Nasao je autenticnog bosanskog viteza

REISOMANIJA Cerić i Zukorlić nazvali Fatmira Alispahića sitnošićarskim reketašem i lažnim Bošnjakom

Samoproklamovani zaštitnik Bošnjaka i bošnjačkih interesa, Fatmir Alispahić, svojim klevetama, lažima i obmanama, pokušava nanijeti štetu ugledu Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), predsjednika dr. Mustafe Cerića, te svih okupljenih oko ove ideje, stoji u Saopćenju SBK-a.



Informativna služba Svjetskog bošnjačkog kongresa, najoštrije osuđuje, te osjeća moralnu obavezu i dužnost demantirati navode Fatmira Alispahića, koji su ovih dana objavljeni u Zagrebačkom preporodu, a potom preuzeti od strane određenih bh. portala.

Naime, samoproklamovani zaštitnik Bošnjaka i bošnjačkih interesa, Fatmir Alispahić, svojim klevetama, lažima i obmanama, pokušava nanijeti štetu ugledu Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), predsjednika dr. Mustafe Cerića, te svih okupljenih oko ove ideje.

U kolumni, pod naslovom „Sunovrat bivšeg reisa“, objavljenoj 01. novembra, na portalu Depo.ba, Alispahić je naveo niz proizvoljnih i potpuno neprovjerenih informacija, među kojima i informaciju o navodnoj zloupotrebi novca od strane Svjetskog bošnjačkog kongresa u korist kampanje dr. Mustafe Cerića za člana Predsjedništva BiH.

Iskreno nam je žao da se čovjek koji sebe smatra bosanskim patriotom, moralno i duhovno osvještenim, čija pisana riječ treba da bude uzor ponašanja drugima, spušta na ovako nizak nivo, ističući u prvom planu prvenstveno svoju beskrupuloznost u čijoj pozadini je finansijska nadoknada, kao jedina vodilja pred kojom se paganski klanja.

S obzirom da u navedenom tekstu Fatmir Alispahić, lik i djelo dr. Cerića dijeli na dvije ličnosti, na način da jednu poštuje, a nad drugom se zgražava, iznijet ćemo stav o svim licima Fatmira Alispahića, koja smo, nažalost, imali priliku upoznati

Fatmir Alispahić, kolumnista

Podržali smo Fatmira Alispahića, kolumnistu

SBK je nesebično pružio podršku Fatmiru Alispahiću, kolumnisti, čak i u trenucima kada je okarakterisan kao potpuno nepoželjna osoba u društvenom, poslovnom, moralnom i duhovnom smislu. Naša podrška bila je, kako finansijske, tako i moralne i duhovne prirode. U to vrijeme nismo bili svjesni njegove pohlepe i želje da se po svaku cijenu okoristi, te smo mu nesebično dali utočište u okviru naših institucija, smatrajući da ima osjećaja za probleme Bošnjaka, tj. da ih prepoznaje i donekle ukazuje na moguća riješenja. Odajemo mu počast na istinski dobroj glumi u javnosti, jer u njegovo navodno bošnjaštvo, malo ko bi posumnjao, pa je tako i nas uspio zavarati.

Fatmir Alispahić, sitnošićarski reketaš

Razočarali smo se u Fatmira Alispahića, sitnošićarskog reketaša

Mnogo je situacija u kojima smo se postidjeli Fatmira Alispahića, sitnošićarskog reketaša, te bili prisiljeni pretrpjeti sramotu koju nam je nanosio svojim ponašanjem, a koje se odnosi na traženje novca, čak i od ljudi sa kojima se prvi put susreo. Kao izuzetno ozbiljna i predana institucija, nećemo se spuštati na nivo na koji se Alispahić spustio interpretiranjem iskrivljenih verzija određenih događaja, ali kad se već dotakao Malmea (Švedska), da onda kažemo da se i tu pokazao u najgorem mogućem svjetlu, javno iskazujući svoju pohlepu i neviđeni bezobrazluk. Naime, iako su Alispahiću bili plaćeni svi troškovi putovanja (prijevoz, smještaj, hrana) kao i naknada od 500 eura za govor koji je tom prilikom održao, Fatmir Alispahić je bezobrazno zahtijevao od domaćina da mu se isplati novac po osnovu nekorištenja usluga noćenja u hotelu, jer je on „pronašao drugo mjesto gdje je boravio (noćio) tokom boravka u Malmeu“. Domaćini su bili šokirani ovako mizernim i nedoličnim postupkom, Fatmira Alispahića, a mi smo se, kao nebrojeno puta do tada, trudili pokriti njegovu sramotu. Naš odnos prema ovom sitnošićarskom reketašu, kulminirao je u vidu „kapi koja je prelila već punu čašu“, kada smo uvidjeli da većinu sredstava za organizaciju javnih tribina zadržava za sebe. Na vagi Fatmirovog „patriotizma“, suprotni tas na kojem su se nalazili incidenti ovog sitnošićarskog reketaša, „patriotizam“ je polahko dobijao izgled nakaradnog teatra, što nam je itekako postalo jasno.

Fatmir Alispahić, budžetski korisnik

Ovdje i mi postavljamo pitanja

Malo je onih koji znaju da Fatmir Alispahić nije nikakav „bošnjački vitez“, usamljen u svojoj borbi za prava Bošnjaka, već budžetski korisnik koji svoju redovno nezarađenu plaću prima s leđa poreznih obveznika, tj.građana, i to kao uposlenik Općine Tuzla, u Odjelu za kulturu.

S obzirom na brojne aktivnosti Fatmira Alispahića, putovanja i angažmane, kao istinske patriote i Bošnjaci, odani našoj zemlji i istrajni u borbi da svojim aktivnostima doprinesemo boljoj budućnosti svih Bošnjaka, postavljamo slijedeća pitanja, kolumnisti, sitnošićarskom reketašu i budžetskom korisniku, Fatmiru Alispahiću, ali i onima koji su, barem na papiru njegovi poslodavci.

1) Uzimajući u obzir da je u svim javnim institucijama zvanično radno vrijeme od 08.00h – 16.00h (od ponedjeljka do petka), uz mogućnost korištenja pauze u trajanju od 30 minuta dnevno, kako se evidentiraju putešestvije Fatmira Alispahića, uposlenika Odjela za kulturu, Općine Tuzla? Da li on koristi godišnji odmor, i koliko dana godišnjeg odmora ima u tom slučaju? Ili se vodi kao da je na bolovanju, pa u „depresiji od prečeste bolesti“ putuje svijetom, na račun drugih i za svoju ličnu korist?

2) S obzirom na to da Fatmir Alispahić, osim redovne plaće koju ostvaruje kao budžetski korisnik, ostvaruje i prihode po osnovu Ugovora o djelu (honorara), postavljamo pitanje da li na iste plaća porez na doprinose, ili kao „veliki Bošnjak i odani patriota“, izbjegava i ovu obavezu?

3) Da li u Općini Tuzla postoji Pravilnik o radu, kojim je regulirano radno vrijeme uposlenika, ili ovaj sitnošićarski reketaš ne podliježe tom Pravilniku, jer se poslodavci boje da bi i o njima mogao interpretirati neku, samo njemu znanu, priču? Uistinu, malo je onih koji bi se zamjerili ovom „velikom Bošnjaku“, prljave duše i još prljavijih sitnošićarskih interesa, koji ne preza ni od čega zarad lične koristi i zarade.

4) Voljeli bismo znati, da li je Fatmir Alispahić, kao veliki vjernik i Bošnjak, svjestan da nezarađena plata koju redovno harči s leđa svih nas, poreskih obveznika, u duhovnoj sferi predstavlja haram, u moralnoj prevaru, a u ovozemaljskoj zloupotrebu položaja u svrhu bogaćenja? Moguće je da ova pravila ne važe za Fatmira Alispahića, jer on već odavno izigrava bezgriješno biće, te je u svojoj svijesti stvorio predstavu da sve što on radi ne može biti ni u kakvoj vezi sa podlošću i grijehom.

Shodno svemu navedenom, na kraju bismo konstatirali već općepoznatu činjenicu da ljude obično angažuju za određeni posao, za koji budu i plaćeni. Samo kod Fatmira Alispahića postoji novo ekonomsko načelo, da se čovjek, ničim izazvan, samostalno za nešto angažuje, a onda od drugih traži da mu se taj angažman plati.

Ovim putem želimo dati doprinos Fatmiru Alispahiću u njegovoj nakani rješavanja egzistencijalnog problema, te ga toplo preporučiti kao kolumnistu, svima koji ubuduće izraze želju pisati i reći nešto loše o dr. Mustafi Ceriću.

Mi smo na vlastitu štetu upoznali sva lica Fatmira Alispahića, te s pravom možemo kazati da je on odličan partner u pohlepi, klevetama, lažnom bošnjaštvu i sitnošićarskim interesima, a takvima u našim redovima nema mjesta.

ovaj lik je meni tako tako tako tako tako tako ogavaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaan

cuj defter hefte haha

treba ga krmetinom natrpati dok mu na usi ne izidje

a po prici mislila sigurno je iz visegrada il srebrenice :P

Jesi to ono od Goražda?
Ja sam bio upoznao dvoje ljudi otamo, a kasnije oboje je puklo.

Leila Hrelja, rock pjevačica posvetila se proučavanju kurana.

http://www.gorazdeonline.ba/v1/index.ph ... obra-djela

Edin Kukavica, nekada je bio Teddy Wilson i legenda BiH rockabilly scene, sada postao neki vehabijski šejh.

http://radiosarajevo.ba/novost/177580/s ... -ljubavlju

Sufijski šejh

Sufijski šejh

SVAĐA BIVŠIH BLISKIH SARADNIKA Svjetski bošnjački kongres objavio uplatnice na račun Fatmira Alispahića

Objavljeno: 11. 11. 2015 - 14:41 Novosti » Iz minute u minutu AAATimesArial 0 Google +0
SVAĐA BIVŠIH BLISKIH SARADNIKA Svjetski bošnjački kongres objavio uplatnice na račun Fatmira Alispahića Alispahić na jednoj od tribina

Informativna služba Bošnjačke nacionalne fondacije (BNF) izdala je saopćenje povodom, kako se navodi, učestalih javnih prozivki, iznošenja neistine na najneprimjereniji način i pokušaja narušavanja ugleda ove fondacije od publiciste Fatmira Alispahića i njemu bliskih saradnika. Saopćenje prenosimo u cjelosti:

Shodno svojoj viziji i misiji, BNF sa sjedištem u Sarajevu, ulica Štrosmajerova 1/II, za osnovni zadatak ima obezbijediti kontinuitet u finansiranju programa i projekata od nacionalne važnosti za Bošnjake.

Bošnjačka nacionalna fondacija, na temelju participacije članstva i donacija, kao i drugih, normativnim aktima definiranih izvora i dotacija, osigurava sredstva za finansiranje važnih nacionalnih programa i projekata Bošnjaka, i finansira rad bošnjačkih nacionalnih institucija, prvenstveno Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK), te ostalih planiranih bošnjačkih nacionalnih projekata, prije svega bošnjačkog univerziteta i matice Bošnjaka - institucija koje će se osnovati u narednim godinama.

Bošnjačka nacionalna fondacija je humanitarna, neprofitabilna, nevladina, dobrovoljna i vanstranačka fondacija koja djeluje na teritoriji BiH, ali i u svim drugim državama u kojima žive Bošnjaci kao narod. Fondacija svoj rad zasniva na načelima humanosti, tolerantnosti, apolitičnosti i nediskriminaciji po bilo kojoj osnovi.

BNF svojim aktivnostima teži i ka stvaranju društva u kojem će svi Bošnjaci BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, dijaspore biti u mogućnosti ostvariti svoje potencijale i postati produktivni članovi društva u kojem žive.

Shodno navedenom, Bošnjačka nacionalna fondacija smatra važnim reagirati na netačne navode u autorskom tekstu publiciste Fatmira Alispahića na web portalu "Bošnjaci.agency" pod naslovom "Tri laži i jedna istina Svjetskog bošnjačkog kongresa" u kojem izjavljuje:

"1. Laž je da sam ikada ikakvu "finansijsku podršku" dobio od Svjetskog bošnjačkog kongresa! Čak sam potpuno besplatno osmislio i realizirao nekoliko programa, kao što su "Historijski čas o oslobođenju Sarajeva", predstavljanje projekata Virtuelnog muzeja genocida nad Bošnjacima i dokumentarnog filma "Bošnjaci u Andrićevu svijetu".

U vezi sa naznačenim projektom pod nazivom "Virtualni muzej genocida nad Bošnjacima" udruženja građana pod nazivom "DIGI.BA" po Fatmirovoj instrukciji, Fatmir Alispahić je 19. januara 2015. godine naplatio finansijsku pomoć od Bošnjačke nacionalne fondacije u iznosu od 1.235 KM.

Dan kasnije, tačnije 20. januara 2015. godine od Svjetskog bošnjačkog kongresa Fatmir Alispahić je naplatio iznos od 5.000 KM, a bankovne priznanice su u prilogu saopćenja.

Fatmir Alispahić je organima BNF-a predložio organiziranje nekoliko javnih rasprava/tribina.

Za prvu javnu tribinu pod nazivom "Bošnjaci pod velikosrpskom okupacijom", za svoj angažman, kao lični honorar putem svoje sestre Selme Alispahić preuzeo je 500 KM.

Za drugu javnu tribinu pod nazivom "Da li su Bošnjaci sigurni u Dejtonskom miru" a na račun svog angažmana, kao lični honorar, lično je preuzeo 390 KM.

Za treću javnu tribinu pod nazivom "Kako ukinuti Republiku Srpsku?", lični honorar u iznosu od 400 KM, Fatmir Alispahić je lično preuzeo.

U istom tekstu dalje navodi:

"2. Laž je da 'SBK ima svoje organe koji podnose izvještaj o radu godišnje na Skupštini SBK', jer će u decembru dvije godine otkad se nije sastala Skupština SBK, a finansijski izvještaj SBK i BNF nikada nikome nije podnesen. Konkretno: pokažite narodu ulaz i izlaz novaca, tačno navedite mjesto gdje ste i koliko donacija dobili, i gdje je taj novac završio, s obzirom da za tri godine SBK nije uradio ni jedan projekat".

Pored svojih osnivača, uposlenika u sekretarijatu Fondacije, svojih aktivista, glavni organ BNF-a je Upravni odbor koji u svakom pogledu određuje i kontrolira rad BNF-a.

BNF ima i svoje podružnice/odbore koji su registrirani u Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj i na Kosovu, a koje u koordinaciji sa BNF-om u BiH, provode za Bošnjake korisne aktivnosti u navedenim državama.

Bošnjačka nacionalna fondacija redovno održava sjednice Upravnog odbora, održava stalni kontakt sa svojim Odborima u inostranstvu, uredno informira svoje članstvo o svim aktivnostima koje poduzima, pa tako i o samim finansijskim tokovima koji su, i pored toga, u svakom momentu dostupni svim nadležnim organima države Bosne i Hercegovine, njenim donatorima i članovima.

Zbog svega navedenog BNF će zatražiti od spomenutog udruženja zvaničan izvještaj o utrošku finansijskih sredstava koja su uplaćena na ime podrške projektu "Virtualni muzej genocida nad Bošnjacima".

SARAJEVO Prezentiran Virtualni muzej genocida nad Bošnjacima
Objavljeno 09.01. - 14:36

Foto: Oslobođenje
Prezentacija Virtuelnog muzeja genocida nad Bošnjacima, kojim autori u virtuelnom prostoru namjeravaju baštiniti sve činjenice o genocidu, prezentiran je danas u Sarajevu, a za sve zainteresirane dostupan je na internet stranici www.vmgb.ba.

Fatmir Alispahić, jedan od autora projekta, izjavio je da je za promociju izabran današnji datum jer je velikosrpska vojna hunta, na čelu s SDS-om i Radovanom Karadžićem, 9. siječnja 1992. izvršila državni udar na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, a što je kao vojni cilj bilo izvedivo jedino genocidom nad Bošnjacima.

Dodao je da će Virtuelni muzej genocida nad Bošnjacima na internetu umrežiti sve podatke o kontinuitetu tog genocida, kao i o svemu što u današnjem vremenu i prostoru predstavlja nastavak genocida nad Bošnjacima.

Alispahić je pojasnio da je urađeno 11 priča koje predstavljaju početak velikog projekta, kao i da muzej tretira širi prostor od Bosne i Hercegovine, odnosno cijeli historijski prostor stradavanja Bošnjaka i velikosrpsku ideologiju genocida nad Bošnjacima koja traje od Načertanija do danas.

Profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Selma Rizvić, također jedna od autorica projekta, istakla je da je on prvenstveno namijenjen mladima koji nisu imali odakle naučiti podatke o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima, jer on nije počinjen samo u zadnjem ratu već je počeo u 17. stoljeću.

Precizirala je da početkom genocida smatraju prvo protjerivanje Bošnjaka s teritorija koje je Osmanska imperija gubila na ovim prostorima, a države koje su preuzimale te prostore su protjerivale svo muslimansko stanovništvo.

Rizvić je kazala da je napravljena i verzija Virtuelnog muzeja na engleskom jeziku kako ta priča bila dostupna cijelom svijetu. /Fena/HMS/