Nije ovdje rijec o nekom medunacionalnom sukobu, policija je radila svoj posao. Tijekom ljeta je u vecernjim satima kroz centar grada svakako zabranjen promet autima. Slavilo se "pjeske", sta sad

JAJCE: Gospodarstvo u hrvatskim, politika u bošnjačkim rukama
Objavljeno 13.07. - 21:05

Društveno – političke okolnosti za Hrvate Jajca kao u ostatku Središnje Bosne nisu bile povoljne – zadnja tri mandata osvajali su kandidati SDA, a politički položaj hrvatskog naroda u Jajcu najviše je ugrozio Edin Hozan, piše Dnevnik.ba.

Stranke s hrvatskim predznakom zadnjih dvanaest godina u Općini Jajce nisu uspjevale pronaći politički dogovor i kompromis iako su, sudeći po dosadašnjim priopćenjima za javnost i medijskim istupima, sve bile itekako svjesne loše političke pozicije Hrvata.

Lekcija konačno naučena

Čini se kako je lekcija konačno naučena – na ovogodišnje Lokalne izbore u listopadu nastupit će sa Zajedničkom listom stranaka s hrvatskim predznakom. Anestizolog zaposlen u Općoj bolnici Jajce, dr. Stipan Jezerčić kandidat je za načelnika Općine a Ivan Jakešević ( predsjednik OO HDZ 1990) nositelj liste za OV u Jajcu.

Stipan Jezerčić (HDZ BIH) je od 2004. – 2008. bio vijećnik u OV-u Jajce te na prijedlog OO HDZ BIH Jajce, kandidiran za načelnika Općine što je dočekano s oduševljenjem u Jajcu jer je kako navode, Jajčani, konačno kandidat „ mlada, sposobna osoba, bez mrlja u karijeri“.

„ Iako je Jajce svojevrsni gospodarski div, odnos općinskih vlasti prema hrvatskim gospodarstvenicima je zabrinjavajući. Općinske vlasti nisu u stanju prepoznati potencijal mnogih jakih poduzeća u Jajcu – naprotiv, sabotiranje, opstrukcija, isuviše spora administracija doprinijele su tom da, ne samo poduzetnici u Jajcu nego i stranci, zbog toga odustaju od ulaganja. Porazno je i krajnje neprihvatljivo da od 25 službenika u Općini Jajce, stalno zaposlenje ima tek četvoro Hrvata, kaže za Dnevnik.ba Stjepan Jezerčić

Općina Jajce dijeli sličnu sudbinu Općine Vitez – gospodarski i financijski obje općine drže Hrvati dok je izvršna vlast u rukama SDA. Nositelji gospodarstva i inače razvoja Jajce su tvrtke u vlasništvu Hrvata koje zapošljavaju više od 60 % stanovništva. Jedna od takvih je i Komotin, građevinska tvrtka koja se bavi visokogradnjom, niskogradnjom, transportom a odnedavno i proizvodnjom betonske galanterije.

Jedan od dvojice vlasnika Komotina, Boško Baršić za Dnevnik.ba kaže kako je u ovakvim ekonomskim uvjetima i poduzetničkoj klimi inače u BiH, ponosan na 20 godina uspješnog poslovanja.

-Prije četiri godine imali smo 140 zaposlenih a do kraja ove godine zaposlit ćemo najmanje još deset osoba. Nažalost, suradnja s Općinom ne postoji a podrška je samo deklarativna, naglašava

Proračun stabilan i siguran zahvaljujući novcima Hrvata

Proračun Općine Jajce iznosi oko 10 milijuna KM od čega 40% otpada na naknade koje Elektroprivreda HZHB isplaćuje za korištenje hidroakumulacije Plivsko jezero.

Branko Bungić, bivši predsjedatelj OV-a Jajce navodi:

Kapitalna ulaganja još uvijek nisu realizirana na štetu Hrvata – sela i naselja s većinskim ili apsolutnim hrvatskim stanovništvom još uvijek imaju probleme s infrastrukturom i vodovodnim mrežama. Takav odnos najbolje dokazuje situacija u MZ Mile koje se nalazi preko puta Plivskog jezera gdje nema pitke vode a u MZ Vlasinje gdje je bošnjačka većina stanovništvo ima pitku vodu koju ne plaća.

Bungić smatra kako Hrvati kao konstitutivan narod u BiH kojih je prema nedavno objavljenom Popisu pučanstva u Jajcu 13 000 , nisu “podobni” za zapošljavanje u javnim ustanovama kojima je osnivač Općina Jajce.

“U javnim ustanovama kao što je Dom kulture Jajce, Dom AVNOJ-a i dr. nema zaposlenih Hrvata a odnedavno u Agenciji za kulturnu i povijesnu baštinu te razvoj turističkih potencija pored petoro Bošnjaka nedavno je zaposlena tek jedna osoba hrvatske nacionalnosti, navodi Bungić.

Sličnog je mišljenja i kandidat za načelnika općine dr. Stipan Jezerčić.

Sredstva koje Općini Elektroprivreda HZHB uplaćuje su namjenska i utrošak tih novaca Hrvati u Jajcu i ne osjete. Primjerice, Opća bolnica Jajce kojoj je osnivač bila nekadašnja HZHB i spajanjem institucija osnivačka prava preuzelo Ministarstvo zdravstva županije SBŽ-a, od Općine godišnje dobije bijednih 30 – 50 tisuća KM a jedina je bolnica u Jajcu.

Iako su ulaganja gospodarstvenika Jajca u zadnje dvije godine bila velika ( u rasponu od 3 do 10 milijuna KM) uglavnom u proizvodne pogone, Općina Jajce favorizira neke tvrtke poput MZM, BH4, Mukić commerce itd. u vlasništvu Bošnjaka, navode nezadovoljni hrvatski gospodarstvenici u Jajcu.

Iako su Jajce Hrvati politički izgubili prije 12 godina i pretrpjeli različite oblike neravnopravnosti i diskriminacije ipak uživaju visok gospodarski standard – uspješne tvrtke, neprestana ulaganja i razvoj, poglavito u proizvodne pogone garant su njihovog opstanka i ostanka u Jajcu.Ostaje vidjeti hoće li u listopadu Hrvati Jajca pokazati političko jedinstvo i Općinu kojom gospodarski suvereno vladaju i koja živi zahvaljujući njihovim tvrtkama osvojiti i u utrci za načelnika./HMS/

Nakon vijesti kako su u Mostaru i Livnu nasred tržnog centra, dvije žene, obučene u hidžab, klanjale namaz, islamsku obrednu molitvu možemo svjedočiti još jednom događaju i u Jajcu, prenosi volimjajce.com
Stanovnici općine Jajce su se već na ovakve situacije naviknuli, s obzirom da svakodnevno, negdje na javnim mjestima možemo vidjeti prizore, koji su Mostarce zaprepastili.
Od onih u prirodi na Plivskom jezeru, u parkovima itd., pa i u hodnicima nekih ugostiteljskih objekata, prenosi volimjajce.com

Jednu od tih situacija uslikao je čitatelj, a na slici se kao i u Mostaru i Livnu vidi grupno klanjanje više arapskih turista na Plivskom jezeru.

Jajce: Plivsko jezero


Čak i “domaći ” dečki, točnije aktivisti SDA su prošle godine , javno na Mlinčićima na jezeru, na zaprepaštenje normalnog svijeta, upražnjavali vjeru, gdje su klanjali prilikom ramazanskog iftara.
Da li su ove stvari zakonski dopuštene, manje je bitno, iako bi se moglo protumačiti kao narušavanje javnog reda i mira, koliko je bitno da netko to vjerojatno dozvoljava, samim tim što istima nisu pojašnjenja pravila ponašanja u našoj zemlji ili općini.

Osobito čudi to, jer ti ljudi, koji se u BiH ponašaju tako slobodno kao da su tu i rođeni, dolaze iz arapskih zemalja, u kojima su pravila ponašanja turistima iz drugih krajeva svijeta, strogo definirana i ukoliko ih netko prekrši, baš se i ne provede ugodno, jer su kazne rigorozne.
Zamislite samo kako bi se proveo netko, kad bi se u Saudijskoj Arabiji prekrstio ili prekrižio, na nekom javnom mjestu kao i to šta bi bilo da žene hodaju u bretelicama i suknjicama po saudijskim trgovima, parkovima ili ulicama.

Niko nema ništa protiv ničijeg vjerskog opredjeljenja, ali za sve postoji mjesto i vrijeme, pa tako i za obavljanje vjerskih molitvi i obreda.

Ovakva postupanja turista arapskog podrijetla sigurno nikome nije ugodno za vidjeti, s obzirom da se zna gdje se moli i gdje se klanja, imamo crkve, džamije, mjesta gdje vjernici obavljaju svoje vjerske dužnosti, a ne ovako na javnom mjestu, dok s druge strane vjerujemo da niti naš turizam od ovih prizora neće profitirati, nego ćemo zbog Arapa sasvim sigurno zatvoriti vrata mnogim zapadnim turistima.