MMF bh. vlastima: Ubrzajte reforme i osigurajte ekonomski rast

Međunarodni monetarni fond savjetovao je vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju reformski proces kako bi osigurali ekonomski rast u vrijeme početka nove runde pregovora za novi kredit MMF-a.

MMF bh. vlastima: Ubrzajte reforme i osigurajte ekonomski rast Foto: EPA
Prethodni pregovori o tranši koja bi zamijenila 33-mjesečni program pomoći u iznosu od 630 miliona eura koji je istekao u junu, propali su zbog sporosti reformi u oba bh. entiteta.

Podsjećamo, posljednji pokušaj dogovora između BiH i MMF-a zamrznut je u septembru 2014. godine.

U izjavi Upravnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda pozdravlja se dobra politika koja je oporavila bh. ekonomiju nakon katastrofalnih poplava u maju 2014. godine. Naime, MMF predviđa ekonomski rast bh. ekonomije u iznosu od dva posto.

Ipak, oni upozoravaju da unutrašnja neslaganja mogu povećati šanse za loš krajnji ishod, prenosi Reuters.

"Rizik usporavanja reformi je visok zbog kompleksnih političkih odnosa i jakih protivnika reformi", stoji u saopćenju MMF-a koje je obavljeno u srijedu.

Reforme na kojima MMF insistira dio su većeg programa koji se podrazumijeva kao značajan dio puta BiH prema članstvu u Evropskoj uniji. Riječ je o promjenama u politici socijalne pomoći, penzionom sistemu i zdravstvenom osiguranju.

Dok se čeka dogovor sa MMF-om, dva bh. entiteta posuđuju novac od komercijalnih banaka kako bi kompenzirali nedostatak od blizu 500 miliona eura.

“Prvo što treba BiH i Hrvatima ovdje je euroatlantski projekt i sve što podrazumijeva. Druga ključna stvar koja treba slijediti je promjena Izbornog zakona i reorganiziranje BiH. Ako to uspijemo napraviti, odmah nakon toga trebali bi raditi na racionalizaciji državne uprave. Čak ni kada bi Hrvati dobili svoj entitet s pet županija, ova struktura ne bi mogla preživjeti. Da u Federaciji BiH nemamo ova stalna podmetanja i pokušaje prijevare, uvjeravam vas da bi se s ovih dva milijuna ljudi dalo sasvim dobro upravljati jer imamo sve potencijale i ne bi imali nijednog razloga da bilo tko ode iz BiH. Nakon rješavanja prethodnih pitanja trebali bi se fokusirati na gospodarstvo, jer bez toga nemamo izgleda ovdje pričati o zaštiti i nacionalnoj priči. Ako uspijemo s europskim putom, izmjenama izbornog zakona i reorganiziranja države riješili smo probleme BiH, ali i hrvatsko nacionalno pitanje”.

Na taj je način predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, prokomentirao ključne strategijske prioritete, bh. ali i hrvatske politike. Čović je posjetio redakciju Večernjeg lista te razgovarao s novinarima Večernjaka o najvažnijim temama koje se tiču državnih poslova, podnošenju aplikacije za članstvo, ali i širih tema povezanih s EU i NATO-om, izbjeglicama nakon što se vratio iz Madrida gdje je sudjelovao na okupljanju lidera Europske pučke stranke, a prije toga sudjelovao na Općoj skupštini UN-a.

Čović, poznat po optimističnim očekivanjima, ali i energičnim zauzimanjem i osobnim poticanjem inicijativa, već za danas je najavio razgovore oko dva preostala ključna uvjeta koja BiH treba ispuniti da bi mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Prvi sastanak je vezan uz prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) oko pitanja tzv. tradicionalne trgovine. Na tome sastanku će, uz članove Predsjedništva Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, biti i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, i zamjenici Vjekoslav Bevanda i Mirko Šarović.

On očekuje dogovor oko ovoga uvjeta kojega je istaknula europska administracija, a kojemu se djelomično protive predstavnici Srba i Bošnjaka. Slično je i s mehanizmom koordinacije oko čije provedbe postoje prijepori vezani za ulogu županija. Ovaj je dokument usvojilo Vijeće ministara i entitetske vlade, a nakon čak dva mjeseca odluka nije potpisana jer se pokušava promijeniti njezin sadržaj.

“Ideja je bila od početka da se donese mehanizam koordinacije, a da se ta problematična pitanja oko eventualne neučinkovitosti rješavaju u hodu. Uvijek smo imali prigovore s prijedlozima kako je previše ljudi za stolom. Međutim argumenti iz Hrvatske i Slovenije su pokazali da svako od povjerenstava koja su se bavila koordiniranjem rada oko ulaska u EU ima između 50 i 100 ljudi. Nije onda jasno ako tamo nije smetalo, zašto bi u BiH bili smetnja predstavnici deset županija”, rekao je Čović. Pojasnio je kako je odluka prošla Vijeće ministara.

Komentirajući sve češći trend odlaska ljudi u inozemstvo, Čović je pojasnio kako je jedino kratkoročno rješenje otvaranje radnih mjesta, a svojevrstan pozitivni šok bit će zapošljavanje 10.000 pripravnika.

“Jedino je rješenje otvoriti radna mjesta. Tako stvari izgledaju iz kratkoročne perspektive i to je dominantni razlog zašto odlaze mladi. Međutim ne odlaze samo zbog toga. Zanimljivo je da je analiza odlaska ljudi iz Posavine pokazala kako ne odlaze samo zbog zaposlenja ili nepostojanja posla. Naime, dvije trećine su imali posao, a jedna trećina je bila onih koji su u inozemstvo otišli s burze rada. To pokazuje i da je ozračje jedan razlog. I malo prije kada smo spominjali ovih 10.000 pripravnika koje ćemo zaposliti, to ovako ne predstavlja gotovo ništa, ali je puno. Bez novih radnih mjesta, u gospodarstvu, ali ne u institucijama države, jasno je da je ova priča uzaludna”, naglasio je predsjedavajući Čović.

Izrazio je i očekivanje da će BiH napraviti napredak prema članstvu u NATO-u s knjiženjem i prvih dviju lokacija u RS-u, te najavio ispravljanje nikakve zastupljenosti Hrvata u desetinama ministarstava, vlada, službi i agencija.

Poslovanje u minusu: U šta su zenički vrtići potrošili 2,5 miliona KM za četiri godine?

Piše: E. M.
Centar za poslovnu afirmaciju (CPA) objavio je dokument analize rada, poslovanja, postojanja i svrhe Javne ustanove (JU) Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica gdje su uporedili načine finansiranja i usluge privatnih i javnih vrtića.

Poslovanje u minusu: U šta su zenički vrtići potrošili 2,5 miliona KM za četiri godine? Foto: Ilustracija Povijest ove ustanove, iznosi koji se dobijaju iz budžeta, te koji se troše, kako se posluje, govore da JU Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica ni po kojem osnovu nije realno održiva.

Putem tekućih i kapitalnih transfera, Vijeće grada Zenica je u periodu od 2011. do 2015. godine potrošilo skoro 2,5 miliona KM u svrhu finansiranja Javne ustanove (JU).

Međutim, kako CPA saznaje, finansijski rezultat za 2014. godinu otkriva da JU ima negativan poslovni rezultat od 101.711 KM uz neisplaćene obaveze prema zaposlenim u iznosu od 208.715 KM. Istovremeno, usluge privatnih vrtića se naplaćuju, ali cjenovna odstupanja nisu drastična u odnosu na cijene usluga koje su definisane od strane JU.

"Za razliku od JU, privatni vrtići nisu uključeni u tekuće i kapitalne transfere grada Zenice. Iako ne podliježu jednakom tretmanu, privatni vrtići su većinom u prethodne tri godine iskazali pozitivan finansijski rezultat. JU su za ukupni nivo zadovoljstva od roditelja dobili prosječnu ocjenu od 4,65 dok su privatni vrtići ocijenjeni sa prosječnom vrijednošću od 4,76. Anketiranje je pokazalo da su privatni vrtići u mogućnosti pružiti i da pružaju kvalitetniju uslugu od javnog sektora", istakli su u CPA.

Isović je prisutne upoznao sa informacijom da porezni obveznici čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo imaju prispjele dužne obaveze u postupku prinudne naplate u ukupnom iznosu od 133.319.299,17 KM, od čega se na glavni dug odnosi 102.283.126,58 KM, a na zateznu kamatu 31.036.172,59 KM.

Stranci za BiH, GRAS-u i Ekonomskom fakultetu u Sarajevu prijeti deložacija

Piše: Er. M.
Ukupno 43 registrovana subjekta nalaze se na spisku zakupaca poslovnih prostora sa pravom raspolaganja Općine Stari Grad, čiji je pojedinačni aktivni dug za zakupninu više od 10 hiljada KM na dan 25. septembar 2015. godine. Jedan od većih dužnika je Stranka za Bosnu i Hercegovinu koja Općini duguje 106.030,94 KM.

Stranci za BiH, GRAS-u i Ekonomskom fakultetu u Sarajevu prijeti deložacija Foto: Klix.ba
Općina Stari Grad dostavila je Stranci za Bosnu i Hercegovinu jednostrani raskid ugovora 3. oktobra 2014. godine, a koji se odnosi na zakup prostorije na Trgu Fra Grge Martića u kojima se nalazi centralni ured ove stranke. Ukupna dugovanja za prostor u blizini Katedrale Srca Isusova iznose 106.030,94 KM, a mjesečna zakupnina za ovaj prostor u centru Sarajeva je 2.719,08 KM.

"Dugovi prema Općini Stari Grad su nakupljeni s obzirom na to da se finansiramo po principu 'koliko zastupnika, toliko i sredstava'. Razgovarat ćemo sa rukovodstvom Općine Stari Grad i ponuditi im soluciju. Mi imamo neka dugovanja od Kantona Sarajevo od prije nekoliko godina pa kada bismo dobili te novce izmirili bismo obaveze. Dobili smo rok od 30 dana, ali ja se nadam da ćemo mi to ispoštovati i izmiriti dug", kazao je za Klix.ba generalni sekretar Stranke za Bosnu i Hercegovinu Salem Halilović.

Na spisku se nalazi i Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu koji Općini duguje 58.682,66 KM i to za iznajmljivanje prostorija po mjesečnoj cijeni od 2.551,42 KM na Trgu Oslobođenja. Općina Stari Grad jednostrano je raskinula ugovor 23. januara 2014. godine i sa Ekonomskim fakultetom, a rukovodstvo Fakulteta nije željelo komentarisati dugovanja i mogućnost deložacije.

Dužnik i Gazi Husrev-Begov Vakuf

Zanimljv je podatak da se na spisku dužnika nalaze i Gazi Husrev-Begov Vakuf koji samo za zakup prostorija u ulici Sarači duguje 39.199,68 KM (jednostrano raskinut ugovor 1. aprila 2015. godine), zatim 17.493,84 KM za zakup prostorija u ulici Mula Mustafe Bašeskije (jednostrano raskinut ugovor 11. decembra 2014. godine), te Islamska zajednica u BiH (Gazi Husrev-Begov Vakuf) koja za zakup prostorija u istoj ulici duguje općini 11.123,28 KM.

Na spisku dužnika su i KJKP Gras koji duguje 35.557,98 KM za zakup prostorija u ulici Ćumurija, te Muzej književnosti BiH koji za prostorije u ulici Sime Milutinovića duguje 17.979,70 KM. Općina je sa GRAS-om raskinula ugovor 20. juna 2014. godine, a sa Muzejom književnosti BiH 1. aprila 2014. godine.

Skupština Kantona Sarajevo nedavno je usvojila izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija. U Zakonu o preuzimanju, izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija naglašeno je da ako nije određen ugovorom, otkazni rok iznosi tri mjeseca.

Precizirano je da ako zakupac nije izvršavao ugovorom preuzetu obavezu plaćanja zakupnine za korištenje prostora i vodi se sudski postupak za naplatu duga od četiri i više nenaplaćenih zakupnina, zakupodavac ima pravo otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostora, odnosno i prije sudske presude izvršiti iseljenje zakupca iz svog poslovnog prostora uz asistenciju nadležnih organa Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Zakupodavac može izvršiti iseljenje

Nadležna općinska služba će rješenjem narediti zakupcu iseljenje iz općinskog poslovnog prostora u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba izjavljena protiv rješenja službe ne odgađa izvršenje rješenja.

Ovim je izmjenama Zakona pored ostalog naglašeno da ako zakupac ne preda ispražnjene poslovne prostorije u određenom roku zakupodavac će sam provesti postupak iseljenja zakupaca iz poslovnog prostora.

Općinsko vijeće Stari Grad je 29. oktobra, 2015. godine usvojilo zaključak kojim je zadužilo Službu za privredu i finansije da pripreme izmjene Odluke o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostora kojima će se propisati način na koji će se zakupci koji ne plaćaju dug za zakupninu deložirati iz poslovnih prostora, a u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija, koje su usvojene na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.

Izmjene ovog zakona omogućavaju Općini da, ukoliko zakupac ne plaća zakupninu za poslovni prostor i vodi se sudski postupak za naplatu duga od četiri i više neplaćenih zakupnina, Općina ima pravo otkazati ugovor o zakupu, odnosno i prije sudske presude izvršiti iseljenje iz općinskog poslovnog prostora, a rješenjem naložiti zakupcu iseljenje iz općinskog poslovnog prostora u roku od osam dana.

"Na sjednici je zaključeno i da nadležna služba treba upoznati zakupce sa mogućnošću reprogramiranja duga, zatim da ista služba obavijesti Vijeće o tome koji su zakupci prihvatili tu mogućnost, kao i da utvrdi činjenično stanje o eventualnim podzakupima prostora, te da li zakupci prostor koriste kao vlastito učešće u poslovno-tehničkoj saradnji, bez odobrenja OV Stari Grad. Nadalje, zaključeno je da Služba za privredu i finansije pripremi izmjene Odluke o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostora kako bi se omogućilo da deložirani prostori budu predmetom javnog oglasa, uz obavezu prethodnog izmirenja duga", rečeno nam je iz Općine Stari Grad.

Naplaćeno više od 390 hiljada duga

Dodaju da Služba za privredu i finansije poduzima sve potrebne aktivnosti u cilju realizacije ovih zaključaka.

"Osim toga, svi zakupci sa dugom dobili su tokom prošle sedmice pismene obavijesti iz Službe za privredu i finansije kojim su obaviješteni o izmjenama Zakona o zakupu poslovnih prostorija i zgrada", kazali su nam u Općini.

Istakli su kako je prema evidenciji Službe za privredu i finansije, u posljednjih sedam mjeseci (mart/septembar, 2015. godine), naplaćeno ukupno 391.685,29 KM od zakupaca koji su imali dug, a što se može smatrati direktnom reakcijom na objavljene spiskove.

Na kraju zaključuju kako se od marta ove godine svakog mjeseca objavljivala spisak zakupaca čiji je aktivni dug za zakupninu preko 10 hiljada KM, kako bi se izvršio dodatni pritisak na zakupce da izmiruju svoje obaveze.

Građani BiH žive najlošije na Balkanu i u Albaniji je bolje

Indeks uzima u obzir 142 zemlje što predstavlja više od 96 posto svjetske populacije i 99 posto BDP-a 86. mjesto na ljestvici pokazuje da je BiH najgora u regiji

Autor:
Ljiljana Vidačak

Britanski institut "Legatum" objavio je najnoviji indeks prosperiteta za 2015. godinu kojim se ocjenjuju razvoj i napredak u 142 zemlje svijeta. Bosna i Hercegovina je na 86. mjestu, što je svrstava na mjesto najlošije rangirane na Balkanu, piše Večernji list BiH

Slovenija najbolje rangirana

Što se tiče Balkana, najbolje je pozicionirana Hrvatska koja se nalazi na 53. mjestu, slijedi je Crna Gora na 60. mjestu, potom Makedonija na 65. mjestu. Ispred BiH su i Srbija na 73. mjestu te Albanija na 83. mjestu. Norvežani su sedmu godinu zaredom na vrhu liste britanskog instituta. Nakon Norveške slijede Švicarska i Danska, dok su na dnu liste Haiti, Avganistan i Srednjoafrička Republika. Od zemalja šire regije najbolje je rangirana Slovenija, koja se nalazi na 25. mjestu, a prati je Slovačka koja se nalazi na 35. mjestu. Mađarska je 45., Grčka 49., Rumunjska 50., a Bugarska je na 51. mjestu po prosperitetu. Indeks prosperiteta se koristi kao pouzdan izvor u istraživanjima o razvoju i ekonomskom progresu koji postižu zemlje.

Opsežna studija britanskog instituta "Legatum" pruža uvid u stupanj prosperiteta zemalja svijeta kao i u ekonomske i socijalne promjene diljem svijeta.

Ovo istraživanje uzima u obzir 142 zemlje, što predstavlja više od 96 posto svjetske populacije i 99 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Samo Grčka lošija

Rezulati su prikupljeni na osnovi varijabli (ekonomskih, poduzetničkih, upravljačkih, obrazovnih, osobne slobode, zdravstva, sigurnosti i društvenog kapitala) o prosperitetu zemlje. Koliko je Bosna i Hercegovina "nepoželjna" zemlja za život, govore i podaci Business Insidera koji donosi ekonomske i geopolitičke uzroke koji su doveli do visokih stopa nezaposlenosti u 47 zemalja, a upozorava i na neke od većih regionalnih i globalnih trendova u tom pogledu. Bosna i Hercegovina je "srebrna" na listi sa stopom nezaposlenosti mladih koja iznosi 60,2 posto, gora od BiH samo je Grčka. Na popisu se našlo 47 zemalja, od Libije sa stopom nezaposlenosti mladih od 24,5 posto, pa sve do Grčke sa stopom nezaposlenosti od 64,8 posto . "Posao u privatnom sektoru u Bosni u Hercegovini najčešće nudi male plaće i loše radne uvjete, a radnici su podložni izrabljivanju. S obzirom na to da veliki broj ljudi konstantno traži posao, zaposlenici su svjesni da poslodavac svakog trenutka može bilo kome uručiti otkaz. Pored velike nezaposlenosti mladih, Bosna i Hercegovina ima veliki problem odljeva mozgova", stoji u izvješću Business Insidera.*

Sarajevo: Radnici Hidrogradnje traže isplatu 25 plaća, a Energoinvesta smjenu uprave
Objavljeno 14.12. - 15:54

Foto: Avaz
Radnici Hidrogradnje održali su prosvjed pred zgradom Vlade FBiH, zbog nagomilanih problema u ovom poduzeću.

Više od 24 neisplaćene plaće, više od deset godina neuvezanog radnog staža, samo su dio problema radnika ove tvrtke.

Iz Vlade F BiH su priopćili da razmatraju dalje korake u rješavanju problema u ovoj kompaniji, a već na narednoj sjednici Vlade bit će razmatrana i pitanja radnika Hidrogradnje, javila je Federalna televizija

Radnici Energoinvesta, okupili su se, pak, jutros u krugu poduzeća, kako bi ukazali na loše stanje.

Naime, radnici traže smjenu Uprave poduzeća, nadzornog odbora, te menaždmenta, jer nisu zadovoljni načinom vođenja kompanije.

Radnicima je posljednja plaća isplaćena u kolovozu, dok je za one koji rade vani, posljednja plaća isplaćena u veljači.

Iz Uprave poduzeća tvrde kako je uzrok problema nemogućnost naplate već završenih poslova u Iraku./HMS/

Nikola Grabovac: Centralna banka ima tajni cilj da razori Bosnu i Hercegovinu

prije 13 minuta
Prof. dr. Nikola Grabovac, penzionisani stručnjak u oblasti ekonomije, bivši federalni ministar finansija, nekadašnji profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te bivši rektor Univerziteta u Travniku, autor je knjige pod nazivom "Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom".

U svojoj knjizi, koja je zapravo zbirka eseja, novinskih članaka i drugih dokumenata, prof. dr. Grabovac piše o brojnim aspektima i temama, poput uloge MMF-a i Svjetske banke u BiH koja ima "oreol zaštićenog medvjeda u kojeg se ne dira", funkciji i ulozi Centralne banke u obnovi BiH, privatizaciji, uvođenju PDV-a i ukidanju carina, konvertibilnoj marki kao valuti, punjenju budžeta i brojnim drugim temama.

Knjigu Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom" Nikole Grabovca u PDF formatu možete preuzeti na OVOM linku.

"Centralna banka ima tajni cilj da razori Bosnu i Hercegovinu"


Grabovac je mišljenja je kako Centralna banka ima tajni cilj da razori Bosnu i Hercegovinu, te kako se rade ekonomski potezi u cilju uništenja BiH.

"Kapitalizam je postavljen da podržava kapitalistu, a ne narod. Kapitalistički sistem je isključivo uništenje privrede i građana, a u svojoj knjizi navodim i primjere za to. Plaćenici u ovoj državi stvaraju dojam kako se u BiH nešto radi, vodeći se onom Šekspirovom - 'Mnogo buke oko ničega.' Međutim, to je sistem Svjetske banke i MMF-a koji se provodi u čitavom svijetu - donose nove milenijske ciljeve razvoja svijeta i narodu prave ublehe", govori Grabovac za Klix.ba.

Grabovac ističe kako je cilj njegove knjige da široj javnosti predstavi važne informacije koje se tiču sviju nas koji živimo u ovoj državi.

"Moje pisanje i izlaganje su uvijek na nivou prosječnog građanina, a ovim dokumentom važne informacije želim ostaviti na raspolaganju javnosti i mlađim generacijama koje pristižu, a nemaju pojma o ovim temama. Ovo su teme od životnog interesa za Bosnu i Hercegovinu", kaže Grabovac.

"Centralna banka i Međunarodni monetarni fond ne žele jaku i pravu BiH jer bi ona bila osnovni generator razvoja privrede. Navedene institucije žele Centralnu banku samo radi forme, pri čemu se ona ne miješa, niti obavlja svoje osnovne poslove. Možda će i neki predstavnici Centralne banke, a posebno Agencija za bankarstvo (FBiH i RS) biti protiv jer će izgubiti svoj status i položaj po kojem dobijaju visoke plaće za nikakvu odgovornost. Što prije dobijemo pravu Centralnu banku BiH sa punim i pravim nadležnostima i odgovornostima, možemo očekivati početak poboljšanja postojećeg ekonomskog stanja u BiH", piše Grabovac u svojoj knjizi.


U BiH 66 posto nezaposlenih građana


Grabovac u svojoj knjizi tvrdi i dokazuje kako se u BiH nalazi 66 posto nezaposlenih osoba, podcrtavajući kako je zapošljavanje stanovništva jedini pravi generator razvoja svakog društva, pa TAKO i BiH.

"Smatra se da je nezaposlenost u postocima od 5 do 10 posto dobra. U Njemačkoj nezaposlenost iznosi desetak posto, u Hrvatskoj 14 posto itd. Kod nas je nezaposlenost 66 posto, sa kim ćemo se upoređivati - sa Bocvanom?", pita se naš sagovornik.

Grabovac ističe kako je za razvoj Bosne i Hercegovine ključno "ujediniti snagu trojstva", te se okrenuti zapošljavanju i privredi.

"Zavladale su takve podjele, a ovo što sada rade je samo treniranje strogoće i skretanje pažnje sa suštinskih problema, pa se onda svi nađemo u odbrani 'svojih'. Ovdje se ne može razgovarati s političarima, ovdje treba dovesti sociologe i psihologe da vide šta se to dešava u glavama ljudi na ovom Balkanu pa povremeno polude. Vidite kako nas ponovo podgrijavaju ponovo sa strane, tako pametno i stručno", kaže Grabovac.

"Posebno zabrinjavajući pokazatelj je pregled i struktura zaposlenih po oblastima - sektorima zaposlenja. Vrlo mali broj zaposlenih je u oblasti proizvodnje, koja bi morala biti temelj za razvoj svake države. Vrlo veliki broj zaposlenih nalazi se u sektorima koji nisu usmjereni na stvaranje nove vrijednosti, nego na potrošnju i budžetsko finansiranje. To su zaposleni u državnoj i javnoj upravi, policiji, vojsci, pravosuđi i drugim neproizvodnim funkcijama. Također, nepotrebno visoki broj zaposlenih je u bankarskom sektoru, robnom prometu (malopodaja i veleprodaja i sl.)"


Četiri koraka do prokletstva na primjeru Bosne i Hercegovine


"Četiri koraka do prokletstva" države definirao je nobelovac Joseph Stiglitz, profesor ekonomije na američkom sveučilištu Stanford, a Grabovac je to primijenio na primjeru Bosne i Hercegovine.

Prvi korak je privatizacija, drugi liberalizacija, treći tržišno određivanje, a četvrti MMF-ov zahtjev, faza u kojoj se BiH već nalazi.

"Privreda Bosne i Hercegovine je pred kolapsom, no ovdje je pogibeljan mentalitet naroda, prvenstveno Bošnjaka. To su uglavnom ljudi pošteni, dobronamjerni, šute, jako puno trpe i samo govore - 'Hvala Allahu, nek' nije gore.' Nema nikakvih uznemiravanja, svi se vode parolom 'Ne talasaj", kaže Grabovac i navodi kako je svjestan toga kako će protiv njegove knjige i pisanja ustati dosta njih.

"Protiv mene će ustati 80 posto njih. Zašto? Lijepo im je, krasno im je, imaju dobre plate, ali nema rješenja. Na početku knjige sam napisao da će se uvrijediti i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i za rat i za ovo stanje jer oni misle da su oni kreatori ovog stanja u BiH, a oni su ustvari najobičniji pijuni na šahovskoj ploči. Njih se ne pita ništa, nego samo služe za potkusurivanje i konfrontaciju jedni među drugima. Ko stoji iza toga? To nisu ni vlade, već jedan ogromni kapital nekih pojedinaca i grupa koje upravljaju svijetom", kaže Grabovac.

"Izuzetno tešku optužbu na račun Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda iznosi autor John Perkins u autobiografskoj knjizi Ispovijest ubice ekonomije. Perkins potvrđuje stavove dr. Stiglitza i tajne planove o ekonomskom ubistvu ekonomije jedne države. Postoje brojne ubice ekonomije, visoko plaćeni profesionalci koji obmanjuju države širom svijeta i sprovode ekonomsko ubistvo malih, siromašnih i nerazvijenih država. Autor je sam bio ekonomski ubica nekih država i iznosi svoje lično iskustvo, jer mu savjest nije dozvoljavala da dalje šuti. Način ubistva je vrlo jednostavan. Siromašna država se navodi da uzme kredit od Svjetske banke i MMF-a, a kako ih ne mogu otplaćivati, potpadaju pod njihovu kontrolu i za male pare prodaju državnu imovinu - preduzeća, energetiku, telekomunikacije, šume, vode i sl."



"Smijenili su me jer sam imao suficit u budžetu"


U razgovoru za Klix.ba, Grabovac se prisjeća svoje funkcije ministra finansija FBiH koju je obavljao 2002. godine, kada ga je smijenio tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

"Ja sam jedini u Evropi koji sam imao suficit u budžetu. Na skupštini je razmatrano i usvojeno da smo sto posto izvršili svoje obaveze i ja sam smijenjen u roku od mjesec dana. Zašto? Nisam se uklapao, nisam dozvolio da provode javašluk", prisjeća se Grabovac za Klix.ba i nastavlja:

"Ja sam MMF-u rekao: 'Gospodo, vi nama dogodine nećete trebati jer mi ovdje imamo svoja sredstva za finansiranje i suficit u budžetu.' Nakon mjesec dana su me premjestili na drugu poziciju. Paddyju Ashdownu sam napisao: 'Vi ste odgovorni za ekonomsku krizu BiH. Ne samo zato što ste mene smijenili, nego zašto niste postavili drugu osobu koja bi nastavila makroekonomsku viziju razvoja Bosne i Hercegovine.' Niko pametan danas neće da se suprotstavi i digne glas, dovoljno im je reći - 'Eno ti sudbina Grabovca'", navodi naš sagovornik i dodaje kako naši lideri nikad nisu bili lideru u kontraproduktivnosti.

"Oni će vam mnogo pričati i filozofirati o makroekonomiji, ali neće ništa uraditi po tom pitanju. Kad pitate Kozarića kako misli riješiti problem nezaposlenosti, on će vam najprije pričati o stabilnoj valuti. Jedna od najčvršćih valuta na zemaljskoj kugli je bosanski KM. Međutim, valuta sama sebi nije svrha, ona treba da stabilizira privredu, poveća zaposlenost. Kako to riješiti? On onda kaže - 'To nije moj problem, to je problem Vijeća ministara.' Problemi se samo prebacuju s jednog na druge, a oni žive kao bubreg u loju", zaključuje Grabovac.

TUZLA - Univerzitetski klinički centar Tuzla je u deficitu oko 45 miliona maraka. Potraživanja od različitih dobavljača su se gomilala godinama.

Kantonalna Vlada je kroz Finansijski plan ovoj zdravstvenoj ustanovi u 2015. godini povećala budžet za tri posto, a kako bi sanirali dio ogromnog deficita.

Na taj način, kako tvrde u Vladi žele stabilizirati jedan od najvećih kliničkih centara u državi. ”Klinički centar će ove godine poslovati vjerovatno po prvi put sa određenom dobiti, neće imati minusa. Naravno tu ostaje ovaj akumulirani deficit iz ranijeg perioda koji iznosi 44, 45 miliona konvertibilnih maraka”, kaže Bego Gutić, premijer TK.

Budžetom Tuzlanskog kantona u 2016. godini za ovaj klinički centar planirano je izdvajanje dodatnih sredstava za opremu u iznosu od pola miliona maraka. Zdravstvo u ovom Kantonu je na zadovoljavajućem nivou. Međutim, još uvijek ima institucija, prvenstveno državnih firmi koje ne uplaćuju naknade za zdravstveno osiguranje svojih radnika, što narušava i sam zdravstveni sistem. Jedan od najvećih dužnika prema Zavodu zdravstvenog osiguranja su Rudnici Kreka. ”Mi smo dali roka Elektroprivredi do 1.1. da izađu s jasnim prijedlogom kako riješiti i reprogramirati obaveze i dugove koji iznose negdje oko 8,5 miliona iz 2012., 2013. i 2014. godine i očekujemo da vrlo brzo Elektroprivreda dostavi Vladi Kantona i Zavodu zdravstvenog osiguranja prijedlog rješavanja i dinamiku otplate ovog duga”, naglašava Gutić.

MILIČEVIĆ: Vlada Federacije prodaje udijele u 16 poduzeća
Objavljeno 10.01. - 23:58

Ministrica financija i zamjenica premijera F BiH Jelka Miličević
Vlada Federacije BiH usvojila je program ekonomskih reformi za razdoblje 2016-2018. godina. To je predpristupni ekonomski program za ulazak u Europsku uniju, koji je i urađen prema smjernicama ekonomske politike koju je dostavila Ekonomska komisija.

Ovaj dokument će prema riječima Jelke Milićević, federalne ministrice financija, odrediti rad Vlade i Ministarstava u naredne dvije godine, piše Faktor.ba.

– Očekujemo ekonomski rast Federacije u 2016. godini 3,2 posto, u 2017. 3,6 posto i 2018. rast od 4,4 posto. Mi kao glavne odrednice politike imamo fiskalnu konsolidaciju, odnosno, uravnoteženje prihoda i rashoda, te svođenje deficita Federacije na dva posto od bruto društvenog proizvoda. Također će fiskalna 2016. godina biti u znaku provođenja reformi. Prije svega izmjene porezne politike u cilju smanjenja opterećenja na rad, progresivnog oporezivanja, objašnjava Milićević.

Ministrica Milićević dodaje da će se posebna pažnja posvetiti rješavanju pitanja dugovanja gospodarstvenika, usvajanju novog zakona o porezu na dobit, ali i pojednostavljenje plaćanja javnih prihoda, držanje pod kontrolom razine zaduženosti u skladu sa zakonskim propisima. Kao jedan od prioriteta navodi poduzimanje mjera u pogledu stvaranja uvjeta za financijsku održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

– U prioritetima je definirano 14 strukturalnih reformi, u okviru kojih je i uređenje putne infrastrukture, što će na određeni način biti pokretač za novi razvojni investicijski ciklus. Restrukturiranje željeznica FBiH s ciljem financijski održivog gospodarskog subjekta. Unapređenje energetske infrastrukture. Privatizacija 16 poduzeća s manjinskim ili većinskim udjelima Vlade FBiH. Osiguranje uvjeta za rast zaposlenosti i podrška za tražitelje prvog zaposlenja. Reforma obrazovanja, unapređenje sustava socijalne zaštite, kazala je između ostalog ministrica Jelka Milićević. /HMS/

Tvornica transportnih uređaja Tuzla: 200 ljudi bez posla i 38 miliona KM potraživanja

Tvornica transportnih uređaja Tuzla odnedavno je u stečajnom postupku, a više od 200 radnika nedavno je dobilo radničke knjižice kako bi se evidentirali u Zavodu za zapošljavanje TK.

IDU U STEČAJ BH Airlines duguje preko 42 milijuna KM
Objavljeno 02.02. - 23:05

Vlada FBiH je na današnjoj sjednici usvojila informaciju o stanju u BH Airlinesu i zadužila Međunarodni aerodrom Sarajevo da razmotri mogućnosti za pokretanje stečajnog postupka nad BH Airlinesom, u skladu sa Zakonom o gospodarskimdruštvima u BiH i Zakonom o stečajnom postupku Federacije BiH.

Stanje u BH Airlinesu je izrazito teško jer su, zbog neizmirenih obveza, isključeni električna energija, telefoni i ostale komunalije, a onemogućen je i pristup uredima u sjedištu preduzeća.

“Ujedno, Uprava za neizravno oprezivanje otpočela je kontrolu, koju nije mogla provesti do kraja, zbog onemogućavanja pristupa dokumentima. Izradu godišnjih računovodstvenih izvještaja o poslovanju je teško očekivati zbog nedostatka kadra i ostalih brojnih problema”, naveli su iz Vlade FBiH.

Najveći povjeritelj je društvo HETA koja potražuje 25.409.857 KM iz ugovora o financijskom leasingu za dva zrakoplova ATR-72.

Međunarodni aerodrom Sarajevo potražuje 6.429.884 KM, KM, potraživanja stranih dobavljača su 4.257.826, zaposlenici po osnovu bruto plaća potražuju oko 2.700.000 KM, potraživanja JP Pošta BiH iznose 1.397.091 KM, rezerviranja po osnovu tužbi iznose 1.816.580 KM, te ostala potraživanja su 751.062 KM.

Ukupno, od BH Airlinesa se potražuje 42.762.300 KM./Srna/HMS/

Prc. Lijepe vijesti se samo nižu.

Na sastanku “za spas Veleža” osiguran minimum sredstava za nastavak rada kluba
Objavljeno 12.02. - 14:10

Arman Zalihić. Fena
Na sinoćnjem sastanku sazvanom kako bi se pronašlo rješenje za iznimno tešku situaciju u nogometnom klubu Velež, osiguran je minimum sredstava kako bi mostarski premijerligaš mogao nastaviti s radom i pripremama za nastavak sezone.

– Od osamdesetak pozvanih ljudi iz ekonomije i politike na sastanku se pojavilo njih tridesetak. Nije se dogodilo ništa spektakularno, ali dogovorili smo taj neki minimum kako bi se moglo nastaviti s radom – kazao je u telefonskoj izjavi za Fenu vršitelj dužnosti direktora FK Velež u ostavci Arman Zalihić.

Dodao je kako je sljedećih dana zakazao niz sastanaka s ljudima koji mogu pomoći Veležu te da će nakon tih razgovora biti jasnije što i kako dalje.

Trener i nogometaši Veleža od utorka su u generalnom štrajku, a Zalihić je kazao kako će tijekom današnjeg dana obaviti s njima razgovor te vidjeti koja su njihova razmišljanja.

FK Velež nalazi se u najtežoj situaciji od svog postanka. Nakon prvog dijela sezone na ljestvici Premijer lige BiH nalazi se na posljednjem mjestu, praktično bez izgleda za ostanak.

Nogometaši i zaposlenici Veleža nisu dobili plaće već sedam mjeseci pa su odlučili stupiti u štrajk. Ukupna dugovanja prema igračima i zaposlenicima kluba iznose oko 360.000 maraka.

Zalihić, vršitelj dužnosti direktora FK Velež, u utorak je na izvanrednoj konferenciji za novinare podnio ostavku jer, kako je rekao, bez podrške drugih ne može se više sam boriti za dobrobit kluba./HMS/

Prc. Lijepe vijesti se samo nižu.