- Broj bh državljana koji su se od sredine 90tih do 2013. odrekli tog državljanstva u zemljama EU i CH, iako neki još djelomično nedostaju, je 281.607 (Eurostat). Od 1992-.1995. brojke su dosta oskudne.

Portal, poznat po istraživanjima na kojem je najviše zastupljen gorvor mržnje, donosi naslovni tekst gdje dvoje Bošnjaka komentiraju iseljavanje u BiH, ali kalup uvijek isti, većinska hrvatska i srpska mjesta, s jednim malim izuzetkom Srebrenik. Nigdje ni slova o najmanje 700 tisuća Bošnjaka koji su od 1992. iscurili, nigdje ni slova od skoro 300 tisuća, od koji su Bošnjaci 80 i više postotaka, koji su se zavijek pozdravili s rodnom grudom, nigdje ni slova tisućama lažnih, najviše bošnjačkih azilanata koji obilaze Europu.

"U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih porodica u BiH, koji smo započeli u julu 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele porodice rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba", istakla je Zukić.

Govore o iseljavanju muslimana iz Srpske. Pazljivo procitaj citat:



http://www.klix.ba/vijesti/bih/iz-bih-i ... /160328067

S obzirom da će hrvatsko državljanstvo kroz period od nekoliko godina vrijediti kao njih 28 (čitaj EU putovnica), siguran sam kako se od ulaska Hrvatske u EU (2013.) mnogo Srba "sjetilo" svojih "krajiških" korijena, a mnogo muslimana svojih davnih hrvatskih (zlobnici bi rekli "cvijećarskih") korijena.

Gdje tu piše da su muslimani?

O problemu iseljavanja stanovništva iz BiH za Klix.ba su komentarisali Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak

"U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih porodica u BiH, koji smo započeli u julu 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele porodice rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba", istakla je Zukić.

"U inostranstvo ne odlaze samo Bošnjaci povratnici, već i srpsko, ali i hrvatsko stanovništvo..."

.....

Znaci, ovo sto je govorila, mislila je vecinom na muslimane.

Konzulat RH u Tuzli redovito prima zahtjeve za prijem u RH državljanstvo od strane muslimana, prošle godine ih je bilo 427 (provjerena insajderska informacija), većina ih je u miješanom braku, no ostali imaju stare papire na osnovu kojih dokazuju da su se njihovi roditelji nekada izjasnili hrvatima. Većina zahtjeva je zaprimljena u drugoj polovici prošle godine. Državljanstvo se traži uglavnom radi odlaska i zapošljavanja u zemljama EU.

Sele i srbi poslije bljeska i oluje naseljeni u rs, od prošle godine nije im mrska hr domovnica i putovnica, što se može vidjeti na fb grupama "idemo u svijet - njemačka" i sl.

Sele svi, samo nekima je da stave samo naglasak na jedne.

2007. - 2013. 34.681 bh državljani >> hr državljani (Eurostat)

Neki više, neki manje.


Biće zanimljivo analizirati podatke za 2016. nakon prvog kvartala.

Problem iseljavanja stanovništva BiH: Diplomirani pravnik u Njemačku odlazi raditi kao njegovatelj

Dok se vlast u Bosni i Hercegovini uglavnom bavi sama sobom, mladi su svakim danom sve odlučniji u nakani napuštanja države u kojoj su rođeni. U narednom periodu Tuzlanski kanton će ostati bez 45 medicinskih tehničara, koji su u potrazi za boljim sutra odlučni spakovati kofere i krenuti put Njemačke.

Naime, ovih dana u Tuzli borave poslodavci koji vode više od 100 domova za stare osobe na prostoru cijele Njemačke, a cilj im je zaposliti dodatnih 45 mladih i nezaposlenih osoba na poziciji njegovatelja.

Ekipa Klix.ba portala posjetila je lokaciju na kojoj su se obavljali razgovori sa potencijalnim uposlenicima te smo se imali priliku uvjeriti da zainteresiranosti za ovakvu vrstu posla itekako ima na području TK.

Bolji uslovi rada i veća zarada


Jedan od onih koji je spreman napustiti državu je i diplomirani pravnik Dino Delić koji u svojoj struci još uvijek nije uspio pronaći posao.

U četvrtak je prisustvovao razgovoru sa poslodavcima, a kako kaže, razlog njegove nakane za odlazak u Njemačku gdje bi radio kao njegovatelj u domu za stare osobe, ogleda se u činjenici da BiH u ovom trenutku ne pruža apsolutno nikakvu perspektivu za mlade.

"Moja prvobitna struka je medicinskog smjera. Ovdje sam pokušavao pronaći posao, ali je izuzetno teško zbog ogromnog broja nezaposlenih, ali i zbog cijelog ekonomskog sistema koji je u BiH kolabirao", kaže za Klix.ba Delić i dodaje da bi u državi u kojoj je rođen i gdje je stekao obrazovanje ostao ako bi mu se ukazala prilika za zaposlenje.

Pored daleko bolje zarade nego u BiH, Njemačka mu je, ističe on, privlačna i zbog boljih uslova rada.

"Tamo je daleko strožiji sistem nego u našoj zemlji, a pacijenti i radnici su na prvom mjestu. Tamo bih jednostavno otišao da radim i da uštedim. Također, nastojao bih i da pronađem još bolji posao, ili eventualno da unaprijedim svoje znanje upisivanjem dodatnog studija", ističe Delić.

Pored Delića bolju budućnost u Njemačkoj, koja trenutno vapi za velikim brojem njegovatelja, vidi i Amira Šetro. Diplomu medicinskog tehničara stekla je u Medicinskoj školi u Tuzli, a posao u svojoj struci do danas nije mogla pronaći.

"Ovdje zaista ne vidim perspektivu. Šanse za zaposlenje u BiH zaista su svedene na minimum. Svoje povjerenje sam ukazala agenciji koja se bavi posredništvom prilikom zapošljavanja u Njemačkoj i nadam se da ću imati priliku otići. Dosta ljudi poznajem koji su otišli raditi kao njegovatelji i svi su zadovoljni", kaže Šetro.

Angažman za 250.000 radnika


Mersudin Malbegović, direktor Agencije Alphabet iz Tuzle koja se bavi posredništvom prilikom zapošljavanja mladih u Njemačkoj kaže da ova država vapi za medicinskom radnom snagom iz naše zemlje.

"Oni znaju da su naši ljudi veoma odgovorni i disciplinovani te da rade svoj posao na visokom nivou. Njemačka je sa BiH potpisala sporazum 2013. godine i tada je potraživala 1.500 radnika. Međutim, prošle godine je potpisan novi sporazum i pokrenuta je inicijativa da u narednih pet godina u Njemačkoj bude angažovano 250.000 radnika sa područja zapadnog Balkana", dodaje Malbegović.

Naglašava i da veliko interesovanje za radni angažman postoji od mladih iz naše zemlje. Ističe i da je jedan od glavnih uslova za dobijanje posla njegovatelja, pored diplome o stečenom zvanju medicinskog tehničara, poznavanje njemačkog jezika.

Tokom našeg razgovora osvrnuo se i na proceduru koja slijedi nakon što kandidat nakon apliciranja za posao dobije radni angažman, odnosno potpiše ugovor o radu.

"Nakon potpisivanja ugovora, osoba koja je dobila zaposlenje mora proći kroz sav administrativni proces u Zavodu za zapošljavanje, zatim učestvuje u procesu dobijanja vize te radne i boravišne dozvole i sve to u prosjeku traje od dva do dva i po mjeseca", pojašnjava Malbegović.

Ugovor na neodređeno i redovna plata

S druge strane, kada su u pitanju uslovi rada, vlasnik Agencije Smartcon Edin Delalić kaže da se uposlenicima nudi ugovor na neodređeno vrijeme, ali i redovna plata.

Kompaniji Maternus, pod čijim okiljem djeluje više od 50 domova za stare osobe i četiri klinike širom Njemačke, trenutno je neophodno nekoliko medicinskih tehničara, odnosno njegovatelja.

Prema riječima vlasnika Michaela Mayeresa, u ovoj kompaniji do sada je posao dobilo oko 10 medicinskih tehničara iz naše zemlje.

"Zaista smo zadovoljni radnicima koji nam dolaze iz BiH. Ljudi koji su kod nas došli odlično su se integrisali, a posebno nas raduje činjenica da je klijentela izuzetno zadovoljna", naglasio je Mayeres.

Procjena je kako je većina državljana BiH dobro obrazovno, profesionalno i ekonomski etablirana u državama u kojima danas žive.

BOSNA i Hercegovina među državama je s razmjerno najvećom dijasporom u svijetu, proizlazi iz informacije koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u srijedu i koju će uputiti na raspravu u državni parlament kako bi se utvrdile smjernice državne politike o odnosu prema iseljeništvu.

Prema informaciji koju je sačinilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u inozemstvu sada živi milijun i šesto sedamdeset i sedam osoba koje su rođene u BiH. Kada se tome pribroje njihova djeca, odnosno pripadnici druge ili treće generacije, broj iseljenika iz BiH premašuje dva milijuna.

Prema sačinjenoj analizi, stopa emigracije iz BiH, u odnosu na broj stanovnika u zemlji, iznosi 44,5 posto, što tu državu svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Na temelju popisa stanovništva koji je u BiH proveden 2013. godine utvrđeno je kako u toj zemlji živi nešto manje od 3,8 milijuna ljudi. Do rata ih je bilo oko 4,2 milijuna.

Najviše sele u susjedne zemlje


Zanimljivi su i podaci o iseljeništvu po državama u kojima su iseljenici odlučili nastaviti život nakon napuštanja BiH, iz kojih proizlazi kako su im glavna odredišta susjedne zemlje.

Tako u Sarajevu raspolažu s podatkom po kojemu najveći broj iseljenika iz BiH živi u Hrvatskoj i to točno 409.357.

Slijedi Srbija u koju su odselila 335.992 državljana BiH, a na trećem je mjestu Njemačka, koja je postala konačno odredište za gotovo 160 tisuća osoba iz BiH.

U Austriji ih živi nešto manje od 150 tisuća, SAD-u 132 tisuće, Sloveniji oko 96 tisuća, Švicarskoj 57 tisuća i Švedskoj 56 tisuća.

Procjena je kako je većina državljana BiH dobro obrazovno, profesionalno i ekonomski etablirana u državama u kojima danas žive.

...a na trećem je mjestu Njemačka, koja je postala konačno odredište za gotovo 160 tisuća osoba iz BiH (192 tisuće).

U Austriji ih živi nešto manje od 150 tisuća (skoro pa točno 147 tis.), SAD-u 132 tisuće (122 tis. 2010.), Sloveniji oko 96 tisuća (64 tisuće), Švicarskoj 57 tisuća (63 tisuće) i Švedskoj 56 tisuća (70 tisuća).