|
|
Stranica: 1/2.
|
[ 37 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Ministry of Sound
|
Naslov: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 30 tra 2010, 17:34 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25 Postovi: 43757 Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
|
Nemojte odma drvlje i kamenje, nije moja teza, samo prenosim sa ramskog portala http://www.rama-prozor.info/cms/index.php?option=com_content&task=view&id=3340&Itemid=2Citat: Jure Kostriota rođen je u Rami, (danas Rama-Prozor) od majke Anđe i oca Joze, kao deveto dijete od njih 12 bio je odveden (otet) u Tursku kao janjičar, sva druga obitelj izbijegla je u Dalmaciju. Jure kao bistro, abiciozno i veoma inteligentno dijete, biva izabrano te poslano na visoku vojnu izobrazbu, kako je izrastao u sposobnog vojskovodju biva poslat u osvajačke pohode u Europu, točnije u Bosnu.
Na putu prema odredištu odsjeo je na albanskom kraljevskom dvoru. Kao predvodnik elitne turske vojske biva počašćen te prisustvuje i pri kraljevskoj večeri gdije ga Kralj –Skenderbeg upoznaje sa svojom jedinicom kćerkom princezom od Kruja. Juri Kostrioti je dužnost nalagala da mora otići na bojišnicu u osvajački pohod na Bosnu, ali je u mislima ponio princezu. U Bosni ga je čekao boj na Bišću Polju, s druge strane bio je Mletačko-Hrvatski vojskovođa Ivan Kostriotini, vojvoda od Rame. Kako se danak boja primicao tako su vjesti pronosili kuriri, doznalo se da su dvojica suprotnih vojskovođa prezimenjaci a onda se još saznaje da su i rođena braća Ivan i Jure Kostriotić.
Kada su se vojskovođe rukvali saznaju da su rođena braća. Glas se začuo vojničkim pozdravom, stani brate vojvodo od Rame, ja ti nisam Turčin ni od Turkinje majke. Rodila me pastirica Anđa, na Draševu što sokole rađa, pravi Hrvat i hrvatskog roda, neg sam i ja od Rame Vojvoda! Pusti vojsku neka se odmara, gledam tebe vidim sebe oko me ne vara, manimo se bitke ili rata, jedna nas majka rodila mi smo ti dva rođena brata. Tada Jure ode i vrati se k princezi od Kruja u Albaniji oženi nju te postade jedan od najčuvenijih i opjevanijih kraljeva u Europi, George Kostrioti- Skender beg, Kralj Albanski, radi monarhijskih propisa, pored Jure Kostriota dodao je i ime Skenderbeg ali je ostao pri kršćanstvu. Brat mu Ivan vraća se u Dalmanciju u okolici Trilja-Sinja ali u civilstvo, jer je morao napustit vojsku radi ”izdaje“ odnosno neobavljena posla, jer je na bojišnici susreo rođenog brata Juru Kostriotić.
Po povlačenju Turaka iz Bosne, svi Kostriotići početkom 19 -og stoljeća se vraćaju u Bosnu, ali u razne krajeve pod upravom fratara, te radi sigurnosti djelimično su izmijenili pravo prezime, te su u Kresevo otisli kao Kostromani, u okolicu Jajca kao Kotromanovići, neki su ostali kao i u Sinju, u Rami točnije u Ljubunce su otišli kao Kolakušići. Sve druge verzije o Juri Kostrioti su preinačavane kako je kome odgovaralo. Ova verzija je vjerovatno najvjerodostojnija i ako svaka legenda može biti manje ili više istinita. Ova legenda je zabilježena iz obiteljske usmene predaje.
_________________ sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
|
|
Vrh |
|
 |
joe enter
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 01 svi 2010, 19:44 |
|
Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35 Postovi: 10918
|
Koja priča , neverovatno?! Za njega se pretpostavlja da je iz roda Crnojevića gospodara CG,..., i da su ga kroz vekove slavili i Srbi i Hrvati , eno ima mu grb u Fojničkom grbovniku! Zna se da mu je majka bila neka Vojislava , ali sad jeli ona od Crnojevića ili kako neki kažu iz današnje makedonije srpska plemkinja! U svakom slučaju svaka njegova povelja ili prepiska je bila na ćirilici! , e to nešto govori , mada su tada svaki albanski plemić koristio ili ćirilicu ili na latinskom jer nije bilo tada albanskog jezika zapisanog uopšte! p.s Najbolje je da mu se otac zvao Jozo?!  , tada u Hercegovini nije bilo Joza , ime Josip se uvrežuje u narodu dosta kasnije!
_________________ O turčine za nevolju kume A ti vlaše silom pobratime
|
|
Vrh |
|
 |
divlja svinja
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 02 svi 2010, 18:59 |
|
Pridružen/a: 14 vel 2010, 21:40 Postovi: 1556 Lokacija: Zaljev svinja
|
Znači Skenderbeg bio Srbin i pravoslavac? a Đorđe Petrović (Karađorđe) porijeklom Albanac i katolik. Kako zanimljiva situacija!
|
|
Vrh |
|
 |
joe enter
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 02 svi 2010, 19:24 |
|
Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35 Postovi: 10918
|
divlja svinja je napisao/la: Znači Skenderbeg bio Srbin i pravoslavac? a Đorđe Petrović (Karađorđe) porijeklom Albanac i katolik. Kako zanimljiva situacija! Koji je tvoj problem zeko-peko??! , što lažeš da sam rekao da je Srbin , pa onda još i govoriš gluposti oko Karađorđa! Uostalom nije čudno da su se Srbi i Albanci pomešali , jer onaj ko se ne meša deca mu imaju četiri noge i dve pičke! Dva od najvećih albanskih plemena imaju srpsko nazivlje , Krasnići i Hoti , po Hotu tj.Hoćenu ,i po Krasu! Ništa čudno , jedna od najvećih srpskih svetiteljiki i koja je majka srpskih despota je Albanka svta mati Angelina!
_________________ O turčine za nevolju kume A ti vlaše silom pobratime
|
|
Vrh |
|
 |
Junuz Djipalo
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 02 svi 2010, 20:03 |
|
Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58 Postovi: 37889 Lokacija: Gl. grad regije
|
Srbija je Kosovo!  Izgleda da je par milijuna ljudi iz Rame... Pa ne može čovjek vjerovat gdje sve ne naletiš na ramsko podrijetlo. Eto i ja u neobaveznom razgovoru saznam da je djed po majčinoj strani iz okolice Sinja doselio u središnju Bosnu, taj dio sam znao i prije, međutim nova informacija je da su ramska obitelj i da su to znali, da se prenosila usmenom predajom riječ o Bosni. Iako danas Ramu svrstavamo u Hercegovinu ona je kroz povijest ipak bila Bosna. Iako se znalo da su Sinj osnovali svećenstvo i narod iz Rame, iznenadio sam se što je u obitelji ostala i usmena predaja. Mislim da se može tome dosta i vjerovati, pa tako i ovom tekstu.
_________________ Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...
|
|
Vrh |
|
 |
Tulkas
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 02 svi 2010, 20:08 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56 Postovi: 9915
|
Sta je sa Kobilicem?? Jel Albanjero ili Srbinjero??
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
|
|
Vrh |
|
 |
divlja svinja
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 02 svi 2010, 22:16 |
|
Pridružen/a: 14 vel 2010, 21:40 Postovi: 1556 Lokacija: Zaljev svinja
|
Ja sam i za Obilića čuo da je moguće bio hrvatskog porijekla. A Mrnjavčevići? Iz istočne Hercegovine su, a poznato je da je tamo puno katolika prešlo na pravoslavlje, a ovi su bili i vazali hrvatskougarskog kralja: Mrnjavčevići Mrnjavčevići su vlastelinska obitelj iz 13. i 14. stoljeća. Osnivač ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu. Uglješa se spominje godine 1346. kao carev namjesnik u Trebinju. Vukašin se spominje godine 1350. kao župan u Prilepu. Iza smrti cara Dušana ( 1371.), osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i konačno kao kralj. Vukašina nasljeđuje njegov sin Marko (Kraljević ). Kralj Vukašin i Kraljević Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. Kraljević Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potlačenih i kao neustrašivi borac za slobodu. Braća Kraljevića Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda. Baš me zanima mišljenje joe entera o mogućnosti da su Hrvati gradili Skadar. 
|
|
Vrh |
|
 |
Lati
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 04:22 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2010, 04:11 Postovi: 47
|
Skenderbeg je cisti Albanac :) Ne zato sto sam ja Albanac nego , ima knjige sta su napisane dok je on ziv bio , prema tome nema nikave sumnje u vezi Skenderbega ... Ima i Hrvatski povjesnicara ovde : http://books.google.it/books?id=0lY_AAA ... si&f=falseAutor; Andrija Kačić Miošić (April 17, 1704 – December 14, 1760) was a Croatian poet and Franciscan monk. Born in Brist near Makarska..Lepo pise da je bio Albanac ko kod stranih autora .
|
|
Vrh |
|
 |
sotto voce
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 16:04 |
|
Pridružen/a: 25 ožu 2010, 11:53 Postovi: 854
|
dobro dosao lati mozes se malo predstaviti otkud si.... 
_________________ "1+1=2"
|
|
Vrh |
|
 |
joe enter
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 16:37 |
|
Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35 Postovi: 10918
|
divlja svinja je napisao/la: Ja sam i za Obilića čuo da je moguće bio hrvatskog porijekla. A Mrnjavčevići? Iz istočne Hercegovine su, a poznato je da je tamo puno katolika prešlo na pravoslavlje, a ovi su bili i vazali hrvatskougarskog kralja: Mrnjavčevići Mrnjavčevići su vlastelinska obitelj iz 13. i 14. stoljeća. Osnivač ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu. Uglješa se spominje godine 1346. kao carev namjesnik u Trebinju. Vukašin se spominje godine 1350. kao župan u Prilepu. Iza smrti cara Dušana ( 1371.), osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i konačno kao kralj. Vukašina nasljeđuje njegov sin Marko (Kraljević ). Kralj Vukašin i Kraljević Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. Kraljević Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potlačenih i kao neustrašivi borac za slobodu. Braća Kraljevića Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda. Baš me zanima mišljenje joe entera o mogućnosti da su Hrvati gradili Skadar.  Skadar nisu sigurno veruj mi , ali jesu zadarski majstori gradili manastir Visoki Dečani! Ovo oko prelaska na pravoslavalje je samo vaša odbrana od činjenica , znači udari baš onu kontru jer boli istina da ste pokatoličeni ! Znači kad vi Hercegovci počnete slaviti sv.Savu zaštitnika Hercegovine?! , onda možemo pričati o istoriji , i naravno kad ponovo počnete slaviti krsnu slavu kao nekad , jer se nekako slava izgubila među katolicima , slučajno! , ali ih ima koji još slave mada su retki! U svakom slučaju Marko je sin srpskog kralja , a to što govoriš je priča od Mavra Orbinija koja naravno nije dokazana , ali opet je Srbin jer svi pravi Hercegovci su Srbi i nikad nisu imali veze sa Hrvatima , danas imaju naravno , ali nekad?! , nikako!
_________________ O turčine za nevolju kume A ti vlaše silom pobratime
|
|
Vrh |
|
 |
sotto voce
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:12 |
|
Pridružen/a: 25 ožu 2010, 11:53 Postovi: 854
|
joe enter je napisao/la: divlja svinja je napisao/la: Ja sam i za Obilića čuo da je moguće bio hrvatskog porijekla. A Mrnjavčevići? Iz istočne Hercegovine su, a poznato je da je tamo puno katolika prešlo na pravoslavlje, a ovi su bili i vazali hrvatskougarskog kralja: Mrnjavčevići Mrnjavčevići su vlastelinska obitelj iz 13. i 14. stoljeća. Osnivač ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu. Uglješa se spominje godine 1346. kao carev namjesnik u Trebinju. Vukašin se spominje godine 1350. kao župan u Prilepu. Iza smrti cara Dušana ( 1371.), osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i konačno kao kralj. Vukašina nasljeđuje njegov sin Marko (Kraljević ). Kralj Vukašin i Kraljević Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. Kraljević Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potlačenih i kao neustrašivi borac za slobodu. Braća Kraljevića Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda. Baš me zanima mišljenje joe entera o mogućnosti da su Hrvati gradili Skadar.  Skadar nisu sigurno veruj mi , ali jesu zadarski majstori gradili manastir Visoki Dečani! Ovo oko prelaska na pravoslavalje je samo vaša odbrana od činjenica , znači udari baš onu kontru jer boli istina da ste pokatoličeni ! Znači kad vi Hercegovci počnete slaviti sv.Savu zaštitnika Hercegovine?! , onda možemo pričati o istoriji , i naravno kad ponovo počnete slaviti krsnu slavu kao nekad , jer se nekako slava izgubila među katolicima , slučajno! , ali ih ima koji još slave mada su retki! U svakom slučaju Marko je sin srpskog kralja , a to što govoriš je priča od Mavra Orbinija koja naravno nije dokazana , ali opet je Srbin jer svi pravi Hercegovci su Srbi i nikad nisu imali veze sa Hrvatima , danas imaju naravno , ali nekad?! , nikako! ne možemo mi slaviti sv. sabu kad on nije katolički svetac 
_________________ "1+1=2"
|
|
Vrh |
|
 |
Tulkas
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:21 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56 Postovi: 9915
|
Trebinjski biskup Primi piše u Rim god. 1674. ovako: »Pravoslavni (kaluđeri!) na temelju toga fermana idu i tlače biedne katolike (po Popovu polju , nezadovoljni s onim, što im je sultan dozvolio. ) to više, oni obilaze s četom Turaka i grubom silom otimaju od tih hercegovačkih katolika deset puta više, nego što stoji u fermanu, izjavljujući odtvoreno, kako će im svake godine tako dodijavati, dok ne postanu pravoslavcima. Radi toga ne mogući se oduprieti tolikoj nevolji, katolici samo što nijesu izgubljeni. Vec su izjavili biskupu, da će morati prieći na grčki zakon, ako se ne ukloni ta nepravda« (K. Draganović, Massenubertritte von Katholiken zur Orthodoxie, Rim 1937., str. 72).
Radi ovog i drugih razloga priešao je velik dio naroda trebinjske biskupije na pravoslavlje. Biskup Andrijašević pise god. 1627., da je od 12 katoličkih crkava u Popovu 7 dospjelo u ruke pravoslavnih. A narod Neretve i Popova piše 1629., da je veći dio katolika ovih strana otišao u skizmu. VI. Škarić u dokaz pravoslavlja spominje oko 50 starih crkava oko Trebinja i u Popovu. Crkve su doista stare, iz predturskih vremena, samo nikad nijesu bile pravoslavne vec katoličke kao ni ona u selu Dračevu. Očuvan nam je zapis, kako je pravosl. vladika, valjda pri njezinu osveštenju, dao ostrugati kreč s crkve, porušiti katoličke oltare i izbaciti napolje kosti katoličkih pokojnika. Narod, ozlojeđen, hoće da se vrati katoličkoj vjeri, ako mu se pribavi stalan župnik. Nažalost od toga nije bilo ništa, i ti katolici ostadoše i dalje pravoslavnim. Sve ove viesti donose se prema spomenutoj studiji »Maseniibertritte...«, za koju je prvak srpskog (poviestopisa) historiografije Stanoje Stanojević (Jugosl. istor. časopis, III., 376) rekao, kako je u cielosti dokazala svoj predmet, a time i prielaz katolika trebinjske biskupije na pravoslavlje.
1575. (oko 20. studenoga) Mostar .- Sudsko rješenje mostarskoga kadije, u kojem opisuje nasilja mitropolite Savatina prema katolicima u zapadnojHercegovini, od kojih silom utjerava novčane pristojbe i čini nasilja i prema samim turskim ženama. !
Prijevod:
Na čelu listine sa pečatima:
Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski, Mehmed, sin Fethullaha, mulla... Uzrok pisanju ovoga lista je to: Došli su na šerijatsko vijeće: knez Šimun, sin Grgurev, sa svojim čafirima - plemićima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, župe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okolišnim seljanima; Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezovi iz kotara i bližnje okolice Mostara sa ... čafirima, gdje su na ovo šerijatsko vijeće bili također dobavljeni Radonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara. Gore navedeni iskazali su svoje želje: Sadašnji mitropolit, zvani Savatin svećenik, sa 12 konjanika hoda po carskom vilajetu, te od svakoga
sela uzima po petnaest, po dvadeset i više groša, a od mnogih mučeći nas uzima po pet i deset groša. Do sada pak mitropolit od nas uopće nije ni jedne pare uzimao, a sada rečeni svećenik protiv svetom šerijatu i protiv visokom postojećem zakonu od raje u carskoj zemlji novac i blagajnu sakuplja i čini beskrajne strahote i nasilja. Može bit da je mitropolit dosada uzimao od crnih razbojnika, a mi pošto smo frenkskoga zakona, dosada nismo nikomu ništa davali. Rečeni svećenik, osim što uzima novce, drži uza se ljude u muslimansko ime. Također je o prstima objesio fra Ivana, svećenika iz nahije Imota. Tako isto među muslimanske žene nenadno dolazi i udara ih nogama u trbuhe tako, da se s toga dogodi da pobace dijete. Nedavno je tako učinio ženi Memišovoj, iz sela Uzarića, da je pobacila dijete, te joj je silom još oteo kojekakvih stvari, i slično. Spomenute je strahote izvršio rečenoga svećenika poslužnik imenom šarif Rajak, gradeći se mahnitim. Mi smo ga na mostarski sud doveli i tražili svoja prava. Gore rečeni Radovan i Nikola budu jamci za spomenutog Rajaka, te s našim Rajakom učine dogovor. Što mi nismo došli do svoga prava i svojih tražbina, oni su uzrok, zato tražimo sada, da se naše tražbine i pravo od rečenih naplati i nama uruči. To su iskazali tako. Po suočenju rečeni Radonja i Nikola budu upitam o odgovoriše: Doista smo bili za gore rečenoga Rajaka jamci, poslije toga smo ga na šerijat pozvali, ali on smutnju i nezakonitost čineći nije se htio pokoriti šerijatu. Tako su očitovali, te se zato na zahtjev ovo ovdje zavede i pismeno potvrdi.
Pisano sredinom mjeseca šabana god. 983.
Svjedoci: Ahmet, mulla, Mehmed, mulla. Mehmed, mulla. Hodža Hrami, hatib.
U maju mesecu 1620. god. skupio se u manastiru Gračanici neki "sabor", o kom inače ne znamo ništa bliže. Iste te godine 11. novembra 1620. pominje se i jedan sabor u Beogradu, na kom je učestvovalo mnogo glavara iz raznih oblasti Balkana, pa među njima i patriarh Pajsije. Ali akt o tom saboru ne izgleda ni malo pouzdan. U njemu se ponovo spominje onaj sumnjivi Jovan Renezi kao jedno od glavnih lica akcije, a i ostali navodi i lista učesnika puni su sumnje. U ovo vreme javlja se ponovo i fra Dominik Andrijašević, koji 1622. god. postaje skadarski biskup, ali koji je već posle dve godine morao napustiti svoju dijacezu i preći na "mostarsku", odnosno naronsku biskupiju. Savremeni izveštaji donose dosta pojedinosti o tom, kako je u XVII veku katoličko stanovništvo osetno nazadovalo u unutrašnjosti Turske, i to manje u korist islama koliko u korist pravoslavlja. Sima Milutinović izneo je u svojoj Istoriji Crne Gore, da je cetinjski vladika Ruvim preveo u pravoslavlje Kuče, Drekaloviće i Bratonožiće. Ruvim je bio savremenik Pajsijev i sedeo je dugo na vladičanskoj stolici. Njegovu aktivnost potvrđuju i rimski izveštaji. Među Bjelopavlićima bilo je 1633. god. svega još 200 katoličkih kuća, a 1635. god. među Zetom i Moračom broj katoličkih duša nije prelazio mnogo preko hiljade. Piperi, koji su još 1610. god. smatrani skoro svi kao katolici, postali su isto većim delom pravoslavni. U Popovu do 1627. god. od 12 crkava katoličkih 7 je prešlo u pravoslavne ruke; sličnih pojava je bilo i u okolini Trebinja. Ima isto tako vesti o prelasku katolika u pravoslavlje u Sremu, oko Rume i Mitrovice. Glavni razlog za to bio je taj, što katoličko više sveštenstvo u većini nije smelo da živi pod Turcima, nego se zadržavalo mahom u susednim hrišćanskim zemljama. Mnogo izveštaja govori o tom, kako puk po više godina nije video sveštenika među sobom. A bez neposrednog nadzora i stalnog održavanja veza stvari su prirodno morale ići na gore. Bosanski franjevci, koji su inače snosili sve tegobe sa svojim narodom, nisu van bosanskog područja bili rado viđeni, a i njihovom ponašanju u Bosni stavljali su papski vizitatori teške prekore. U ovo vreme, 1619-20. god., zabeleženo je i turčenje katolika u većim masama. U okolini Prizrena tih je godina preko 3.000 duša primilo islam, a oko Sutjeske, u Bosni, 6-7.000. Među Bjelopavlićima prešlo je 90 porodica. Na drugoj strani, u zemljama habszburškim, gubili su pravoslavni na račun katolika. Postupak vladike Simeona Vretanje samo je uvod u sistematsko prevođenje pravoslavnih u unijatske redove i u katoličanstvo. Vlasti su ometale prelazak srpskim sveštenicima, kako bi narod, obezglavljen, lakše primio katoličke i unijatske dušobrižnike. U tom smislu izdao je naredbe i sam car Ferdinand 1638. i 1642. godine. Tako se moglo dogoditi, da skoro svi žumberački uskoci vremenom prime uniju, kao i uskoci po Slovenačkoj. Mnogo katoličenja vršeno je i po Lici. Protestantski pokret nije zahvatio oblasti u kojima su Srbi živeli u gušćim naseljima, iako je bilo izvesnih težnja u tom pravcu. Ali je u narodu ipak postalo ime lutora kao oznaka za teške bezbožnike. U Turskoj katolici su obratili naročitu pažnju Južnoj Srbiji. U njoj su 1658. god. biskupiju u Skoplju podigli na stepen arhibiskupije, da bi pojačali revnost njenog sveštenstva, ali ni ta mera nije mogla zaustaviti opadanje njihova broja. U Boki i po Dalmaciji trudile su se crkvene vlasti da pravoslavne privedu katoličkoj crkvi, ali im uspesi nisu bili značajni, jer im mletačka vlada nije išla na ruku.
Popovu do 1627. god. od 12 crkava katoličkih 7 je prešlo u pravoslavne ruke; sličnih pojava je bilo i u okolini Trebinja.
Ima isto tako vesti o prelasku katolika u pravoslavlje u Sremu, oko Rume i Mitrovice.
Glavni razlog za to bio je taj, što katoličko više sveštenstvo u većini nije smelo da živi pod Turcima, nego se zadržavalo mahom u susednim hrišćanskim zemljama. Mnogo izveštaja govori o tom, kako puk po više godina nije video sveštenika među sobom. A bez neposrednog nadzora i stalnog održavanja veza stvari su prirodno morale ići na gore.
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
|
|
Vrh |
|
 |
Lati
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:23 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2010, 04:11 Postovi: 47
|
sotto voce je napisao/la: dobro dosao lati mozes se malo predstaviti otkud si....  Hvala :) Ja sam iz Istocne Makedonije . Radim u Tirani ( tu i tamo :) ) privremeno . Pozdrav.
|
|
Vrh |
|
 |
Tulkas
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:28 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56 Postovi: 9915
|
1. Srbin istoričar Dr Radovan Samardžić, jedan od najpoznatijih srpskih istoričara, opisuje nevjerovatnu mržnju Turaka, od Sultana do zadnjeg Turčina prema rimskom Papi i katoličkoj crkvi.
2. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimir Ćorović objašnjava zašto se to dešavalo, koji je razlog! Ćorovićevo obrazlaganje uzimamo kao perfektnu dopunu Samardžićevog objašnjenja. Samardžić nam je na prvom linku blistavo objasnio mržnju Turaka prema katoličkoj crkvi.
3. Anja Jeftić na srpskom sajtu PATRIOT, objašnjava poznate istorijske činjenice kako su u Srbiji prije Turaka živjeli brojni stranci - katolici: Njemci, Talijani, Bokelji, Dalmatinci, Mlečani i drugi
4. Barski nadbiskup Marin Bizzi, svjedoči da je 1610. godine u Novom Brdu posojala katolička crkva za 1000 duša, premda je tamo bilo preostalo svega 40 katolika. Naravno tu veliku crkvu Turci su davno uništili, odavno je nema.
5. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimr Ćorović tvrdi da je katoličanstvo OSJETNO nazadovalo u unutrašnjosti Turske u XVII vijeku
6. Sima Milutinović Sarajlija, extremni Velikosrbin jasno kazuje da su Kuči i Bratonožići iz katoličanstva u pravoslavlje prešli nedavno, istorijski gledano nedavno.
7. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimir Ćorović potvrđuje pisanje Sime Milutinovića Sarajlije koji je tvrdio da je Kuče iz katoličanstva u pravoslavlje preveo Vladika Ruvim, relativno nedavno.
8. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimir Ćorović tvrdi da je u Bjelopavlićima 1633. godine bilo 200 katoličkih kuća!
9. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimir Ćorović tvrdi da je Popovom polju do 1627. od 12 katoličkih crkava 7 prešlo u ruke pravoslavaca!!!
10. Poznati Velikosrpski istoričar Dr Vladimir Ćorović tvrdi da ima vijesti, to mu znači - istorijskih dokumenata, koji potvrđuju da je bilo prelazaka iz katoličanstva u pravoslavlje u Srijemu, oko Rume i Mitrovice.
11. Još u 15. vijeku kad bi osvajali bilo koji grad, Turci su jurišali i vikali: "Na Rim, na Rim!"
12. Komunistički Crnogorac Risto Kovijanić (Crnogorac srpskog porijekla), sugerira da su slavni Petrovići iz Drobnjaka na Njeguše došli kao katolici! Dakle u Drobnjacima su u 15. vijeku prije Turaka, živjeli katolici.
13. Turci obnovili pećku Patrijaršiju 1557. godine, apsolutni dokaz o izuzetnom favorizovanju srpske crkve u odnosu na katoličku.
14. Veljko Đurić fino objašnjava kako su Turci kad su obnovili pećku patrijaršiju, njoj dodjelili veću teritoriju nego što je bilo Dušanovo carstvo
15. Marin Bizzi, barski nadbiskup, godine 1610. posjetio Prizren, kaže da tamo ima te godine svega 2 katoličke crkve, a da ih je nekada bilo u Prizrenu 80!
16. Marin Bizzi, barski nadbiskup, godine 1610. posjetio Kosovo, kaže da tamo pravoslavni mitropilit ima svoje janičare!
17. 1614. godine Kotoranin Mariano Bolizza izvještava da srpskog Patrijarha u Peći čuvaju najbolji turski vojnici koje mu je dodijelio lično Sultan, a Patrijarh u Peći živi u velikom stilu, u raskošnoj palati. Jasno je ogromno favorizovanje pravoslavne crkve u odnosu na katoličku!
18. Za vrijeme najčvršće vladavine Turaka, na sjeveru Crne Gore sagrađeni manastiri: Dobrilovina 1592. godine, Pivski manastir 1573.-1586., manastir Bijela u 18. vijeku
19. Za tri godine u Đakovici, od 1638-1641. broj katolika se smanjio 4 puta!
20. 1477. u Foči živjelo 90% katolika, katoličanstvo kasnije potpuno proćerano iz Foče
21. 4 ovčarsko - kablarska manastira, svi nastali u doba najjače vladavine Turaka!
22. Francuski istoričar Žil Vejnstejn objašnjava kako su Turci pomagali, čuvali, pazili i favorizovali carigradskog Patrijarha, poglavara PRAVOSLAVACA. Nevezano za temu, Žil Vejnstejn dalje objašnjava kako je crkva u Crnoj Gori ostala nezavisna, od polovine 18. vijeka.
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
|
|
Vrh |
|
 |
joe enter
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:37 |
|
Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35 Postovi: 10918
|
sotto voce je napisao/la: ne možemo mi slaviti sv. sabu kad on nije katolički svetac  Kakve to veze ima , on je hrišćanski svetac , i što je najvažnije Hercegovina je posvećena njemu! Znači ako se hoćeš zvati Hercegovcem proslavi svoga zaštitnika ! , ja da nosim ime neke terotirije i da slavim jednog plemića Stjepana koji je izabrao sv.Savu za zaštitnika?! , ja bih ga slavio , ali vi slavite Stjepana a njegovog zaštitnika nećete! , kako to molim te?! Onda se nemojte lažno predstvljati i baštiniti onoga kojeg selektivno tumačite , e moji kršćani , da vas čuje Erceg Šćepan ovako da o njegovom zaštitniku da govorite i da ga se odričete , odmah bi vas tužio Strazburskom sudu za autorska prava na identitet i lažno predstavljanje! 
_________________ O turčine za nevolju kume A ti vlaše silom pobratime
|
|
Vrh |
|
 |
sotto voce
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:42 |
|
Pridružen/a: 25 ožu 2010, 11:53 Postovi: 854
|
joe enter je napisao/la: sotto voce je napisao/la: ne možemo mi slaviti sv. sabu kad on nije katolički svetac  Kakve to veze ima , on je hrišćanski svetac , i što je najvažnije Hercegovina je posvećena njemu! Znači ako se hoćeš zvati Hercegovcem proslavi svoga zaštitnika ! , ja da nosim ime neke terotirije i da slavim jednog plemića Stjepana koji je izabrao sv.Savu za zaštitnika?! , ja bih ga slavio , ali vi slavite Stjepana a njegovog zaštitnika nećete! , kako to molim te?! Onda se nemojte lažno predstvljati i baštiniti onoga kojeg selektivno tumačite , e moji kršćani , da vas čuje Erceg Šćepan ovako da o njegovom zaštitniku da govorite i da ga se odričete , odmah bi vas tužio Strazburskom sudu za autorska prava na identitet i lažno predstavljanje!  sv. saba nije katolički svetac. a to što je erceg stefan slavio sv. sabu možda je bilo samo iz taktičkih razloga, dakle ako nam bude odgovaralo možda ćemo opet slaviti toga srbijanskog svetitelja ajde živio 
_________________ "1+1=2"
|
|
Vrh |
|
 |
Tulkas
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:45 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56 Postovi: 9915
|
joe enter je napisao/la: sotto voce je napisao/la: ne možemo mi slaviti sv. sabu kad on nije katolički svetac  Kakve to veze ima , on je hrišćanski svetac , i što je najvažnije Hercegovina je posvećena njemu! Znači ako se hoćeš zvati Hercegovcem proslavi svoga zaštitnika ! , ja da nosim ime neke terotirije i da slavim jednog plemića Stjepana koji je izabrao sv.Savu za zaštitnika?! , ja bih ga slavio , ali vi slavite Stjepana a njegovog zaštitnika nećete! , kako to molim te?! Onda se nemojte lažno predstvljati i baštiniti onoga kojeg selektivno tumačite , e moji kršćani , da vas čuje Erceg Šćepan ovako da o njegovom zaštitniku da govorite i da ga se odričete , odmah bi vas tužio Strazburskom sudu za autorska prava na identitet i lažno predstavljanje!  Sta ces i Sava je napustio vjeru svojih predaka pa mu ne zamjerate...
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
|
|
Vrh |
|
 |
Tulkas
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 17:52 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56 Postovi: 9915
|
„još je car Iraklije, u prvoj polovini VII. veka, počeo da pokrštava tek doseljene Srbe, i to posredstvom sveštenika iz Rima (...) Srpski veliki župan Stefan Nemanjić dobio je kraljevsku krunu 1217. od pape Honorija III.".
Njegov je brat Rastko kaluđer, pod imenom Sava. On nije odobravao tu krunidbu, jer svoje crkvene ambicije nije mogao ostvariti u okviru centraliziranog katolištva. Stoga je od cara Teodora I. i patrijarha Manojla tražio i uspio (1219.) dobiti pristanak da se Crkvi u Srbiji dodijeli autonomija (autokefalnost), a on je postavljen za prvog srpskog arhiepiskopa. To je početak Srpskog pravoslavlja.
Na čelo države kasnije dolazi Dušan. On je Srbiju snažno proširio, pa se želio proglasiti carem. No, to je morao potvrditi i patrijarh, kojega Srbija nije imala. „Zbog toga je odlučio da SPC uzdigne u rang patrijaršije. Već početkom 1346. srpski je arhiepiskop Joanikije proglašen patrijarhom. Državni je sabor održan u Skoplju, prihvatio je proglašenje srpskog carstva i patrijaršije. (...), Dušan je u Skoplju, na Vaskrs, 16. aprila 1346. primio carsku krunu.".
Zbog toga je carigradski patrijarh 1350. prokleo Dušana, srpskog patrijarha i svećenstvo, isključivši ih time iz zajednice pravoslavnih kršćana.
„Dušan je 1354. uputio izaslanstvo papi Inoćentiju VI, iskazujući spremnost da papsku stolicu prizna za apostolskog naslednika i vrhovnog poglavara hrišćanske crkve.". Bio je odlučio vratiti Crkvu Rimu, ali je (1355.) iznenada umro.
Dolaskom Turaka patrijaršija SPC je dokinuta. Obnovljena je 1557., a ponovno je dokinuta 1766., pa su se opet svi našli pod vlašću Carigradske patrijaršije.
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
|
|
Vrh |
|
 |
horus
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 03 svi 2010, 18:00 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:12 Postovi: 4380
|
joe enter je napisao/la: Kakve to veze ima , on je hrišćanski svetac , i što je najvažnije Hercegovina je posvećena njemu! Znači ako se hoćeš zvati Hercegovcem proslavi svoga zaštitnika ! , ja da nosim ime neke terotirije i da slavim jednog plemića Stjepana koji je izabrao sv.Savu za zaštitnika?! , ja bih ga slavio , ali vi slavite Stjepana a njegovog zaštitnika nećete! , kako to molim te?!
tko uobce slavi "svetog savu" osim vas srba? ajde bas me zanima.
|
|
Vrh |
|
 |
pjosip
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 06 svi 2010, 20:19 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:10 Postovi: 4396
|
Ovu temu bi bilo bolje maknuti...
_________________ Srpska deca, srpski voz, srpski vratovi, srpski mostovi
|
|
Vrh |
|
 |
Lati
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 07 svi 2010, 03:18 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2010, 04:11 Postovi: 47
|
totem je napisao/la: sotto voce je napisao/la: nema se smisla svađati s tobom ovo što sam napisao je točno i amen. nisu ovo postotci nego osobe, dakle u ist. makedoniji ima albanaca Znaci ti si napisao i to je tocno. Pa ti koji nikad nisi bio u makedoniji znas vise od mene, koji zivi tamo. I ja se ne zelim svadjati sa tobom, glupo mi, samo da znas, da pricas sa nekim iz makedonije ispao bi smijesan. Jedini grad u istocnoj makedoniji koji je imao zitelja albanca je bila Strumica, imao je slasticarnicu, i 2001 kada je izbio konflikt u makedoniji odsijelio se, zapalili mu sve. U druge gradove, istocno od vardara, nema nijednog, ali bas nijednog. A ti samo vjeruju svome novom prijatelju, koji ne razlikuje istoka od zapada.  Kao prvo nisam hteo te naljutiti druzhe , posebno imam respekt kod vas Hrvata a i Boshnjaka valla mada ima dobri i loshi svuda , ali shta ces taka nam je okolina jbg. Nije u redu ako ja vidim neke dezinformacije za Albanaca u MK a da ja ne reagujem , mesto gde sam rodzen i zivim .. Ima Albanaca i sa te strane Vardara vidis da nisi upoznat ( Nerezi , jedan deo Djordje Petrov naselja ,Lisica itd..) Sta se tice Strumice , upravo si ali , opstina Cair SK (Albansko naselje) ima zitelja koliko ima Strumica i Stip zajedno , cudno a ? Strumica , a neznam ocito nisi upoznat da tamo svi su uzeli Bugarsko drzavjanstvo , prema tome ? Neka , ja se izvinjavam ako sam nekoga ovdje naljutio , izvinjavam se i tebi , ipak je ovo forum , bez ljutnja. 
|
|
Vrh |
|
 |
totem
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 07 svi 2010, 15:01 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2010, 19:33 Postovi: 4134 Lokacija: Capica curica kaze Tetovo
|
Lati je napisao/la: totem je napisao/la: Znaci ti si napisao i to je tocno. Pa ti koji nikad nisi bio u makedoniji znas vise od mene, koji zivi tamo. I ja se ne zelim svadjati sa tobom, glupo mi, samo da znas, da pricas sa nekim iz makedonije ispao bi smijesan. Jedini grad u istocnoj makedoniji koji je imao zitelja albanca je bila Strumica, imao je slasticarnicu, i 2001 kada je izbio konflikt u makedoniji odsijelio se, zapalili mu sve. U druge gradove, istocno od vardara, nema nijednog, ali bas nijednog. A ti samo vjeruju svome novom prijatelju, koji ne razlikuje istoka od zapada.  Kao prvo nisam hteo te naljutiti druzhe , posebno imam respekt kod vas Hrvata a i Boshnjaka valla mada ima dobri i loshi svuda , ali shta ces taka nam je okolina jbg. Nije u redu ako ja vidim neke dezinformacije za Albanaca u MK a da ja ne reagujem , mesto gde sam rodzen i zivim .. Ima Albanaca i sa te strane Vardara vidis da nisi upoznat ( Nerezi , jedan deo Djordje Petrov naselja ,Lisica itd..) Sta se tice Strumice , upravo si ali , opstina Cair SK (Albansko naselje) ima zitelja koliko ima Strumica i Stip zajedno , cudno a ? Strumica , a neznam ocito nisi upoznat da tamo svi su uzeli Bugarsko drzavjanstvo , prema tome ? Neka , ja se izvinjavam ako sam nekoga ovdje naljutio , izvinjavam se i tebi , ipak je ovo forum , bez ljutnja.  Ti nisi normalan, Nerezi i Cair stavljas u istocnoj makedoniji, a oni su dio skopja? Daj molim te nauci sto je istok i zapad, i koji grad gdje se nalazi. Ili uzmi onog mentora, albanofila i skupa sa njim studirajte sto je istok sto je zapad.
_________________ Gospodja ministarka, gdje li sam je vidio...Obozavam tu komediju, osobito kada je Seka Sabljic glumi.
|
|
Vrh |
|
 |
Lati
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 07 svi 2010, 16:20 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2010, 04:11 Postovi: 47
|
Sada nemash gde se hvatiti od tvoje lazhi , i sumnjam sada da si ''HRVAT'' iskreno . Isti si ko ko ovih Makedonaca( Bugara) koji mrze svaku naciju i sve komsije , Ako sam pogresio jednom sa Istok -Zapad , sada sta ? Pa i Tv i novine grijeshe , ili tebe ce ti ostati ko najjaci argumenat , jer ti hvale druge ? I plus toga sam se izvinjavao Klosharu dva puta . I nemoj lagati da nisii Bugarin , jer ti srce gori vise nek Bugarima tako zvani Makedonci .Ja se kunem u sve da si Bugarin . Lazh , samo vi lazhete sve i svuda zato ste stigli do ovde , samo neznam sto vas mi trpimo toliko .
|
|
Vrh |
|
 |
Lati
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 07 svi 2010, 16:25 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2010, 04:11 Postovi: 47
|
Aleksandar Spirovski, Makedonac, komandant Prve armije, koja je napadala Vukovar .
|
|
Vrh |
|
 |
totem
|
Naslov: Re: Albanski narodni junak Skenderbeg (Gjergj Kastriotij) - Hrvat iz Rame? Postano: 07 svi 2010, 16:25 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2010, 19:33 Postovi: 4134 Lokacija: Capica curica kaze Tetovo
|
Lati je napisao/la: Sada nemash gde se hvatiti od tvoje lazhi , i sumnjam sada da si ''HRVAT'' iskreno . Isti si ko ko ovih Makedonaca( Bugara) koji mrze svaku naciju i sve komsije , Ako sam pogresio jednom sa Istok -Zapad , sada sta ? Pa i Tv i novine grijeshe , ili tebe ce ti ostati ko najjaci argumenat , jer ti hvale druge ? I plus toga sam se izvinjavao Klosharu dva puta . I nemoj lagati da nisii Bugarin , jer ti srce gori vise nek Bugarima tako zvani Makedonci .Ja se kunem u sve da si Bugarin . Lazh , samo vi lazhete sve i svuda zato ste stigli do ovde , samo neznam sta vas mi trpimo toliko . Ja sam rekao da sam HRVAT, koji zivi u makedoniji. I toliko. A ti ako si iz makedonije morao bi znati gdje se nalazi Cair. Ili si jako nepismen, a u tom slucaju ti se oprasta. A to dali su Makedonci Bugari ili ne, raspravljaj sa makedoncima. Ali prvo nauci strane svijeta, jer opet pravis greske. Naselja koja se nalaze na sjeveru, ti ih stavljas na istoku. I ne kaze se "hvale" nego fale. Idi malo u skoli, nece ti skoditi. 
_________________ Gospodja ministarka, gdje li sam je vidio...Obozavam tu komediju, osobito kada je Seka Sabljic glumi.
|
|
Vrh |
|
 |
Online |
Trenutno korisnika/ca: Rambo i 3 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|