HercegBosna.org

dudu

bezimeni12 je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

1. Sveta Petka (Paraskeva), naravno, postoji u Katoličkoj Crkvi.

2. Krsno ime postoji u KC.

Novo za mene, moze detaljnije objasnjenje?

pa jel ti znaš šta je krsno ime pobogu? krsno ime je ono koje dobiješ na svom krštenju (koje je najčešće isto kao i osobno, ali i ne mora biti), pa tijekom života slaviš imendan, tako Stjepan, Stipani, Štefeki i sl. slave imendane na Sv. Stjepana 26.12. i to se nazivali štefanje, stipandan ili nekako treće, ovisno iz kojeg su dijela Hrvatske, Nikole slave imendan na Sv. Nikolu, Ivani, Ivice, Ive na Sv. Ivana itd. u katoličkom kalendaru su sva imena navedena po datumima kad se što slavi, to nisu nužno samo kršćanska imena, nego su ubačena i narodna.

slika

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Glazbenik je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

Novo za mene, moze detaljnije objasnjenje?

Kretska škola, koja je katolička, ima prikaze sv. Paraskeve, a KC prihavaća sve svece iz vremena prije raskola 1054.

Glavosjek sv. Paraskeve (slikar Mihael Damascen, XVI st., katolik)
slika

Životopis sv. Paraskeve Rimske (Rim, 140AD-Atena, 170AD):
http://it.wikipedia.org/wiki/Santa_Parasceva

Krsno ime valjda ne moram elaborirati - raširen običaj.

Kojega datuma je Sv.Petka po katolickom kalendaru?
Na Balkanu je popularna jedna druga Sv. Petka, o ovoj Rimskoj tesko da se bilo sta zna u obe hriscanske crkve.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

dudu je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

Novo za mene, moze detaljnije objasnjenje?

pa jel ti znaš šta je krsno ime pobogu? krsno ime je ono koje dobiješ na svom krštenju (koje je najčešće isto kao i osobno, ali i ne mora biti), pa tijekom života slaviš imendan, tako Stjepan, Stipani, Štefeki i sl. slave imendane na Sv. Stjepana 26.12. i to se nazivali štefanje, stipandan ili nekako treće, ovisno iz kojeg su dijela Hrvatske, Nikole slave imendan na Sv. Nikolu, Ivani, Ivice, Ive na Sv. Ivana itd. u katoličkom kalendaru su sva imena navedena po datumima kad se što slavi, to nisu nužno samo kršćanska imena, nego su ubačena i narodna.

Slabo ko ima da ne zna sta je krsno ime kod katolika.
Krsno ime kod pravoslavaca je sinonim za slavu.
O kom krsnom imenu Radin prica?

Glazbenik

bezimeni12 je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

Kretska škola, koja je katolička, ima prikaze sv. Paraskeve, a KC prihavaća sve svece iz vremena prije raskola 1054.

Glavosjek sv. Paraskeve (slikar Mihael Damascen, XVI st., katolik)
slika

Životopis sv. Paraskeve Rimske (Rim, 140AD-Atena, 170AD):
http://it.wikipedia.org/wiki/Santa_Parasceva

Krsno ime valjda ne moram elaborirati - raširen običaj.

Kojega datuma je Sv.Petka po katolickom kalendaru?
Na Balkanu je popularna jedna druga Sv. Petka, o ovoj Rimskoj tesko da se bilo sta zna u obe hriscanske crkve.

Imaš pred sobom ikonu glavosjeka sv. Paraskeve i zatim kažeš: "teško da se bilo što zna o Rimskoj"?

Ako se časti, normalno da se zna, odnosno da se vjeruje da se zna.

Što se tiče tvoje sv. Petke, ne znam znaš li da su njezine relikvije bile u posjedu Latinskog Carstva u Carigradu?

Predane su bugarskom caru Ivanu II. Asenu 1230./31.
"Le reliquie furono portate nella chiesa dei Ss. Apostoli, dove avvennero molti miracoli; esse superarono la sottrazione di numerose reliquie da Costantinopoli, da parte dei conquistatori Franchi, che nel 1204 le portavano in Occidente.
Ma nel 1230-31 il corpo di santa Parasceve fu ceduto dall’imperatore latino di Costantinopoli al re conquistatore bulgaro Giovanni II Asen (1218-1241) che lo trasportò a Turnovo in Bulgaria, dove accolto con solennità dal patriarca Basilio, fu deposto nella basilica del palazzo imperiale."

Katolički kalendar ima više datuma, kako za koju sv. Petku:
20. ožujka - sv. Petka => http://www.santiebeati.it/nomi/Detailed/3280.html
13. listopada - sv. Petka Mlađa => http://www.santiebeati.it/dettaglio/74125

Inače, u KC ponekad se i mijenjaju datumi proslave pojedinih svetaca. Npr. slučaj svetkovine svetih Ćirila i Metoda.

dudu

bezimeni12 je napisao/la:

dudu je napisao/la:

pa jel ti znaš šta je krsno ime pobogu? krsno ime je ono koje dobiješ na svom krštenju (koje je najčešće isto kao i osobno, ali i ne mora biti), pa tijekom života slaviš imendan, tako Stjepan, Stipani, Štefeki i sl. slave imendane na Sv. Stjepana 26.12. i to se nazivali štefanje, stipandan ili nekako treće, ovisno iz kojeg su dijela Hrvatske, Nikole slave imendan na Sv. Nikolu, Ivani, Ivice, Ive na Sv. Ivana itd. u katoličkom kalendaru su sva imena navedena po datumima kad se što slavi, to nisu nužno samo kršćanska imena, nego su ubačena i narodna.

Slabo ko ima da ne zna sta je krsno ime kod katolika.
Krsno ime kod pravoslavaca je sinonim za slavu.
O kom krsnom imenu Radin prica?

na dan sv. Georgija, mog krsnog imena...šta ti tu nije jasno?

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9901

bezimeni12 je napisao/la:

dudu je napisao/la:

pa jel ti znaš šta je krsno ime pobogu? krsno ime je ono koje dobiješ na svom krštenju (koje je najčešće isto kao i osobno, ali i ne mora biti), pa tijekom života slaviš imendan, tako Stjepan, Stipani, Štefeki i sl. slave imendane na Sv. Stjepana 26.12. i to se nazivali štefanje, stipandan ili nekako treće, ovisno iz kojeg su dijela Hrvatske, Nikole slave imendan na Sv. Nikolu, Ivani, Ivice, Ive na Sv. Ivana itd. u katoličkom kalendaru su sva imena navedena po datumima kad se što slavi, to nisu nužno samo kršćanska imena, nego su ubačena i narodna.

Slabo ko ima da ne zna sta je krsno ime kod katolika.
Krsno ime kod pravoslavaca je sinonim za slavu.
O kom krsnom imenu Radin prica?

Koliko ja znam kod vas se slava prenosi obiteljski bez obzira kako se ko zove. Evo moj komso zoran otac mu vojo à slave sv iliju. Nemaju imendana ili krsne slave kao katolici.

dudu

krsne slave se kod Srba dobijaju na dan krštenja, odnosno slava ti je ona čiji je svetac na dan tvog krštenja i prenosi se muškom linijom. iz kojeg perioda prošlosti sve te silne obitelji vuku slave, ne znam, ali čisto sumnjam da je kod svih Srba taj običaj iz davne prošlosti. u zadnje vrijeme je to postao simbol srpstva, pa i svaka ustanova i institucija ima svoju slavu.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Glazbenik je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

Kojega datuma je Sv.Petka po katolickom kalendaru?
Na Balkanu je popularna jedna druga Sv. Petka, o ovoj Rimskoj tesko da se bilo sta zna u obe hriscanske crkve.

Imaš pred sobom ikonu glavosjeka sv. Paraskeve i zatim kažeš: "teško da se bilo što zna o Rimskoj"?

Ako se časti, normalno da se zna, odnosno da se vjeruje da se zna.

Što se tiče tvoje sv. Petke, ne znam znaš li da su njezine relikvije bile u posjedu Latinskog Carstva u Carigradu?

Predane su bugarskom caru Ivanu II. Asenu 1230./31.
"Le reliquie furono portate nella chiesa dei Ss. Apostoli, dove avvennero molti miracoli; esse superarono la sottrazione di numerose reliquie da Costantinopoli, da parte dei conquistatori Franchi, che nel 1204 le portavano in Occidente.
Ma nel 1230-31 il corpo di santa Parasceve fu ceduto dall’imperatore latino di Costantinopoli al re conquistatore bulgaro Giovanni II Asen (1218-1241) che lo trasportò a Turnovo in Bulgaria, dove accolto con solennità dal patriarca Basilio, fu deposto nella basilica del palazzo imperiale."

Katolički kalendar ima više datuma, kako za koju sv. Petku:
20. ožujka - sv. Petka => http://www.santiebeati.it/nomi/Detailed/3280.html
13. listopada - sv. Petka Mlađa => http://www.santiebeati.it/dettaglio/74125

Inače, u KC ponekad se i mijenjaju datumi proslave pojedinih svetaca. Npr. slučaj svetkovine svetih Ćirila i Metoda.

Ni 20 ozujka ni 13 listopada u kalendaru katolicke crkve u Hrvatskoj ili BIH nema Sv.Petke.
Da li ijedna crkva nosi ime Sv. Petke, ijedna svetkovina....

P.S. U spisku katolickih svetaca u cijelom svijetu, skoro je nemoguce pronaci Sv. Petku/Paraskevu Rimsku.Na Balkanu i ne postoji osim kod Srba i Makedonaca.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

dudu je napisao/la:

na dan sv. Georgija, mog krsnog imena...šta ti tu nije jasno?

na dan sv.Georgija, moje slave....šta ti tu nije jasno?

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Tulkas je napisao/la:

Koliko ja znam kod vas se slava prenosi obiteljski bez obzira kako se ko zove. Evo moj komso zoran otac mu vojo à slave sv iliju. Nemaju imendana ili krsne slave kao katolici.

Krsna slava kod katolika ne postoji, bar koliko ja znam.
Ostalo si u pravu, ali sta si time pokazao.
Sv.Ilija je krsna slava (krsno ime) tvojima Zoranu i Voji, i bila je njihovim precima i bice njihovim potomcima.
Djurdjevdan je jedna od najrasirenijih slava, uz sv.Nikolu.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

dudu je napisao/la:

krsne slave se kod Srba dobijaju na dan krštenja, odnosno slava ti je ona čiji je svetac na dan tvog krštenja i prenosi se muškom linijom. iz kojeg perioda prošlosti sve te silne obitelji vuku slave, ne znam, ali čisto sumnjam da je kod svih Srba taj običaj iz davne prošlosti. u zadnje vrijeme je to postao simbol srpstva, pa i svaka ustanova i institucija ima svoju slavu.

Od tebe sam ocekivao bolje poznavanje, ali bolje ti ide demografija.
Sve si to pogresno skontao, a slave datiraju iz predhriscanskog perioda.

dudu

bezimeni12 je napisao/la:

dudu je napisao/la:

krsne slave se kod Srba dobijaju na dan krštenja, odnosno slava ti je ona čiji je svetac na dan tvog krštenja i prenosi se muškom linijom. iz kojeg perioda prošlosti sve te silne obitelji vuku slave, ne znam, ali čisto sumnjam da je kod svih Srba taj običaj iz davne prošlosti. u zadnje vrijeme je to postao simbol srpstva, pa i svaka ustanova i institucija ima svoju slavu.

Od tebe sam ocekivao bolje poznavanje, ali bolje ti ide demografija.
Sve si to pogresno skontao, a slave datiraju iz predhriscanskog perioda.

nisam ništa krivo skontao. vjeruje se da krsne slave vuku korijene iz prekršćanskog perioda, ali ne postoji nikakav kontinuitet slavljenja od tada do danas, osim ako si lud, pa vjeruješ u to.

dudu

bezimeni12 je napisao/la:

Tulkas je napisao/la:

Koliko ja znam kod vas se slava prenosi obiteljski bez obzira kako se ko zove. Evo moj komso zoran otac mu vojo à slave sv iliju. Nemaju imendana ili krsne slave kao katolici.

Krsna slava kod katolika ne postoji, bar koliko ja znam.

ne više, ali je postojala kod nekih Hrvata do 19. stoljeća. u dijelu Hercegovine, Dubrovniku, Konavlima, Boki Kotorskoj i dijelu Dalmacije.

Citat:

Današnju formu slave je konačno uobličio mitropolit Srbije Mihailo 1862. godine.

kao što rekoh, ovaj današnji cirkus sa slavama je novijeg datuma.

Glazbenik

bezimeni12 je napisao/la:

Ni 20 ozujka ni 13 listopada u kalendaru katolicke crkve u Hrvatskoj ili BIH nema Sv.Petke.
Sv.Petka (rimska) jednostavno nema tradiciju u Bosni.
Da li ijedna crkva nosi ime Sv. Petke, ijedna svetkovina....
Za razliku, druga Sv.Petka je neizbjezna u Bosni.

Prvo, već sam ti na primjeru sv. Ćirila i Metoda rekao da se datumi mogu mijenjati.

Drugo, ako govorimo o gostu Radinu Butkoviću, on je iz XV. stoljeća, tada KC rabi julijanski kalendar. Odakle ti ideja da dokazuješ nešto o julijanskom kalendaru kojeg KC rabi 1466.g., gregorijanskim kalendarom iz 2013.g.? Smiješno.

Treće, zaboravljaš ćirilo-metodsko naslijeđe KC na teritoriju i Hrvatske i BiH.
A) Sve što je do 867. bilo sastavni dio Crkve na Istoku, ovdašnji katolici su zaslugom svete braće baštinili.
B) Sva strujanja između Istoka i Zapada do 1054.g. (a sv. Petka je umrla prije 1054.g.), njih su dotaknula.
C) Sve do Tridentskog koncila u XVI. stoljeću, ali i kasnije ta je baština živa.

"...na dan svetoga Georgija, moga krsnog imena" isto može značiti da on ima dva imena: narodno Radin i kršćansko Georgije.

Paralela s hrvatskim kraljevima Dmitrom Zvonimirom, Petrom Krešimirom, bosanskim kraljem Stjepanom Tvrtkom.

Na to nisi mislio?

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Glazbenik je napisao/la:

Odakle ti ideja da dokazuješ nešto o julijanskom kalendaru kojeg KC rabi 1466.g., gregorijanskim kalendarom iz 2013.g.? Smiješno.

Pitanje je jednostavno.Kojeg datuma(gregorijanski kalendar) je taj svetac u kalendaru KC u Hrvatskoj ili Bosni?

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9901

Ja nemogu "faking bilivit" da ovaj uopce nije kuzio da je do sredine 16. stoljeca bilo samo jedan, zajednicki kalendar.. :zubati

Inace sv Djordje kod Srba, ili Georg kod Njemaca, Giorgio kod Talijana nas sv Juraj slavi se u Hrvata 23.04. po gregorijanskom. U cemu je problematika?

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Tulkas je napisao/la:

Ja nemogu "faking bilivit" da ovaj uopce nije kuzio da je do sredine 16. stoljeca bilo samo jedan, zajednicki kalendar.. :zubati

Inace sv Djordje kod Srba, ili Georg kod Njemaca, Giorgio kod Talijana nas sv Juraj slavi se u Hrvata 23.04. po gregorijanskom. U cemu je problematika?

Jos nisi naucio citati!
Polako.Kojeg datuma je sv. Petka/Paraskeva u Hrvata?

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9901

Napiso ti je dudu ili glazbenik. Sta si dosadan koji kurac. Imas dvije. Rimsku i bugarsku

dudu

iz hrvatskog katoličkog kalendara je izbačeno pola svetaca, neki se povremeno vrate, pa opet izbace, manji broj ih je stalan. to prakticiraju svi katolički kalendari jer je broj svetaca prevelik. Hrvati katolici su nekad štovali i pravoslavne svece, pa čak i muslimani su imali poštovanje prema njima, posebice prema ovima "naše" krvi. do novijeg doba Hrvati svojih svetaca i nisu imali.

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9901

Pa nismo svakog trpali za svece kao neki

Glazbenik

bezimeni12 je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

Odakle ti ideja da dokazuješ nešto o julijanskom kalendaru kojeg KC rabi 1466.g., gregorijanskim kalendarom iz 2013.g.? Smiješno.

Pitanje je jednostavno.Kojeg datuma(gregorijanski kalendar) je taj svetac u kalendaru KC u Hrvatskoj ili Bosni?

Pitanje gregorijanskog kalendara je irelevantno za razgovor o gostu Radinu i Crkvi bosanskoj. Jer kao što smo ti Tulkas i ja rekli: u XV. stoljeću KC rabi julijanski kalendar.

No, ono što je relevantno znati o kultu sv. Petke kod katolika u XV. stoljeću je pod kojim imenom je treba tražiti u tadašnjim kalendarima.

Naime, ime svih svetica zvanih Petka dolazi od grčke riječi za petak = παρασκευή.

Grčki: παρασκευή = petak => Paraskeva = Petka
Latinski: dies Veneris = petak => Veneranda = Petka

Dakle, KC u XV. stoljeću rabi dva liturgijska jezika: latinski i staroslavenski hrvatske redakcije.

Kada se u latinskim izvorima traži sv. Petka, onda se traži sv. Venerandu, a u staroslavenskim izvorima hrvatske redakcije svetu Petku.

I bingo!

Sv. Veneranda = sv. Paraskeva => http://www.sancarlodasezze.it/santa_Veneranda_Parasceve.htm

1.) Sv. Veneranda (brdo) u Herceg-Novom => http://books.google.hr/books?id=I0wBAAAAQAAJ&pg=PA595&lpg=PA595&dq=santa+veneranda+dalmatia&source=bl&ots=6wWTI3uoqu&sig=LkAxn74ivIB2wqLsbvqcQIGvfsM&hl=en&sa=X&ei=1s_uUISkD8yFtQa8voG4Cw&redir_esc=y#v=onepage&q=santa%20veneranda%20dalmatia&f=false

2.) Sv. Veneranda na Hvaru (samostan) => http://books.google.hr/books?id=lV9RAAAAcAAJ&pg=PA346&lpg=PA346&dq=santa+veneranda+lesina&source=bl&ots=rwKWHWDPga&sig=07vomXnul2TvnEEWb1PjeI9q8XE&hl=en&sa=X&ei=WdDuULf8GcXdtAb3lICgDw&redir_esc=y#v=onepage&q=santa%20veneranda%20lesina&f=false
-> tu se radi o katoličkom samostanu sv. Petke iz XVI. stoljeća na kojeg sada Eparhija dalmatinska SPC-a ima nekakve pretenzije => http://pravoslavlje.spc.rs/broj/984/tekst/u-susretu-sa-latinskim-zapadom/print/lat
"U primorskom dalmatinskim gradovima postojale su crkve koje su služile verskim potrebama jelinskih [grčkih] zajednica na istočnom Jadranu i bile pod duhovnom vlašću grčkog filadelfijskog arhiepiskopa [koji je bio unijat] u Veneciji. To su bile crkve Sv. Ilije u Zadru, Sv. Bogorodice u Šibeniku, Sv. Nikole u Puli i Sv. Venerande na ostrvu Hvar. Ove parohije se pominju u dokumentu iz 1705. godine, kojim Melentije Tipaldi dokazuje svoja juisdikcijska prava nad pravoslavnima u Dalmaciji, jer su i njegovi prethodnici krajem XVI i početkom XVII veka imali u duhovnoj vlasti ove bogomolje. Njih je 1616. obilazio arhiepiskop Gavrilo, koji je i umro „u grčkom manastiru Sv. Venerande na Hvaru“. Crkva Sv. Venerande na Hvaru podignuta je, kako se smatra, početkom XVI veka za grčke mornare koji su služili na mletačkim galijama. U primorskoj rimokatoličkoj balkanskoj terminologiji pod sv. Venerandom se podrazumeva sv. Paraskeva - sv. Petka."

Štovanje sv. Petke među albanskim katolicima: 33 od 275 crkava je bilo posvećeno njoj, dakle katolička svetica. End of story.
"The third saint to be mentioned in connection with the Albanians is rather special because, strictly speaking, she does not really exist. Saint Veneranda, Albanian Shënepremte or Prende, known in Geg dialect as Prenne or Petka -- Greek Paraskevi, Ag. Paraskeuhv, Romanian Sfânta Paraschiva, was originally a pre-Christian deity and came to be identified by the Catholic Church with Saint Anne, mother of the Virgin Mary. In Albania, she is known at any rate as Saint Veneranda.

In her Greek form, as the Christian martyr Saint Paraskevi, legend records that the Emperor Antonius threw boiling oil into her face, blinding her, but that her sight was restored to her through prayer. This saint, for whom there are no historical sources, was particularly popular in Albania and Greece, as elsewhere in the Balkans, and many villages and churches in Albania were named after her. Indeed, of the some 275 Catholic churches recorded by Cordignano which are known to have existed in Albania in the late 16th and the early 17th centuries, 33, i.e., over one in eight, were dedicated to this obscure figure, more than to any other saint except the Virgin Mary and Saint Nicholas. There were historical Catholic churches dedicated to Saint Veneranda in: Hoti MM, Shirq SH, Juban SH, Mavriq SH, Megulla SH, Palç BC, Kryezi PU, Arst PU, Arrën KU, Kthella MR, Rreja MR, Balldren LE, Kurbin LA with an abbey recorded in 1457, Gur i Bardhë MT, Budull KR, Bubq KR, Kus TR, Lalm TR, Cirma TR, Pajenga EL, Shëmill EL, Polis LB, Bërzesta LB, Stërbeg KJ, and Babunja LU. Among Orthodox churches devoted to her were those in: Çeta KJ, Lin PG, Valësh EL, Brajlat DL, Korça KO built before 1487, Lukova SR built in 1767, Nivicë-Bubar SR, Konispol SR, Përmet PR dating from 1776, Hllomo GJ from the 19th century, Vodhina GJ dating from the 18th century, and Suka Labova GJ."
http://home.olemiss.edu/~mldyer/balk/article2.html

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Jedino sto je ocigledno je da Hrvati nikada nisu imali zupu,crkvu ili samostan Sv.Petke/Paraskeve/Venerande.
Nemaju ni danas ni u Hrvatskoj ni u BIH.
Nemaju ni neku narodnu svetkovinu nazvanu po ovome svecu.
Na podrucju danasnje Hrvatske i BiH postoji nekoliko toponima na lokacijama koje su drzali Mlecani kao i pravoslavni manastir na Hvaru
opet iz vremena Mlecana.
Pored pravoslavnih crkava na Balkanu, kroz cijelu istoriju za ovoga sveca su znali jedino Mlecani ili danas Talijani.
Za Hrvate je Sv.Petka nesto slicno kao i Sv.Omer.Ne postoji u ovim krajevima.
Mozda jedina katolicka crkva Sv.Petke je bila u Baru, opet za vrijeme Mlecana.

Kad se gost Radin poziva na "svetog Georgija" njegovo krsno ime, ocigledno je da misli na slavu a ne na imendan.
Niko od katolika ne dobija krsno ime "sveti Franjo", "sveti Marko", nego iskljucivo Franjo, Marko...
Jedino pravoslavci kad govore koja im je slava kazu "sveti Georgije"(u danasnje vrijeme sveti Djuradj ili Djurdjevdan)
Koliki god se trud napravio, sacuvani izvori CB ne ostavljaju nikakvu sumnju da je to bila pravoslavna crkva koja se borila protiv uticaja i RKC i SPC.

Glazbenik

bezimeni12 je napisao/la:

Jedino sto je ocigledno je da Hrvati nikada nisu imali zupu,crkvu ili samostan Sv.Petke/Paraskeve/Venerande.
Nemaju ni danas ni u Hrvatskoj ni u BIH.
Nemaju ni neku narodnu svetkovinu nazvanu po ovome svecu.
Na podrucju danasnje Hrvatske i BiH postoji nekoliko toponima na lokacijama koje su drzali Mlecani kao i pravoslavni manastir na Hvaru
opet iz vremena Mlecana.
Pored pravoslavnih crkava na Balkanu, kroz cijelu istoriju za ovoga sveca su znali jedino Mlecani ili danas Talijani.
Za Hrvate je Sv.Petka nesto slicno kao i Sv.Omer.Ne postoji u ovim krajevima.
Mozda jedina katolicka crkva Sv.Petke je bila u Baru, opet za vrijeme Mlecana.

Kad se gost Radin poziva na "svetog Georgija" njegovo krsno ime, ocigledno je da misli na slavu a ne na imendan.
Niko od katolika ne dobija krsno ime "sveti Franjo", "sveti Marko", nego iskljucivo Franjo, Marko...
Jedino pravoslavci kad govore koja im je slava kazu "sveti Georgije"(u danasnje vrijeme sveti Djuradj ili Djurdjevdan)
Koliki god se trud napravio, sacuvani izvori CB ne ostavljaju nikakvu sumnju da je to bila pravoslavna crkva koja se borila protiv uticaja i RKC i SPC.

1. Govorimo o KC u XV. stoljeću, a ne o Hrvatima u XXI. stoljeću.

2. Ne radi se o pravoslavnom manastiru, već o katoličkom. Na mletačkom Hvaru nije smjelo biti pravoslavaca, već samo katolika.

3. Vidjeli smo da je 1/8 katoličkih crkava u sjevernoj Albaniji bila posvećena sv. Venerandi.

4. Nemaš pojma o katolicima, zato i nisi objasnio imena poput: Petar Krešimir, Dmitar Zvonimir i Stjepan Tvrtko.

5. Gost Radin ne spominje riječ - slava. Nemoj ni ti.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 22:11 **Postovi:** 6506

Glazbenik je napisao/la:

1. Govorimo o KC u XV. stoljeću, a ne o Hrvatima u XXI. stoljeću.

Govori ti o cemu hoces, od ameba kod Hrvata nema Sv.Petke.

Citat:

2. Ne radi se o pravoslavnom manastiru, već o katoličkom. Na mletačkom Hvaru nije smjelo biti pravoslavaca, već samo katolika.

Ne idu ti ove stvari.Citaj Hrvatsko Slovo:

Citat:

„Prodiranjem Turaka na Balkan mnogi Grci bježe pod mletačku vlast te stupaju u vojnu službu kao laki konjanici – stradioti (grč. stratiotos – vojnik), a grčke se obitelji naseljuju po dalmatinskim gradovima. U tu se svrhu 1561. gradila u Hvaru crkva sv. Paraskeve (Petke, sv. Venerande) da služi grčkim i općenito pravoslavnim vojnicima i mornarima u mletačkoj službi. Od 1577. pa sve do propasti Mletačke Republike 1797. ova i druge pravoslavne crkve u mletačkoj Dalmaciji bile su pod jurisdikcijom naslovnog filadelfijskog episkopa, kojemu je sjedište bilo uz crkvu sv. Đorđa u Mletcima.

Citat:

3. Vidjeli smo da je 1/8 katoličkih crkava u sjevernoj Albaniji bila posvećena sv. Venerandi.

I u Francuskoj Sv.Omeru. Kakve to veze ima sa BIH.

Citat:

4. Nemaš pojma o katolicima, zato i nisi objasnio imena poput: Petar Krešimir, Dmitar Zvonimir i Stjepan Tvrtko.

Imam i vise nego sto mozes zamisliti.Za Bozic mi je gost bio hrvatski zupan, moj dobar prijatelj.Igrom slucaja izuzetno dobro poznajem katolicanstvo i hrvatske katolike.
Ovi se ne zovu Petar sveti Krešimir, Dmitar sveti Zvonimir i Stjepan sveti Tvrtko.

Citat:

5. Gost Radin ne spominje riječ - slava. Nemoj ni ti.

U pravu si Radin je ne spominje. U mnogim krajevima Srbije i BiH se "krsno ime" koristi umjesto rijeci slava.U mom kraju nije tako
jer se koristi "slava".Za ove sitnice moras bolje poznavati pravoslavlje.
I neki Hrvati koriste izraz "slava" kad je slave.

Glazbenik

bezimeni12 je napisao/la:

Ne idu ti ove stvari.Citaj Hrvatsko Slovo:

"Hrvatsko slovo" piše gluposti.

Jednostavno, pravoslavci na teritoriju Mletačke Republike formalno su priznavali uniju i bili tretirani kao unijati tj. katolici bizantskog obreda.

Citat:

Prvi dio knjige («Povijesni razvoj događaja«) ima dva otprilike jednaka
odsjeka : »Uspjesi i neuspjesi unionističkih nastojanja« i »Otvoreno protiv
unije«.

U prvom od njih autor najprije govori o kolonijama Grka u Dalmaciji
prije g. 1645. Stanoviti je, naime, broj obitelji vojničkih službenika grčke
narodnosti i jezika živio u gradovima: Zadru, Šibeni'ku i Hvaru.

Oni su, u to doba jedini pripadnici bizantinskog obreda u Dalmaciji, bili pod dvostrukom
crkvenom jurisdikacijom: mjesnih katoličkih biskupa i titularnog filadelfijskog
arhiepiskopa, ovisnog o carigradskom patrijarhu, koji je stanovao
u Veneciji (gdje je živjela veća skupina Grka!).

Rim i Venecija su te Grke načelno smatrali sjedinjenima s Katoličkom Crkvom na temelju ujedinjenja
proglašenog na koncilu u Firenzi 1439. g. Za vršenje obreda oni su sredinom
16. stoljeća dobili crkve: sv. Ilije u Zadru, sv. Julijane u Šibeniku i sv Venerande
u Hvaru (dotada katoličke crkve latinskog obreda, pa je stoga i dalje
u njima bio ostavljen po jedan oltar za latinski obred).

Dok je Venecija tako dosljedno
štitila obrednu autonomiju, do kraja svog postojanja (1797.) nije udovoljila
težnji pravoslavaca u Dalmaciji za crkveno-organizacijskom autonomijom koja
bi bila izražena u postojanju pravoslavne hijerarhije. Pri tom se nije
oslanjala na teološke i orkveno-pravne razloge koje su navodili dalmatinski
katolički biskupi. Ona je gledala na cijeli problem poglavito s političkog
gledišta. Bojala se da preko pravoslavne hijerarhije u pokrajini dođe do
utjecaja koja strana sila (Rusija). Udaljila je pravoslavne episkope koji su
bili počeli djelovati u Dalmaciji, jer za to nisu bili dobili dopuštenje Senata.
Oisim toga bili su stranci ili su se dali zarediti od stranaca bez prethodnog
odobrenja Senata, što su vlasiti smatrale nezakonitim i kažnjivim.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128664

HercegBosna.org

Crkva bosanska: Mitovi i povijesna zbilja

Online