Hajde onda zamislimo da je uvoznik iz Posušja a roba iz Hrvatske. Proda je u Sarajevu i trošak PDV-a snosi stanovnik Sarajeva. Uvoznik je sav trošak uvoza prebacio na svog kupca iz Sarajeva. Roba iz Hrvatske, kupac koji plaća sav PDV iz Sarajeva ali ti bi to računao kao zaslugu ZHK i pripisao bi taj PDV kao da je prikupljen u ZHK jer je uvoznik iz ZHK



Legendo, jesi li uopšte razumio ovaj primjer koji sam ti naveo?

Može li se desiti da sarajevska trgovina, koja je robu kupila u Posušju, ne uspije istu prodati u Sarajevu? Naravno da može. U tom slučaju sarajevska trgovina je krajnji kupac

Država ne može unaprijed znati da li će trgovina iz Sarajeva uspjeti dalje da proda robu. Ako ne uspije onda je ONA posljednji kupac bez obzira što nije maloprodaja.

Osim toga, čak ni maloprodaja ne znači da je zadnji kupac. Ti možeš u maloprodaji kupiti šećer koji će biti jedan od sastavnih dijelova torte koju praviš pa je onda prodaš. Dakle iako si kupio šećer u maloprodaji taj se šećer opet nalazi na tržištu u sklopu tvoje torte. I tako dalje.

Legendo, sales tax. Proguglaj. Sta ja znam kako to rade, valjda procjene koji su proizvodi "konacni" i na koje ce ici sales tax.

Ne prodaje uvoznik iz Posusja robu u Sarajevu, nego sarajevska trgovina koja je kupila od uvoznika iz Posusja. Ako je uvoznik prenio trosak pdva na Sarajevo njemu je razlika izmedju ulaznog i izlaznog pdva mala i ne uplati puno u drzavnu blagajnu.

Da bi bolje razumjeli PDV idemo sa još jednim primjerom:

Kupim daske za 100 KM+PDV. Od tih dasaka napravim kućicu za pse i za svoj rad hoću da dobijem 200 KM. Dakle vrijednost koju sam ja dodao na vrijednost daski je moj rad (zato se zove porez na DODANU vrijednost). I šta se dešava po sistemu PDV-a:

Daske mene koštaju 100 KM + PDV 17 KM = 117 KM (moj početni trošak)
Ja hoću da zaradim 200 KM za svoj rad.
Prodajem kućicu 300 KM + PDV 51 KM = 351 KM
Čim kupac kupi dajem mu fiskalni račun i državi uplaćujem 51 KM PDV-a
Država mi vraća ulazni PDV od 17 KM
Kupac mi plaća 351 KM
----------------------------------------
I šta je sad moj saldo:
Prihodi 351 od kupca + 17 od države minus rashodi 117 početni - 51 državi = 200
Dobio sam svojih 200 a moj kupac je dobio kućicu za pse za 351 (država je dobila 51)

E sad zamislimo da se ne obračunava PDV (na dodanu vrijednost) već da se za svaku kupovinu jednostavno oporezuje kao da je to jedina kupovina (znači da nema vraćanja ulaznog PDV-a):

Daske mene koštaju 100 KM + PDV 17 KM = 117 KM (moj početni trošak)
Ja hoću da zaradim 200 KM za svoj rad.
Prodajem kućicu 317 KM + PDV 53,89 KM = 370,89 KM
Čim kupac kupi dajem mu fiskalni račun i državi uplaćujem 53,89 KM PDV-a
Kupac mi plaća 370,89 KM
----------------------------------------
I šta je sad moj saldo:
Prihodi 370,89 od kupca minus rashodi 117 početni - 53,89 državi = 200
Dobio sam svojih 200 ali sada je moj kupac morao platiti 370,89 a država je dobila 70,89.

E to je suština zašto se zove porez na DODANU vrijednost. U drugom primjeru država je oporezivala i ono što je ranije već oporezivala dok u prvom primjeru (naš današnji PDV sistem) oporezuje samo dodatnu vrijednost. Ali trošak poreza u cjelosti snosi samo krajnji kupac. U prvom slučaju to je 51 KM a u drugom 70,89 KM

Šta će nam uopšte američki sistem u diskusiji kad ga ni ti ni ja ne poznajemo. Praktično off topic samo da se zamuti voda i tako prikrije neznanje o onome što je on topic a to je naš PDV sistem.



šta će ti sad još jedna karika u lancu (sarajevska trgovina)? Samo da te dodatno zbuni. Može i uvoznik imati svoju trgovinu u Sarajevu. Tebi nije jasno ni jednostavno a onda još komplikuješ.

Ko ne uplati puno? Sarajevska trgovina? Tačno. Ali na kraju kupac u Sarajevu plati sav PDV. I onaj koji je platio uvoznik kada je platio carinu i onaj dodani koji je trgovina platila uvozniku. Zašto bi onda država vraćala PDV županiji iz koje je uvoznik kad taj uvoznik nije snosio trošak PDV-a? Naravno govorimo sve u slučaju da je prodao to što je uvezao. Ako nije prodao to što je uvezao onda je on krajnji potrošač i njegova županije bi trebala dobiti povrat od tog PDV-a jer u tom slučaju on snosi trošak PDV-a (ako nije prodao to što je uvezao)

Gospodin Ministar hoce da podvuce liniju na raspravi, ali nije svestan da je u zabludi, kao i vecina ljudi ovde.

Treba razlikovati prikupljanje PDV-a i njegovu dalju raspodjelu. To su dvije dijametralno suprotne stvari.

Radio sam 4 godine na PDV prijavama i znam kako to funkcionise. U prilogu je slika koja dokazuje da je KRAJNJA POTROSNJA ta koja placa PDV i morate znati da PDV ne placa preduzece (placa ga u ime kupca) vec kupac posredno.



Da nije tako, nebi na PDV prijavi pisalo PODACI O KRAJNJOJ POTROSNJI.

Evo plastican primjer:
Sumsko gazdinstvo iz SBK isporucuje firmi za proizvodnju namjestaja iz HNK 10 kubika tehnickog drveta po cjeni 500 KM +85 KM PDV-a (585 KM ). Firma iz HNK napravi namjestaj i prodaje ga salonu namjestaja u ZDK po cjeni od 2000 KM + 340 KM PDV-a (2340 KM). Salon namjestaja prodaje kupcu datu robu za 2500 KM + 425 KM PDV-a (2925 KM).
Dakle, kupac je kupovinom namjestaja platio njegovu vrijednost + kompletan PDV od 425 KM (mjesto potrosnje je ZDK). Salon namjestaja u ZDK placa fabrici namjestaja iz HNK kompletan iznos potrazivanja (2000 KM + 340 KM PDV-a) i plus placa drzavi 425-340=85KM PDV-a, sumu koju je krajnji kupac vec platio. Fabrika namjestaja iz HNK placa potrazivanje sumskog gazdinstva iz SBK (500 KM +85 KM PDV-a) i plus placa drzavi 340-85=255 KM PDV-a, sumu koju je krajnji kupac vec platio pretposlednjem u lancu trgovine, a taj pretposlednji samo prosledio fabrici namjestaja. Na kraju ostaje sumsko gazdinstvo da plati drzavi inicijalnih 85 KM PDV-a.

Dakle, kupac je platio kompletan PDV u iznosu od 425 KM, neposredno i to je mjesto potrosnje.
Tih 425 KM koje je kupac platio neposredno, posredno se preko karika u lancu uplacuje na jedinstveni racun BiH:
- 85 KM gazdinstvo iz SBK
- 255 KM fabrika namjestaja iz HNK
- 85 KM salon namjestaja iz ZDK

Da se vratimo na PDV prijavu. Gazdinstvo, fabrika namjestaja i salon namjestaja su registrovani PDV obveznici (posjeduju PDV izdat od strane UIO BiH), dok krajnji potrosac nije PDV obveznik i kao takav ne moze direktno placati PDV, vec indirektno/posredno preko tri navedena privredna subjekta.
Gazdinstvo u polju KRAJNJA POTROSNJA upisuje 0 (nula), jer je kupac PDV obveznik, a u polje IZNOS PDV-a upisuje 85. Takodje i fabrika namjestaja upisuje 0 (nula) iz istog razloga, a u polje IZNOS PDV-a upisuje 255. Salon namjestaja u polju KRAJNJA POTROSNJA upisuje 425 KM jer kupac nije registrovani PDV obveznik, a u polje IZNOS PDV-a upisuje 85.

Sve ovo pokazuje da se PDV bazira na krajnjoj potrosnji , a da sve prethodne karike imaju funkciju posrednika izmedju kupca i drzave.

Manjkavost PDV sistema naplate indirektnih poreza je ta sto on ne vidi da li je faktura placena ili nije. Obaveza svih privrednih subjekata je da PDV plate do 10-og u narednom mjesecu za tekuci mjesec.

Ovo je samo osvrt na nacin na koji se PDV prikuplja.

E sad idemo na raspodjelu:
Prvi korak raspodjele je djeljenje sredstava izmedju FBiH, RS i DB (dalje uzimamo samo FBiH)
Drugi korak je isplata vanjskog duga FBiH
Treci korak je raspodjela sredstava po sledecem principu:

- Udio FBiH prihoda sa JR za Budžet Federacije ... 36,20%
- Udio FBiH prihoda sa JR za Direkciju za ceste ... 3,90%
- Udio FBiH prihoda sa JR za kantone ... 51,48% .... (nas interesuje ova stavka)
- Udio FBiH prihoda sa JR za općine i gradove ... 8,42%

Pri raspodjeli 51,48% javnih prihoda FBiH sa JR (nakon otplate vanjskog duga) predviđenih za kantone primjenjuju se 4 kriterija:
1. po stanovniku, prema kojem se raspoređuje udio od 57,00% ukupnih sredstava,
2. po km2, prema kojem se raspoređuje udio od 6,00% ukupnih sredstava,
3. po učeniku osnovne škole, prema kojem se raspoređuje udio od 24,00% ukupnih sredstava i
4. po učeniku srednje škole, prema kojem se raspoređuje udio od 13,00% ukupnih sredstava.

Dodatni kriteriji koji se primjenjuju za 4 kantona FBiH su ponderi koji se obračunavaju uz sva 4 kriterija raspodjele javnih prihoda. Ponderi iznose 2,0 za Kanton Sarajevo, 1,8 za Bosansko-podrinjski kanton, 1,5 za Posavski kanton i 1,1 za Kanton 10

E ovde je osnovni problem. Ponderi su elementi koji unose nezadovoljstvo kod pojedinih kantona. Njih treba redefinisati i svi problemi su rjeseni sto se tice nezadovoljstva.
Sekundarni, ali ni malo manji problem je sto FBiH vuce mnogo novca.

Evo ministre ... pa se ti opet javljaj iz Australije i rasporedjuj nase pare :)

Takodje da napomenem da bez pondera dva kantona nebi mogli funkcionisati (Posavski i BPK).
Ponder uvecava prethodno izracunata sredstva mnozenjem, na racun ostalih kantona.

Ovo nije istina. Samim tim i ostatak pripovjetke.
Cijeli lanac plaća PDV. Zadnja mušterija najviše jer od rude dobije na polici ili u autosalonu luksuz.

Radi se o proračunu za vraćanje novca općinama. Nikoga ne zanima vaš PDV u Sarajevu. Još vas nitko nije zakinuo za to, vi druge jeste.

Tražio sam odgovor glede ovog prvog (pred)koraka, ali sam ga upravo našao.

http://www.uino.gov.ba/download/Dokumen ... _racun.pdf

http://www.uino.gov.ba/b/Poslovne_uslug ... racun.html

Znači prvo 750 mil. KM (2015.) u državni proračun i oduzme udio duga entiteta i DB od djela koji ih pripada, pa onda sve ostalo.
http://vijeceministara.gov.ba/home_righ ... gTag=hr-HR

novem,
procitaj sadrzaj stranica 5 i 6 na ovoj temi i bice ti mnogo jasnije jer je slikovito objasnjeno

Jasno je to, nego mene je bilo zanimalo kako se puni državni proračun.

Što se tiče samih poreza, sviđa mi se ideja da se dodatno spuste na niže razine tako da nastane natjecanje među kantonima koji će biti porezno privlačniji, kao što je netko spomenuo.

Spoljnotrgovinski bilansi kantona (pokrivenost uvoz/izvoz) 2013. i 2014. godine:



Napomena: Pokrivenost je izrazena u procentima, a novcani iznos u hiljadama

Kanton Sarajevo 28% pokrivenost uvoza izvozom.

To nema nigdje.

Zagreb vjerujem da natprosječno izvozi u odnosu na ostatak Hrvatske, Kanton Sarajevo ništa ne izvozi i očito ništa ne proizvodi.

Od "tvornica" u Sarajevu ja jedino znam pekaru Klas.

Pekara da ti je najveca tvornica...

Raspodjela javnih prihoda od indirektnih poreza u 2015. godini za kantone FBiH i prihodi kantona po stanovniku

Unsko-Sanski kanton tek duplo vise uvozi i izvozi od Posavskog!

Tradicionalna truba.

Uputstvo kojim se određuju pojedinačna učešća kantona za 2015. godinu



Ovdje je fizicki objasnjeno kako se vrsi racunanje. Za 2016. godinu je ostalo sve isto sto se tice pondera. Samo je jedan kriterijum promjenjen, a to je broj stanovnika (poslednji popis je uzet kao relevantan)

Dakle Sarajevo:

- ništa ne prozvodi

- gravitira mu jedna petina BiH (ne RS, ne HB, ne USK)

- sve drzavne institucije i agencije sa sjedistem u Sarajevu doslovno mogu stati u dvije zgrade

- sve Federalne institucije mogu stati u 20 zgrada

-Te federalne institucije financirane su od strane Federacije, a ne od spornog budzeta Kantona Sarajevo!

Nivo BiH je jedna velika rupa bez dna. Ima ogroman budzet, a da na sebi nema obaveza kao sto su penzije, zdravstvo i socijalna zastita. To sve drze entiteti.
Entiteti treba da se bore da se taj budzet smanji jer je nerealno visok kada se gleda BDP.
Takodje, FBiH uzima sebi dosta na ustrb kantona.
RS u tom pogledu nema problem jer nema kantone.
Robi je dao dobar predlog, a koji je ujedno Institut za Drustveno-Politicka Istrazivanja iz Mostara predlozio:

Ovi u Tuzlanskom kantonu bijesni.

Gube 70 milijuna KM godisnje ili tako nešto, s kojima mogu riješiti sve probleme i srediti kanton.

Po mom misljenju, sa razlogom.
Pogledaj tabelu sa proracunom po glavi stanovnika.

Pa jasno je, bilo koji kantonalni sadržaj u Sarajevu, dijeli sa 2 u Tuzli.

Od plaće profesora, medicinske sestre i policajca, do broja lijekova koje pokriva zdravstveno.

Sve umanji za 50%.

Na kraju kad se većina kantona skupi da linčuje Sarajevo, i kada postane jasno da imaju ogromnu vecinu u federalnom parlamentu i da je na jednoj strani 8 kantona a na drugoj 2 (Sarajevo + Gorazde koje samo sebe hvali da je razvijeno), napravit će se neko "kompromisno rjesenje" gdje ce koefiicijent za Sarajevo biti smanjen sa 2 na 1.7.

Mislim da smo se slozili ti i ja prosle godine da ni jedan ponder nebi trebao biti veci od 1,5.
Sto je mnogo, mnogo je.

Iskreno, mene to ne dotice mnogo jer sam u RS. Mislim da sa ove tacke realno gledam na stvari i zato komentarisem.
E sto meni smeta - to je prevelik budzet na nivou BiH. Sta ce koji djavo toliki budzet zajednickim organima...

Hajde da vidimo kako bi to izgledalo. Idemo opet onaj primjer ali ovaj put ćemo zamisliti da svaki kanton posebno skuplja PDV:

Firma iz Posušja proda robu trgovcu iz Sarajeva za 100 KM + 17 KM PDV-a. Prodaja se obavila u ZHK i PDV od 17 KM ide u kasu ZHK. Trgovac iz Sarajeva doda svoju maržu i u Sarajevu proda kupcu za 110 KM + 18,7 KM PDV-a. Pošto se ta prodaja obavila u KS i PDV od 18,7 KM ide u kasu KS.

E sad dolazimo do problema. U sistemu kakav je danas, država bi trgovcu vratila ulazni PDV od 17 KM. Ali, ako svaki kanton posebno prikuplja PDV onda ko će vratiti trgovcu tih 17 KM? Može ih vratiti samo ZHK jer ih je on i dobio. Znači uprava za indirektno oporezivanje ZHK bi morala vratiti ulazni PDV firmi koja je poreski obveznik u KS.

Možda je to i moguće tako ali to bi značilo saradnju 10 kantonalnih uprava za indirektno oprezivanje plus jedna entitetska (RS) i jedna od Brčko distrikta. Morali bi bukvalno raditi kao jedan sa zajedničkom bazom podataka i automatizmom za koji nisam siguran da li je uopšte moguć kod 12 različitih pravnih subjekata i kad se radi o novcu. Možda da ne bude 12 različitih PDV sistema i 12 različitih uprava već da ostane jedan sistem i jedna uprava ali da ima ispostave po kantonima koji bi to tako radili. Ne znam. Možda je i moguće.

PS: naravno, i ovo bi se puno pojednostavilo ukrupnjavanjem kantona.