Kako nisu, Rimljani jesu imali sustav državljanstva, čak i neki grčki gradovi države.
Trgovce su države štitile na različite načine.

Ok Grci su već bili pravo društvo, ali oni su se svi poznavali u tom polisu, ili barem možeš reći "čiji si" i iz koje kuće, odnosno ustanoviti zajedničkog poznanika.

Rimsko Carstvo je bilo golemo, i ne znam kako su dokazivali državljanstvo ako bi se odselio 500 km dalje. I je li uopće bilo dozvoljena unutarnja migracija na tolike udaljenosti. Npr. u Kini to nije bilo dozvoljeno, morao si dobiti dopuštenje za selidbu. Čak i danas ne možeš tek tako useliti u Šangaj, moraš dobiti neku posebnu useljeničku vizu i stalno prebivalište za unutarnje kineske migracije, inače te deportiraju nazad u taj dio Kine odakle si došao. U praksi praktički moraš imati neku radnu ili studentsku vizu za doseliti u Šangaj.

Dolazak novih kultura iz Amerike je doslovce stvorio europsku globalnu hegemoniju.
Europa je doživjela populacijski uzlet, naselila pola svijeta, skočila s 15 na 25% svjetskog stanovništva i mogla hraniti ogromnu urbanu populaciju potrebnu za - industrijalizaciju.

A stoka ti se hranila žirom, kestenom, otpadcima od hrane koje ljudi ne pojedu, repa i sl., svinje su vam doslovce donedavno išle na ispašu.

Imao si papire da si slobodan rimski građanin.
Rimljani su čak to i poticali, tipa naseljavanje svojih veterana u novopokorene zemlje.

Prva autocesta na svijetu je bio Nil.

Imali su sve gradove na ravnoj crti, uz brzo putovanje naprijed-nazad.

Velika rijeka je bitna jer sporo teče, inače ne možeš ići uzvodno a beskoristan je prometni pravac koji je jednosmjeran.

U Americi se nešto gadno dogodilo na prelazu u drugo tisućljeće.
To su još nagađanja, od toga da su se uništili i iscrpili ratovima, do pretpostavke o pojavi neke bolesti koja ih je pogodila, iako se najizglednija čini klima i suše koje su pogodile srednju Ameriku i prouzročile glad.

Inače vijest da postoji Amerika je i do Kineza došla ubrzo, nakon par desetljeća, ovi su odmah lapili slatki krumpir i savršeno im je došao, danas im je to tradicionalni sastojak. Sadili su ga od 1560. na zemlji gdje im ništa prije nije uspijevalo kao drugu najvažniju biljku poslije riže, a masovno od 1600-ih no tada su Rusi već zauzeli Sibir i blokirali im širenje na sjever.

Kinezi prije nisu bili zainteresirani za Sibir jer tamo ništa nisu mogli saditi, ništa od njihovih tadašnjih poljoprivednih kultura nije tamo uspijevalo, a oni su bili pravi poljoprivredni narod farmera. Gore su bili samo Mongoli, i to kao nomadi (zemlja je bila toliko loša i škrta da su se morali stalno kretati).

Da su Kinezi imali krumpir prije, ne bi bilo ruskog dalekog istoka danas.

Aha, ima smisla, znači dokaz da nisi rob.

A ako nemaš papire, onda pretpostavljaju da si rob?

Mislim da je i vlasnik trebao imati papire da je rob njegovo vlasništvo, je rob je bio kao i svaka druga imovina.
Stanovnici Rimske države koji nisu bili i rimski građani nisu niti imali određena građanska prava.

Rimljani su dopuštali pokorenim narodima ako su mirni da ostanu živjeti u Rimskoj državi ali nisu automatski stjecali građanstvo.
To si morao zaslužiti na neki način, tipa služenjem u rimskoj vojci ili nekim drugim doprinosom.

Šta ti misliš kako bi rimski stražar dočekao Hrvata koji preplivava Dunav?

Bizant je iz vlastite slabosti dopustio Hrvatima i Srbima da se nasele unutar njega i gdje je danas Bizant?

Kako su židovski migranti završili u Egiptu?

Imao si tri klase stanovništva

Prva su rimski građani, punopravni stanovnici koje je štitio rimski zakon, to su uglavnom bili bogati ljudi koji su si to mogli priuštiti kupovinom građanstva ili službom 20 godina vojske ili si imao sreće pa si se rodio kao građanin. Nisam siguran jesu li djelili svima južno od Alpa građanstvo zato što je to smatrana jezgra carstva odakle su original rimljani...
Druga klasa su bili obični stanovnici carstva koji su bili slobodni ali nisu imali privilegije kao građani.

Treća klasa su robovi naravno.

Ne bi, je su Kinezi do 17. stoljeća bili redovito nabijani ko vol u kupusu od sjevernjaka. Uostalom i posljednja "kineska" dinastija su osvajači sa sjevera, Mandžurci. Oni su čak i podjarmili Mongole u 17. stoljeću, no sjever im je već zauzet dotad.

Rusi su uzeli daleki istok u 16. stoljeću jer su Kozaci od Tatara naučili ratovat i živit u stepama i na konjima. Kinezi takve vještine nisu imali.

Još četiri bitne stvari su došle iz Južne Amerike, pamuk, šećer, duhan i kakao/čokolada.

Euroazijati, a posebno Europljani, su naprosto poludjeli za ovim stvarima.

Meni je fascinantan taj paralelni i samostalni razvoj Južne Amerike.

Oni su doselili u Ameriku davno, kada su postojali samo sakupljači plodova i zemunice.
Ti ljudi nikad nisu vidjeli kako izgleda grad, koncept ulice, trga, arhitekture, bedema i obrambenih struktura, hramova i piramida...

Došli su nezavisno do potpuno istog koncepta, što samo dokazuje da se radi o prirodnim, logičnim i efikasnim rješenjima.
Biološkim rječnikom, grad nije ništa nego višestanični organizam, bedemi oko grada su kao ljuštura kojom se štiti meko tkivo organizma, ulice su krvotok a razne javne građevine su specijalizirani organi, kanalizacija je bubreg, vojska su kandže ili oštri zubi, vlast je mozak, administracija je sistem živaca kojim mozak komunicira s ostatkom tijela.
Jednostavno, hijerarhijski viši level organizacije, na sličan način kako su se evolucijom stanice specijalizirale i udružile u viši organizam.
Specijalizacija i udruživanje, potpuno ista dva ključna trika kao u biologiji, rezultat je praktički predvidljiv izgled društva.
Izgled društva je doslovce odjek izgleda našeg tijela.

Ono što mi se jako sviđalo kod Rimljana je načelo da djeca mješovitih brakova (iz raznih slojeva) imaju prava kao onaj roditelj koji ima manja prava, tj slijedi slabiju stranu.

Npr Rimski državljanin u braku sa ne-ropkinjom, slobodnom ženom ali koja nema državljanstvo ne može to državljanstvo prenijeti na djecu. Ona dobijaju status koji ima majka.
Nešto što bi bilo tako blagodetno u današnje vrijeme.

Šećer baš i nije.

Upravu si, to je oko Indije i Jugoistocne Azije.