HercegBosna.org

daramo

Jedan od prvih prikaza hrvatske zastave i grba je minijatura koja prikazuje bitku na rijeci Šajo ili po slavenski na rijeci Slana ili još poznata kao Bitka kod mjesta Mohi 1241.

Na minijaturi prikazan juriš hrvatskih vitezova pod zapovjedništvom hrvatskog hercega Kolomana na most.

U prvi mah ugarsko-hravtske snage pobjeđuju Mongole na mostu. Mongoli lukavo mijenjaju plan i strategiju, zaobilaze most i napadaju vojni logor te potpuno razbijaju ugarsko-hrvatsku vojsku.
Smrtno ranjeni Koloman vraća se u Čazmu gdje i umire.

Jasno se vidi najstarija hrvatska zastava i grb na njoj

slika

Tuta · **Pridružen/a:** 10 lis 2013, 22:41 **Postovi:** 9738

daramo je napisao/la:

Kakvo hrvatiziranje, u svim povijesnim udžbenicima od Kosača je jedino i to tanko spominje Katarina Kosača.
A što nekome Kosače kao dio hrvatskog ali i hercegovačkog nasljeđa smetaju to je druga stvar.

Šta da i jeste?
Zanimljivo da nitko od ovih brojača krvnih zrnaca nije spomenuo da je napola Talijan?

Ali nije i mi nemamo šta mitomanizirati kad znamo da je bio krstjanin a ovo od ovoga trola je više nego komično.
Vladar koji ratuje protiv Bosne, ističe svoju posebnost i diže svoju zemlju na rang samostalnog vojvodstva je Bošnjanin, to može samo izvaliti Bošnjak.

Vladar samostalnog vojvodstva Hum Bošnjak :smajl052

Hrvati u Mostaru ga imaju s razlogom poštovati, stvara Mostar kao srednjovjekovni castel grad, podiže most, dovodi franjevce.
Kosače su dio povijesnog naslijeđa svakog Hercegovca koji voli svoju zemlju pa bio on Hercegovac katolik ili pravoslavac, prema tome podjednako dio i hrvatskog i srpskog naslijeđa.

Muslimani s vladorom kojeg su progonili i čijeg se imena stide pa su uzeli neko okupatorsko bošnjačko su davno raskrstili.

Niko Hrvatima ni Mostarcima ne brani da mu odaju počast, i trebaju, jer je on i naša povijesna ličnost, bez obzira je li Srbin ili nešto treće.

Amiđa

@Tuta, slažeš li se s time da je jugoslavenstvo usputna stanica na putu ka srpstvu?

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:56 **Postovi:** 9915

Tuta je napisao/la:

daramo je napisao/la:

Kakvo hrvatiziranje, u svim povijesnim udžbenicima od Kosača je jedino i to tanko spominje Katarina Kosača.
A što nekome Kosače kao dio hrvatskog ali i hercegovačkog nasljeđa smetaju to je druga stvar.

Šta da i jeste?
Zanimljivo da nitko od ovih brojača krvnih zrnaca nije spomenuo da je napola Talijan?

Ali nije i mi nemamo šta mitomanizirati kad znamo da je bio krstjanin a ovo od ovoga trola je više nego komično.
Vladar koji ratuje protiv Bosne, ističe svoju posebnost i diže svoju zemlju na rang samostalnog vojvodstva je Bošnjanin, to može samo izvaliti Bošnjak.

Vladar samostalnog vojvodstva Hum Bošnjak :smajl052

Hrvati u Mostaru ga imaju s razlogom poštovati, stvara Mostar kao srednjovjekovni castel grad, podiže most, dovodi franjevce.
Kosače su dio povijesnog naslijeđa svakog Hercegovca koji voli svoju zemlju pa bio on Hercegovac katolik ili pravoslavac, prema tome podjednako dio i hrvatskog i srpskog naslijeđa.

Muslimani s vladorom kojeg su progonili i čijeg se imena stide pa su uzeli neko okupatorsko bošnjačko su davno raskrstili.

Niko Hrvatima ni Mostarcima ne brani da mu odaju počast, i trebaju, jer je on i naša povijesna ličnost, bez obzira je li Srbin ili nešto treće.

Svaku povelju je pocinjao sa "ja, Srbin" :zubati

Heero · **Pridružen/a:** 23 ožu 2015, 22:56 **Postovi:** 4983

Croatian coat of arms rom the book by Mavro Orbini: Il regno de gli Slavi, Pesaro 1601

slika

Chest of privileges of the Kingdom of Dalmatia, Croatia and Slavonia, with Croatian legal documents, 1643
kept in the Croatian State Archives

slika

Marko Marulic's Evangelistarium published in Spanish in Madrid in 1655. Note Croatian Coat of Arms in the middle. Photo exhibited by The Split Literary Circle.

slika

A part of the map of Illyrian provinces (roughly Croatia + Bosnia and Herzegovina) which had the privilege to use St. Jerome institutions in Rome, 1660.
(kept in Rome, in Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima - Papal Croatian collegium of St. Jerome). See [Krasic, Počelo je u Rimu, p. 456].

slika

A detail from Seutter's map, Augsburg 1709

sad neznam kakva je to mapa i nez ovaj zadnji grb jel to srbski ili sta?

Heero · **Pridružen/a:** 23 ožu 2015, 22:56 **Postovi:** 4983

Croatian Coat of Arms, not later than 1494,
and probably much older (a remain of an unknown church),
Church of St. Lucija, Jurandvor near Baska, island of Krk

slika

mozda najstariji,tu sam bio hehe

slika

Croatian Coat of Arms in The Senj Cathedral, 1491,
which belonged to the family of Perovich in Lika, mentioned in the accompaning Latin text

Heero · **Pridružen/a:** 23 ožu 2015, 22:56 **Postovi:** 4983

A glass by King Maximilian II (1527-1576), a part of "Frauenpreissgarnitur", with Croatian Coat of Arms,
kept within the permanent exhibition in the Neue Hoffburg Royal Palace in Vienna.

slika

Croatian and Bosnian Coat of Arms on teh Wappenturm in Insbruck, 1499. uvjek skupa
slika

dragodid · **Pridružen/a:** 16 tra 2018, 06:21 **Postovi:** 4

Pozdrav svima koje zanima heraldička tematika, osobito hrvatski grb!

Da doprinesem razvoju rasprave...pročitao sam jedan članak, malo opširniji o formiranju grbova Hrvatske, Dalmacije, Slavonije i Bosne. Naslov je: "Nastanak hrvatskih grbova", a objavljen je krajem 2017. Zapravo u članku je dosta informacija i podataka za koje sam i prvi put čuo da se negdje navode, pa je svakako vrlo zanimljivo...

Tako se navodi na pr. kada i kako je došlo do pojave "kockica" u grbu Hrvatske i koja je njihova prava simbolika, pa zašto su leopardove glave u grbu Dalmacije, a kuna u grbu Slavonije. Koja je simbolika odnosno vrijeme pojave ruke sa sabljom u grbu Bosne - ramski grb. Ipak, šteta je što većina ilustracija nije u boji, osim dviju preglednih tablica na kraju cijelog članka u kojima je je dosta toga i objašnjeno na jednostavniji i pristupačniji način. Sve mi se to čini dosta utemeljeno i logično, pa preporučujem da svakako pročitate ovaj članak... :kava

tu je i link gdje možete pronaći članak:

http://tomaarhidjakon.ffst.unist.hr/joomla/images/pleter/Bozic_Nastanak-hrvatskih-grbova.pdf

Uživajte! :zivili

lsab · **Pridružen/a:** 07 svi 2019, 17:49 **Postovi:** 106

Sve je ovo jugoslovenska povijest sto se mene tice. Ni kod Vukasica ni kod Hrvatincica ni kod Kotromanica se u konacnici ne moze jasno kategorizirati. Neki su mijenjali vjeru kako im je trebalo, drugi se vjencavali za kcerke iz srpskih i hrvatskih plemica, treci pisali ili cirilicom ili latinicom. Tesko je tu povuc crtu i to se vidi i dan danas po Bosni.

Da, ozivio sam ovu temu iz 2016

dane-croatia

lsab je napisao/la:

Sve je ovo jugoslovenska povijest sto se mene tice. Ni kod Vukasica ni kod Hrvatincica ni kod Kotromanica se u konacnici ne moze jasno kategorizirati. Neki su mijenjali vjeru kako im je trebalo, drugi se vjencavali za kcerke iz srpskih i hrvatskih plemica, treci pisali ili cirilicom ili latinicom. Tesko je tu povuc crtu i to se vidi i dan danas po Bosni.

Da, ozivio sam ovu temu iz 2016

Sve je ovo europska poviest... :kava

Bosanski plemići su bili izmiešani sa skoro cielom Europom...

Purger111 · **Pridružen/a:** 04 srp 2019, 23:20 **Postovi:** 3502

Ciborij prokonzula Grgura 11. stoljeće.

slika

Ovakve motive (kakav se nalazi na crkvi Sv. Lucije) su križari ostavljali na crkvama. Objašnjavao sam već kako je smrt kralja Zvonimira možda ipak povezana s uvodom u Prvi križarski rat. Moguće da je od tog križarskog simbola kasnije i nastao hrvatski grb (mnoge europske plemićke kuće su koristile šahovnicu na svojim grbovima u 14./15. stoljeću).

slika

Fojnički grbovnik navodno iz 1340., iako je to ugl. osporavano.

slika

1491. grb Ludovika Perovića iz Senja

slika

1495.

Još jedna manje poznata varijanta hrvatskog grba iz 15. stoljeća.

HercegBosna.org

Grbovi hrvatskih zemalja kroz povijest

Online