumu Bosmala upravo je otvoren eskluzivni restoran i nočni klub Basement :
http://www.youtube.com/watch?v=acattYwGjVw

Nova zgrada Fahrinog Avaza :

Bolan,možeš sad staviti 7 svjetskih čuda u Sarajevo,džaba,nije grad samo lijepa zgrada...Ne zovu ga tek tako Teheran...

Konačno se renovira bivši hotel Bristol , sada Grand , Radi se u kombinaciji kamen - staklo - aluminijum. Cijela rekonstrukcija ovog hotela se radi po projektu Seida Jamakovića, d.i.a. Plan i dinamika izgradnje objekta je da se fasada završi u narednih mjesec - dva, a da se cijeli objekat, ukoliko to drugi uvjeti dozvole, završi do septembra ove godine.

Hotel će zadovoljavati međunarodne standarde za 4 zvijezdice mada investitor ima cilj dostići i veće standarde poput izgradnje bazena i pratećih sadržaja.


Vrhbosanska nadbiskupija radi objekt u kojem će biti: garaže, poslovni prostori i apartmani za bolesne i umirovljene svećenike,veličina iznosi 5.820 m2. Strogi centar Sarajeva

hehehe crknut ces pajdo od muke...

Ti si zaljubljen u svoj grad, to nije lose, al moras shvatit da je Markan u pravu. Slike koje si postavio varaju strasno! Svaki grad po noci, u odsjaju raznih lampica lijepo izgleda! No stvarnost je drugacija, ono sto je u Teheranu lijepo su gradjevine iz ne tako davnih al ipak proslih vremena, ono sto danas cini taj grad je Europi ogavno!

Samo nekoliko minuta udaljeno od svakodnevne gradske vreve, takoreći u centru grada, na Betaniji u okviru budućeg nacionalnog parka smješteno je golf igralište sa četiri rupe: drajving rejndž (driving range), pičing (pitching), čiping (chiping) i pating grin (putting green). Sakriveno u tišini prekrasnog zelenog ambijenta naselja Kromolj, predstavlja pravi izazov kako za početnike, tako i za golfere sa višim i nižim HCP-om. Zahvaljujući svom talasastom i brežuljkastom terenu okruženom šumom, igralište pruža svojevrstan doživljaj i priliku za autentičan kontakt sa stvarnošću.

Arboretum koji je ustvari sastavni dio igrališta obiluje veoma bogatom florom: prekrasnim Pančićevim omorikama, zbog kojih je ovo područje proglašeno parkom prirode, te crnim i bijelim borovima, jasenovima, španskim borovima, sibirskim arišima i drugim drvećem.
Ptice, divlji zečevi, divlje patke nerijetka su pojava na samom igralištu. Sve ovo pruža jednu prijatnu atmosferu koja može da zadovolji visoke zahtjeve zaljubljenika golfa. Srce igrališta i centar društvenog i sportskog života je klupska kuća koju je projektovao poznati sarajevski arhitekta Amir Vuk - Zec.Izgrađena je isključivo od prirodnih materijala (drvo, kamen) i okružena idiličnom prirodom, koja pruža prekrasan pogled i izuzetno prijatan i relaksirajući ugođaj. U planu je izgradnja hotela manjeg kapaciteta, koji će biti namijenjen poslovnim ljudima i njihovom savremenom načinu života. Boraveći u Sarajevu, golf igralište će im zasigurno biti bliže nego ikad.

molio bi moderatore da postove članova koji su off topic obriše jer nemaju veze sa temom

Izvini Beta sto moram reagirat. I ja svoju Banjaluku volim, ali svjestan sam da nije to to iako je doista prelijep grad... Grad cine ljudi a ne gradjevine..


Mogao si postavljat i ovo..




http://bs.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamije_u_Sarajevu