Lijep pozdrav. Zanima me iz kojeg mjesta potiče prezime Jurjević. Put ovog prezimena je veoma isprepletan zbog bijega od Turaka za vrijme Osmanskog carstva, znam veliki dio tog puta, ali neznam koje je matično mjesto prezimena. I zanima me odakle je prezime Jurjević došlo u srednju Bosnu ( Kraljevu Sutjesku )

Pavo, evo pa kad stigneš, najljepša hvala. Bilo je i upita na koje je već odgovoreno (pretražnik je čudo), ali mislim da ovih nema.

1. Milanović iz sela Jehovac pokraj Kiseljaka, imaju nadimak (Tuzlaci).
2. Relota i Krišto (nije navedena lokacija, najvjerojatnije misli na Hercegovinu, ne ne Krište iz Busovače)
3. Lasići (Uzarići, Široki Brijeg) (Edit: zapravo, ovo je već odgovoreno prije na temi)
4. Krezić (Mostar, Bijelo Polje)
5. Ako se dobro sjećam, nemaš podatke za Dalmaciju, no za svaki slučaj: Grubić - Lokacija: Pridraga (Zadarska županija)....
6. Kalfić (Kakanj)
7. Ćeškić (Široki Brijeg)
8. Glamuzina (Brotnjo-Čitluk)
9. Čarapović (Derventa-Plehan)
10. Mačkovac (Uskoplje)
11. Pendić (Zavidovići)
12. Tomas (Drinovci-Grude)
13. Komšić (Kiseljak)
14. Barbarić (Čitluk)
15. Baković (Tomislavgrad)
16. Filipović (Tomislavgrad)
17. Turić (Rankovići - Novi Travnik)
18. Anđić (Krčevine - Vareš)
19. Brekalo (Hercegovina)
20. Budimir (Novi Travnik)
21. Primorac (Široki Brijeg)
22. Kožul (Široki Brijeg ili Posušje)
23. Sesar (Kočerin)

Najstariji sačuvani zapis o Grubićima u Pridrazi je iz 1690.
http://webograd.tportal.hr/bbatur8/prid ... anovnistvo

Pridraga je uglavnom naseljena iz Novigrada, nakon protjerivanja Turaka.

Grubiće se nalazi u Petrčanima kod Zadra u najstarijim sačuvanim maticama, od 1614. godine. Prvi Grubić koji se tamo spominje je Vučko Grubić 1618. god., a koji je ubijen 1634., pa se poslije toga petrčki Grubići počinju nazivati Vučkovi i Vučkovići. Popis Petrčana iz 1608. ne spominje nikakve Grubiće.
U Petrčanima se u 17. st. nalazi dosta prezimena koja su se prije turskog osvajanja u Dalmaciji u ciparskom ratu (1570-1573.) nalazila na području novigradskog distrikta, pa je vrlo lako da su Grubići tamo još od predturskog vremena, pošto je i prezime po svom korijenu staro - osnova mu je ili muško ime Grubiša ili žensko Gruba (lipog li imena za ženu ).

Zanima me šta mi možete reći o prezimenu Zelenika u Hercegovini Mostarsko Blato

Gospodine Pavo imam konkretno pitanje o porijeklu i povijesti svoje obitelji, trazeci podatke u zupnoj crkvi Brajkovici opcina Travnik dosao sam do sljedecih podataka :pradjed mi se zvao Ivo Bobas koji se vjencao u istoj crkvi a nema podataka da je tu i krsten cuo sam od svojih starih da su Bobasi doselili iz Livna ili Tomislavgrada.
U njegovom vjencanom listu sam pronasao sljedece da je sin Mate Bobas i Janje Bobas-rod Jurisic,isto tako zelim napomenuti da je moj pradjed Ivo Bobas dodao sebi prezime Tomic koje je u crkvenim knjigama dodato suhom olovkom,te se sad prezivamo Bobas-Tomic.
Zanima me odakle je porijeklo prezimena i odakle je dosao Ivo Bobas. Unaprijed Hvala!

Kresići su izgleda dosta star rod na tom području. Još 1743. godine na popisu katolika Bosne Srebrene imamo u staroj župi Žepče tri domaćinstva Kresića(zapisano kao Cressich) u selu "Priecha." Iz popisa je očito da se Prijeko ne odnosi samo na uski dio grada Žepče s druge strane Bosne kao što se danas taj naziv koristi, već da se radi o svim selima s te strane Bosne pošto ni Orahovica ni Bistrica ni Lovnica nisu posebno upisani.

25 godine kasnije, novi popis nalazi opet tri domaćinstva Kresića(Krezich), ali ovaj put je kao mjesto navedeno Osova. Kako ni ovaj put nije popisana Orahovica odvojeno, a Bistrica i Lovnica jesu, čini se da su sredinom XVIII stoljeća Kresići živjeli u Orahovici. Sve je ovo u biti teško pratiti jer nije uvijek jasno iz dokumenata pisanih latinicom i latinskom ortografijom treba li pojedino prezime čitati kao Kresić, Krešić ili Krezić. U svakom slučaju, meni se čini da bi u žepačkom kraju Kresići i Krezići mogli biti jedan te isti rod. Nemam kasnije podatke, no kako su Komšići naseljenji tek kasnije u XIX stoljeću, rekao bih da su Kresići tamo došli iz Orahovice.

Jurjevići iz Sutiske vjerojatno i nisu došli odnikud. Bar ne u novije vrijeme. Matice krštenih župe Sutiska počinju 1741. godine, i već tad imamo upise krštenja Jurjevića iz varošici. Kako matice od 1641. postoje gotovo neprekinute, Jurjevići iz Sutiske su jedan od rijetkih rodova u BiH koji mogu dokumentarno pratiti svoje porijeklo unazad 350+ godina.

A kako je Sutiska imala katoličko stanovništvo još od pada pod Turke, Jurjevići su tu vjerojatno živjeli i prije tog događaja.

Iz Gornjeg su Graca, a prije 1743. nemamo podataka. Te godine se u Gornjem Gracu na popisu katolika nalazi veliko domaćinstvo Nikole Zelenike(Nicolaus Zelenicha) s 20 članova. U XIX stoljeću su neki Zelenike preselili i u druga sela Blata, kao i u Ramu i bližu okolicu Mostara.

Bobaši jesu s Livna. Tamo se pojavljuju oko 1805. godine, kad se u matičnim knjigama bilježi prvo Ivanica Bobaš kao kuma na vjenčanju, a onda i Jakov Bobaš sin Ivana Bobaša i Ruže r. Buljugić iz Bile. Jakovljevi sinovi kasnije žive u Grborezima. Po svemu mi se čini da su Bobaši imali neko drugo prezime prije ovog, ali ga ne mogu naći u maticama. Jakov je vjenčan 1806., a sinovi mu 1833., 1844. i 1847. To bi značilo da je Jakov mogao biti rođen oko 1775-1785. Nisam uspio naći upis krštenja ni jednom od njegove djece, što je vrlo zanimljivo. Čak ni gledajući ime Jakovljeve žene(Matija Salapić), nisam uspio naći ni jednog krštenika kojem je majka Matija Salapić. Kako moji prijepisi matica nisu potpuni, moguće je da su upravo ta krštenja izostavljena.

Da li imate informacija kada su Zelenike došle u Hercegovinu ako je istina da su došle iz mjesta Zelenika koje se nalazi u Boki Kotorskoj?

Zanima me prezime Turić iz mjesta Rankovići Novi travnik......

znam da je jedan dio porodice Jurjević izbjegao prema velebitu za vrijeme Osmanskog carstva, pa me je to zbunjivalo jer nisam znao da su neki ostali u Kraljevoj Sutjesci.
Hvala

Bobasa u livanjskim maticama vise nema.
Zadnji upis smrti je 1850. godine, a u spisima (stanje dusa) od 1901. godine ih nema.
Ocigledno su svi odselili ili mozda je promjena prezimena u pitanju.

Upiti u vezi livanjske genealogije mogu na : [email protected]

A promaklo mi je da Bobaša ipak ima na popisima. 1768. godine je u Rapovinama upisano domaćinstvo čiji je starješina Bartholomaeus Babasevich. To je gotovo sigurno prezime Bobaš.

Gospodine Pavo puno vam hvala na ovom odgovoru puno ste mi pomogli,samo me jos zanima ako nije problem pod kojim imenom je ta osoba upisana u knjigu umrlih.

Pozdrav!

Zna li itko išta malo podrobnije o Šimunovićima iz Ravnog,Popovo?

Hvala unaprijed!

Imaju tradiciju da su se ranije prezivali Kojić, a kako žive u mahali koja se zove Kojići, vjerojatno je istina. Nemam ravanjske matice, pa ne mogu provjeriti u njima. U svakom slučaju, u maticama susjedne župe Trebimlja u XVIII stoljeću se Šimunovići ne spominju, dok ima dosta Kojića, pa su Šimunovići očito kasnije promijenili prezime. Tako se još 1710. bilježi Đuro Kojić iz Ravnog kao kum na krštenju djeteta iz Cicrine. Boško Kojić iz Ravnog se spominje 1690. kao jedan od vođa katolika iz Popova, a 1695. mu mlečani dodijeljuju neku zemlju u Popovu.

Jos jedanput se zahvaljujem jako su mi bitna ta ime tri sina Jakovljeva,jel moj pradjed je vjencan u sredisnjoj bosni 8.02.1905 u 24 godini zivota,a umro je 24.8.1928 u 51 godini zivota,po godini vjencanja ispalo bi da je roden 1881 a po godini smrti ispadne da je 1877 godiste.
Bilo koje da jest on bi mogao biti sin od te 3 jakovljevih sinova,kao sto sam rekao u prvom pitanju da je Ivo sebi dodao prezime Tomic pa da mozda nisu bili Tomici jer se mi sad prezivamo Bobas-Tomic,jos se jedanput zahvaljujem ..

Hvala vam na odgovoru Pavo!!

Srdačan pozdrav!

Pozdrav! Pavo B. molim vas ako ista znate o prezimenu Turić, iz mjesta Rankovici Novi Travnik. Otac mi je prico da porijeklo vucemo iz Imotskog????

Hvala unaprijed!

Poštovani g. Pavo,
zamolio bih vas da napišete šta znate o prezimenu Barnjak. Moji su iz Bugojna, a znam da ih ima još u Uskoplju, Kiseljaku, Sarajevu, N.Travniku, s tim da ovi iz Travnika imaju dva prezimena Bartulović-Barnjak.

posto sam ja jako lijena guzica, ne znam jel bilo rasprave o prezimenu Brajković, daj me prosvjetlite odakle potjecem ili dajte link ako je prezime vec obrađeno

pozz od ljenivca

Zadnja osoba upisana u maticu umrlih je Josip Bobaš. Preminuo je 29.5.1850. a imao je 50 godina.

10. Za Mačkovce bi morao pitati za potvrdu jesu li stvarno iz Uskoplja/G. Vakufa jer u toj općini prema popisu 1991. nije živjela ni jedna osoba s tim prezimenom. Postoji selo Mačkovac u kojem su živjeli Pilići i Krajine. Da se ne radi o jednom od tih prezimena?

11. Pendići su pretpostavljam oni iz Diš(t)ice. To selo je u prošlosti bilo dio kotara Vareš i pripadalo je vareškoj župi. Kako se prezime ne pojavljuje 1768. očito je nastalo kasnije. Imam vareške matice do 1880., ali ih nisam još stigao prepisati. Kad to napravim(ili kad se javi kakav volonter ) onda će se sigurno dati vidjeti od kojeg od dišičkih prezimena su se odvojili Pendići.

12. Tomasi u Drinovcima žive već 1743. Te godine su u selu zabilježena domaćinstva Jure, Mate, Mije i Tome Tomasa. Sve skupa ih je bilo 30 duša. Teško je odrediti spominje li se rod ranije jer nije jasno jesu li Tomasovići u Imotskoj krajini koji se spominju 1686. rod s njima.

13. Komšići se prvi put u matičnim knjigama kiseljačkog kraja spominju 1864. godine. Nije jasno odakle su došli jer ovog prezimena u Bosni nema 1768. godine. Jedan od nadimaka koji su imali je Katana, pa je možda to staro prezime roda. To bi onda moglo značiti da su iz Imotskog. Današnji imotski rod se preziva Katanušić, ali su 1725. upisani u zemljišnik pod oblikom Katana. Kako je Imotska Krajina bila izvor mnogih doseljenika u Lepenicu u XIX stoljeću, mogućnost da su Komšići bili Katane se povećava.

14. Barbarića na Brotnju postoje dva roda koja nisu u srodstvu. Jednim je matica Blatnica i 1743. je u selu bilo jedno domaćinstvo Stipana Barbarića s 23 člana. Drugi su u stvari odvojak roda Bulić(i Lesko, pošto su Bulići i Leske jedan rod) iz Gradnića. Bože Bulić je 1743. glava domaćinstva Bulića od 12 članova u Gradnićima. Ovi Barbarići su tek krajem XVIII stoljeća promijenili prezime iz Bulić u Barbarić po majci rodonačelnika koja se zvala Barbara.

15. Bakovići su gotovo pa i jedini hrvatski rod u Mokronogama kod Tomislavgrada. Od 278 Hrvata u tom selu 1991. godine, 256 ih se prezivalo Baković. Matica im je u stvari selo Podgaj, jugozapadno od Tomislavgrada. Tu se bilježe na popisima katolika 1743.(domaćinstva Josipa i Mije Bakovića), ali već 1768. ih u selu nema, dok u Sarajlijama živi domaćinstvo Ante Bakovića. Kako Mokronoge nisu upisane kao zasebno selo na tom popisu, moguće je da su već tad Bakovići živjeli u Mokronogama ali upisani u Sarajlijama. Bakovići se spominju u Sinjskoj Krajini krajem XVII stoljeća. Tu se vjerojatno radi o izbjeglicama s Duvna.

16. Filipovići u Crvenicama kod Tomislavgrada su relativno mlad rod. Prvi put se u maticama spominju 1851. godine, a došli su vjerojatno iz Batina kod Posušja gdje se spominju 1768. godine.

17. Za Turiće iz Rankovića i Bulića nemam informacije. Ovog prezimena nema u Bosni 1743. i 1768.(osim kod Tuzle, no to nije baš vjerojatan pravac migracija), dok ga je bilo u okolici Imotskog. Možda su Turići došli iz Imotskog, a možda su nosili neko drugo prezime. Nemam lašvanske matice pa ne mogu provjeriti, na žalost.

18. Nisam siguran za Anđiće iz Krčevina kod Vareša, no prezime bi moralo biti novije jer ga nisam našao u maticam krizmanih 1837-1875. Vjerojatno ogranak nekog od drugih rodova iz sela.

19. Brekala ima na raznim mjestima u Hercegovini. U okolici Mostara, kod Širokog, u G. Prisici kod Tomislavgrada, itd. Čini se da im je matica selo Ljubotići kod Širokog, no već 1743. žive i u Ljubotićima i na Duvnu, pa su morali dosta rano raseliti. Iz Ljubotića su se iselili Mostarskim Blatom u pravcu samog grada.

20. Budimiri su u Hadžiće kod Novog Travnika došli iz Hercegovina. Matica im je selo Vir između Posušja i Tomislavgrada. Tu se spominju 1743. godine Duje i Ivan Budimir. Još ranije, 1689. godine, spominje se Jure Budimir kao izbjeglica iz Hercegovine u Sinjskoj Krajini. Iz matica znamo da je Jure bio s Duvna.

21. Primorci su u okolicu Širokog Brijega došli oko 1800. godine. U selo Jare su u to vrijeme došli Petar i Stipan Primorac iz Tihaljine. U Tihaljini se bilježe 1743. godine. Po lokalnoj tradiciji, rodonačelnik im je neko siroče iz Primorja. Po istoj tradiciji su naslijedili zemlju na kojoj su živjeli od Raiča iz sela, pa je moguće da se u stvari radi o nekom domazetu koji je iz Dalmacije došao u Raiče.

22. Matica Kožula je Široki Brijeg. 1743. godine su zabilježeni samo u Mamićima i Turčinovićima. Iz ta dva sela su se raširili i po drugim krajevima Hercegovine. Kožul se nahodi kao prezime i u Dalmaciji još u XVI stoljeću, no s obzirom da je Kožul u to vrijeme bilo osobno ime, ne možemo znati imaju li kakve veze Kožuli i Kožulovići zabilježeni oko Šibenika s hercegovačkim Kožulima.

23. Sesari se u Kočerinu pod ovim prezimenom prvi put spominju 1768. godine kad u selu živi velika zadruga Stipana Sesara s 27 članova. 1743. su zapisani pod starijim prezimenom Udovičić. Po tradiciji, Sesari/Udovičići su ogranak starog roda Radman s Brotnja. Njih odavno nema na Brotnju, no 1694. se spominje Jure Radman koji se istakao u borbama kod Gabele na Neretvi.

Sa kupreške visoravni - Džaja-Draganović

http://www.mediafire.com/?3sy62sx3i7ijuhb