Dvadeset dvije institucije i udruženja u zajedničkom prosvjednom pismu protiv odluke Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH, između ostalog, zatražili su od Vlade FBiH hitno poništenje odluke ministrice Zore Dujmović i njenu hitnu ostavku zbog, kako su naveli, “kršenja zakona, samovolje i anti-europske politike”, javlja Anadolu Agency (AA).
...

Podsjetimo godinama unazad 90 posto novca iz Federalnog proračuna išlo je kulturnim projektima i institucijama u Sarajevu i na većinskim bošnjačkim područjima, dok su Hrvati dobijali tek 10 posto novca. Ministrica Dujmović odlučila je da se novac za kulturne projekte dijeli u omjeru 50: 50 posto između dva konstitutivna naroda/HMS/

iz prostog razloga sto ih ima vise

A ima ih vise iz prostog razloga jer godinama 90% novca ide u Sarajevo.

U ustavu nigdje ne pise da se to ili bilo sta dijeli po etnickom kljucu. Naravno da ce udruzenja i kulturne institucije iz Sarajeva dobiti vise iz prostog razloga sto ih ima vise i sto su im djelatnosti znatno opsirnije i znacajnije. Pa ne mogu na istom nivou biti hkud seljacka sloga Trebizat i Sarajevska filharmonija.

Uzimaj ti novem, no naici ces i ti a i gospoda ministarka na cirkumsiziranog penisa.

Ili zbog toga sto je Sarajevo u svojstvu glavnog grada po svim parametrima vece i znacajnije od posusja, gruda i citluka kojima su vrhunci uLJudbe guslarske vecerii rastikijade.

Nije logično da Sarajevo dobiva 
75 posto novca za kulturu u FBiH

Federalna ministrica kulture i sporta rasvijetlila pozadinu napada 'Držite lopova' - tako je posljednjih dana zvučala hajka (ne)kulturnjaka čiji su ih komentari više razotkrili nego sve što su do sada radili

Nije logično da Sarajevo dobiva 
75 posto novca za kulturu u FBiH

kolumneAUTOR:
Zoran Krešić

Sarajevo prednjači u kulturnom stvaralaštvu, brojni su događaji nadmašili granice države. Veliki dio tog rezultata povezan je s ogromnom količinom novca koja se desetljećima usmjerava iz federalnih i drugih fondova na štetu drugih sredina. 
Kada je ministrica kulture i sporta FBiH Zora Dujmović pokušala ujednačiti raspodjelu novca, reagirali su oni koji su godinama živjeli na grbači zajedničkog proračuna. Ministrica Dujmović u intervjuu za Večernji list BiH govori o tim problemima.

Kako komentirate optužbe koje su se mogle čuti vezano uz raspodjelu novca iz vašeg resora?

- Ne mogu reći kako nisam očekivala reakcije od nekih kulturnih djelatnika, kulturnjaka, kako ih se naziva. Ali na ovakav način i s ovakvim ružnim riječima, epitetima i čudnim kvalifikacijama, to objektivno nisam očekivala.


Vidite li išta sporno u onome što ste učinili?

- Prije svega želim reći da smo donijeli jedan dio odluke i sve smo transparentno objavili na našoj internetskoj stranici. U pitanju je raspodjela sredstava kroz ukupno šest odluka koje je donijela Vlada FBiH u drugoj polovini ove godine. Nakon toga uslijedio je javni poziv i ukupno će biti raspoređeno 5 milijuna KM preko šest odluka. Neovisno o tome, oko tri milijuna maraka idu za četiri zaklade. Kako je to ogroman posao, a došli smo do kraja godine, odlučili smo ići dio po dio i ono što smo uradili je tek dio jedne odluke. Nakon toga uslijedile su oštre reakcije.

Zašto to kažete?

- Ti ljudi jednostavno nisu dopustili objaviti sve što ćemo još raditi kako bi se mogla stvoriti ukupna slika o tome na koji smo način ovo ministarstvo i ja na čelu resora kulture i sporta FBiH rasporedili sva sredstva. Pri tome želim reći kako smo vodili računa o tome da se na pravedan način rasporede sredstva za kulturu, sport i sve što se veže uz tradiciju, spomenike kulture i sve što je baština svih naroda koji žive u FBiH. Željeli smo da se to prepozna kroz pravilnik koji smo prilagodili ove godine.


Cijela Vlada je praktično odobrila programe za koje ste raspisali natječaje?!

- Mi smo objavili samo rezultat iz dijela jedne odluke. Vlada je donijela odluke o programu utroška sredstava kroz šest transfera za 2015. u Ministarstvu kulture i sporta. Kada smo objavili, ponavljam, dio odluke o korisnicima proračunskih sredstava završili smo samo taj dio posla, a ostali tek slijedi. Imamo još jako puno materijala za objavu i logično bi bilo malo imati strpljenja i stvoriti sliku što je na kraju učinilo ovo ministarstvo u ovoj godini. Naš cilj bio je da cijela FBiH zna kako postoji ovo ministarstvo i da jednako skrbi za djelatnosti kulture i sporta. Cilj nam je bio ne odabrati uvijek iste, ali jednako tako ne umanjiti ničiji značaj. Pa ipak, imamo određeni iznos sredstava koji je odobren proračunom i u sklopu toga je trebalo prepoznati sve druge manifestacije kulture i sporta. Mislim kako smo uspjeli što je moguće pravednije rasporediti ovaj novac kako bi se ti ljudi i institucije mogli baviti djelatnostima zbog kojih su one i uspostavljene.


Jesu li vas šokirali vrlo grubi, nimalo 'kulturni' nasrtaji glumca Emira Hadžihafizbegovića ili redatelja Dine Mustafića koji su na pogrdan način govorili o vašoj odluci?

- Ponavljam, ne mogu reći da nisam očekivala reakcije jer se radilo o promjeni odluka koje su sustavno godinama zanemarivale određena područja u FBiH i djelovanjem svih onih povezanih s kulturom i sportom. Ne neočekivano, ali morala bih reći kako su mi izvjesni 'umjetnici' i javni kulturni djelatnici spočitali da su se sredstva dijelila bez ikakvih stručnih kriterija.


A je li to tako bilo, što je istina?

- Moram reći da su u pitanju proizvoljna tumačenja. Prvoga dana kada sam ušla u ovu instituciju zatražila sam informaciju na koji su se način u protekle četiri godine, ali i ranije, dijelila sredstva iz Ministarstva. Odmah sam shvatila kako moja uloga mora biti dati značaj sportu i kulturi na cijelom području FBiH i svima ovima koji se bave tim djelatnostima. Nije logično da je iz jednoga transfera, a govorim o transferu za kulturu koji je i izazvao ovu lavinu ružnih komentara, samo Sarajevo u protekle tri godine dobivalo 75% sredstava.


Je li onda u tome problem što Sarajevo nema apsolutni monopol nad novcem FBiH, pa su se onda koristili komentari o Mostaru ili drugim sredinama kao o provincijama koje ne zaslužuju taj novac?

- Jako teško bih mogla komentirati navode 'kulturnjaka' proteklih dana jer ne mogu razmišljati na njihov način ili se služiti takvim riječima. Prozvali su me, na primjer, i za to što je izdvojen novac za manifestaciju "Dani kosidbe u Kupresu" pa se nastojalo minimizirati cijeli taj događaj. A riječ je o festivalu koji je svojim djelovanjem postao dio i međunarodne organizacije CIOFF koja se bavi očuvanjem folklornog i kulturnog nasljeđa. No, želim ponoviti da se u ovoj odluci ne vidi cjelina aktivnosti ovoga ministarstva.


Jesu li, primjerice, Dani kosidbe dobili više novca nego cijeli USŽ?

- Ovo ministarstvo ne dijeli novac prema broju stanovnika, zemljopisnoj širini..., nego smo vrlo transparentno objavili poziv, proveli natječaj, pri čemu su povjerenstva bodovala svaku pojedinačnu prijavu.


Hoće li vas ove kritike pokolebati da promijenite način odlučivanja?

- Sigurno me neće pokolebati, to je činjenica. Naprotiv. Komentari su potvrda da smo počeli s pravednom raspodjelom, gledajući kvalitetu sadržaja, ravnomjernu nacionalnu i prostornu zastupljenost. Ocjenjivali smo svaki slučaj pojedinačno, a da smo pravedno raspodijelili novac pokazat će se najbolje kada objavimo cjelokupni iznos novca kojim Ministarstvo raspolaže.

Promovisan film "Pucanj u dušu": Vrijeme je da žene žrtve silovanja budu prihvaćene u društvu

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu večeras je održana promocija dokumentarnog filma “Pucanj u dušu”.

Film govori o često izbjegavanim i prešućenim temama ratnih silovanja i seksualnog zlostavljanja koje su doživjele brojne žene tokom rata u BiH. Trailer počinje vriskom žene koja je upravo zlostavljana, a potom se smjenjuju potresna svjedočanstva žrtava.

"Pucanj u dušu" je projekat nastao u saradnji sa Udruženjem žrtava i svjedoka genocida i Udruženjem Majki enklava Srebrenica i Žepa.

Čapljina: Načelnik zadovoljan dosadašnjom potporom Federalne ministrice kulture
Objavljeno 19.12. - 14:25

Foto: capljina.ba
Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić sastao se sa Zorom Dujmović, Federalnom ministricom kulture i sporta.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji Ministarstva i općine Čapljina. Načelnik Vidić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom potporom ministrice čapljinskim udrugama koje promiču kulturu.

Istaknuta je i potreba reguliranja odnosa općine Čapljina i Federalnog Ministarstva kulture i sporta te Ministarstva zaštite okoliša i turizma koje se odnosi na kvalitetnije gospodarenje čapljinskim spomeničkim, prirodnim i kulturnim potencijalima./HMS/

Ali zar nije kultura u nadležnosti kantona? Zar federalno ministarstvo kulture nije neustavno? Otkud im pare da djele (i da se oko njih svađaju) kada se radi o neustavnom ministarstvu?

Ponedjeljak, 07 Prosinac 2015 19:16
Sarajevski standard: nama sve – vama ništa
Kada je netko pametan odlučio da je kulturi u FBiH za godinu dana dovoljno 1,2 milijuna KM, sigurno mu na pamet nije palo da će oko ove siće biti tolika jagma. A posljednje što bi mu na pamet palo jeste da će najnezadovoljniji biti oni koji su dobili - najviše.

Piše: mr.sc. Tvrtko Milović, Dnevnik.ba

Prema reakcijama Harisa Pašovića, Emira Hadžihafizbegovića, Dine Mustafića, Nihada Kreševljakovića i horde sarajevskih profesionalnih umjetnika, problema s raspodjelom ionako mizernih 1,2 milijuna je nekoliko:

Novac se dijelio etnički
Novac se dijelio provincijski
Novac nije otišao na „internacionalne“ manifestacije
Novac je otišao izvan Sarajeva
Što komu smeta?

Pašoviću tako smeta što je ministrica spomenula termin „hrvatska kultura“ sugerirajući kako ista ne postoji, te stoga ne zaslužuje nikakva sredstva. Za Pašovića je kultura nadnacionalna, i novac trebaju dobiti samo takvi festivali. Kakav Kupres, Čitluk, Žepče, kakvi bakarači...

Hadžihafizbegoviću smeta što je SFF dobio manje novca nego prije. Dakle, umanjeni proračun za kulturu trebaju osjetiti svi, osim „etabliranih“ festivala.

Nihadu Kreševljakoviću smeta isto što i Pašoviću, a to je uvođenje principa „fifti fifti“ u etniziranu kulturu. Posljednjih 15 godina takvih primjedbi nije ni moglo biti, jer je sav novac išao kako se sviđalo sarajevskoj čaršiji. Sada kada su na red došle zanemarene nesarajevske institucije – fašizam i nacionalizam!

Mustafiću smeta sve oko raspodjele sredstava.

Svima zajedno smeta i što se ministricu ne može nikad vidjeti na „internacionalnim“ manifestacijama, te je ista slijedom toga i nedostojna obnašanja funkcije ministrice kulture. Dakle, nije samo problem što Sarajevo nije dobilo 100% sredstava, nego je i problem što ministar kulture (a vjerojatno i svi ostali ministri) nije iz Sarajeva, ako već nisu iz miljea navedenih umjetničkih veličina. Netko koga se može vidjeti samo na Danima kosidbe Kupres, za gospodu nije dostojan ovakve funkcije.

Argument „internacionalnosti“ zapjenjeni „umjetnici“ rastegli su koliko im odgovara: ono što je u Sarajevu- internacionalno je, a ono izvan- lokalno. A kako u uvjetima natječaja piše „od internacionalnog značaja“ logično je da sve ide u Sarajevo. Stoga, prema kritičarima raspodjele ministrica Dujmović treba biti barem smijenjena, a bilo bi najbolje strpati je u zatvor.

Urbani fašizam

Izljevi podcjenjivanja na etničkoj osnovi, i urbanog fašizma još su izraženiji u sarajevskim medijima. Od ismijavanja manifestacija koje su dobile novac, pa do otvorenog vrijeđanja. U slučaju koji se tiče kuće koju osobno vodim, Dnevni Avaz je zaključio da HRT Kiseljak ne može promovirati kulturnu baštinu Jajca jer - „nije iz Jajca“. Već u naslovu su konstatirali da su sredstva dodijeljena HRT Kiseljaku za projekt „Stoljetno Jajce“ – štetna.

Ono što navedeni „umjetnici“ ustvari žele reći, ali se ne usude, jeste da kultura izvan Sarajeva i ne postoji. Do danas nikakav problem nije bio što se milijuni maraka iz Mostara slijevaju za SFF, ali kada treba podržati neku manifestaciju u Mostaru, odjednom se dovodi u pitanje kriterij „internacionalnosti“, pa se žvaće značaj „Večernjakovog pečata. Nije im se omaklo da analiziraju internacionalnost „Sarajevskih večeri muzike“ ili teatarsku predstavu „Smrt u grobu“ sarajevskog kolege Gradimira Gojera koja je dobila duplo više od „West Hercegovina Fest“!

Da bi se cijeloj priči zakamuflirao smrad urbanog fašizma, mediji navode primjere zakinutosti Tuzlanskog, Unsko-sanskog i bosansko podrinjskog kantona. Kao stalo njima do Tuzle, Bihaća i Goražda...

Činjenica da ova tri kantona nisu dobila mnogo novca, za „umjetnike“ je dokaz da se ministrica Dujmović ravnala „isključivo etničkim“ kriterijima. A činjenica da znaju da su tuzlanski, unsko-sanski i bosansko podrinjski kantoni nehrvatski kantoni, govori kako su jako dobro upućeni u dosadašnje načine etničke raspodjele sredstava.

Prethodnih mandata, sredstva su se uglavnom dijelila stranačko etničkim principima na način da zadovolje apetite sarajevskog umjetničkog miljea. Pa problema nije bilo. Sad sa pojavljuje nekakva ministrica „koja uopće ne dolazi na MESS i SFF i JAZZ fest“ i odlučuje o njihovim parama. Pa naravno da je čaršija na nogama.

Možda bi „umjetnici“ na uvjerljivosti dobili da su kritizirali sramotno mala sredstva izdvojena za kulturu u federalnom proračunu, pa se umjesto na Zoru Dujmović okomili na Fadila Novalića... Ali ne, on sigurno posjećuje Narodno pozorište i izvedbe sarajevske filharmonije.

Ovako, sarajevski „umjetnici“ škripuću zubima dok spominju Dane kosidbe na Kupresu: „Odakle im pravo da Dani kosidbe dobiju 12.000!?“ Zaista, odakle pravo bilo kome u FBiH da se bavi kulturom dok je tu multietničko Sarajevo, žrtva dvogodišnje opsade, koje je pokrenulo filmski festival svjetskog ranga na kojem je bila i Angelina Jolie, i koje ima Vijećnicu i najbolji humor na svijetu i koje ima crkve i džamije i sinagoge u 500 metara i u kojem je najbolja škola rocka...

...

HRT Kiseljak od početka medijski prati Dane kosidbe na Kupresu. I sve ostale kulturne manifestacije u središnjoj Bosni, uglavnom o svom trošku. Javni servis ionako ne izlazi iz Sarajeva. Zadnjih godina sve su mukotrpniji pregovori oko pokrivanja dijela troškova snimanja na Kupresu, jer financijska priča HRT Kiseljaka jako je slična Danima kosidbe. HRT Kiseljak ima sve manje sredstava pokrivati srednjobosanske festivale o svom trošku – jer mi smo jedini koji prati živahnu provincijsku kulturnu scenu središnje Bosne.

Tko manje vrijedi?

„Sarajevski umjetnici“ se nikad ne bi spustili na tu razinu da posjete Dane kosidbe, ili „Dok teče Lašva“. Sve ono što mediji ovih dana omalovažavaju dok govore o Danima kosidbe posljedica je činjenice da su ovaj i slični festivali sustavno zanemarivani od ministarstva, ignorirani od sponzora i – ismijavani iz Glavnog „grada“.

Da je ministarstvo kulture od prvog dana jednako tretiralo Dane kosidbe i SFF, onda bi danas i Dani kosidbe bili veliki internacionalni događaj, kao što je to nekad lokalni Oktoberfest postao. Ovako, Kuprešani se moraju pravdati što su dobili 12.000 za održanje stoljetne tradicije, HRT Kiseljak se mora pravdati da ima pravo snimati po Jajcu bez obzira što nije iz Jajca, Trebižat mora objašnjavati da klapska glazba jeste internacionalni festival, kao i smotra hrvatskog folklora Žepče!

Sve je to gospodo internacionalno, samo vi niste internacionalni. Ne bi vam bilo zgorega, ako volite ovu zemlju, da malo obiđete Kupres, Usoru, Kreševo, Čapljinu, Čitluk, Bosansku Krupu, Vareš, Stolac, Kalesiju i druge, pa provjerite na licu mjesta kako se ljudi bore, na koje načine bez novca ministarstva i milijunskih sponzorskih ugovora održavaju kulturu u provinciji. I neće vam nitko reći da vrijedite manje, kao što ste vi poručili ministrici kulture.

Ministrica finansija FBIH Jelka Milićević je donijela "Uputstvo o određivanju učešća kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih ustanova za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2016.godinu“ po kojem su umanjeni koeficijenti o raspodjeli za četiri kantona u FBIH, Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski i BPK Goražde kojem je koeficijent sa dosadašnjih 1,967 % umanjen na 1,709 %. Istovremeno, koeficijenti su povećani Posavskom, Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Ministar finansija BPK-a Nudžeim Džihanić smatra da je ministrica Miličević postupila po "izvoru koji njoj više odgovara" pa je, ističe, od "bošnjačkih kantona" uzeto oko 20 miliona KM koji su raspoređeni kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom.

Postoji još nekoliko kriterijuma za raspodjelu javnih prihoda: Površina, broj upisane djece u osnovne škole, socijalni koeficient ...

naravno, ovo je samo jedan od kriterija, ali jedini koji je promjenjen od ove godine.

naravno, ovo je samo jedan od kriterija, ali jedini koji je promjenjen od ove godine.