Ne bih da ispadne da kontriram stalno, ali nema šta tu NATO da drži. Nije blizu neke bitne granice, u podzemne tunele ne možeš uparkirati velike avione, a i sam kapacitet je ograničen.

Što se tiče civilnog aerodroma...moguće. Ali opet, postoje bolje opcije.

Ovde treba sve to razminirati i osposobiti (ako govorimo spolja). Iznutra je isto stanje. Razminiranje, probijanje kroz otpad, popravka tunela, zamena i osposobljavanje svih sistema (npr.ventilacija), ubacivanje nove opreme. Užasno skupo.

I onda se postavlja i pitanje povezanosti tog aerodroma sa okolinom i pitanje isplativosti, tj.koliko ljudi gravitira prema njemu.

Jedna poznata osoba:

Pitanje, kad bi se vratila ona 4 podplješivička sela, bi li aerodrom cijeli bio u RH?

Možda neki turizam tamo srediti, Plitvice su blizu, pa

Kad bi se vratila, kažeš. Ali kako to ostvariti? I ja sam za RH.
I možeš mi navesti imena tih sela na koja misliš? Jer, neka od njih već pripadaju Hrvatskoj.

Ova naselja (koja su do 1947 bile dio RH, a čije izdvajanje sabor RH nije nikada odobrio):
Veliki Skočaj, Mali Skočaj, Međudražje, Zavalje (središte župe), Veliki i Mali Baljevac, Vučijak.
http://hercegbosna.org/forum/turska-hrvatska/upa-zavalje-t5002.html
Granica RH-BH ima par takvih nelogičnosti koje bi se dale ispraviti

Ja na sva ova mjesta idem bez putovnice. I upravo su to ta na koja sam i mislila.
S time da su ta naselja jako slabo naseljena. Međutim, pučanstvo je pretežno preko 60 godina, ali malobrojno.

A, Lika...
Čekaj, ti ulaziš s BiH strane?
Jer ta naselja su pod kontrolom BiH...

Jesu, da, ali ne stoji ti na ulazu u ta mjesta nigdje policija, tako da se smatraju da pripadaju Bosni, ali ne bih se baš složila s time.
Jedino, tu gdje je aerodrom Željava, stoji DGS, s time da Baljevac (Veliki i Mali) se smatraju bosanskima.
Ali tu su nelogičnosti urađene, kao što si i sam rekao.

Ratna djelovanja 1991-1995.


U toku najveće krize, koja je prethodila ratnim sukobima, sa ovog aerodroma više puta je djelovano. Tako su 17. kolovoza 1990. godine dežurni avioni presreli helikoptere hrvatskog MUP RH koji su krenuli na intervenciju u Knin. 16. rujna 1991. godine borbeni avioni djeluju po televizijskom tornju na Sljemenu pored Zagreba, a 7. listopada po tadašnjem sjedištu hrvatske vlade u zagrebačkom Gornjem gradu, poznatom kao ’’Banski dvori’’. Za javnost najpoznatiji incident dogodio se kada je pilot Emir Šišić oborio helikopter promatračke misije Europske unije, u kojima su se nalazili promatrači Talijani i Francuzi.

U ovom periodu aktivna je bila radarska postaja koja je služila potrebama aerodroma, a nalazila se na vrhu Ličke Plješevice koji se zove Gola Plješevica. Postaja je bila u sastavu 51. bataljona VOJIN. Kada se JNA povukla, bataljon je premješten u Banja Luku. Ljudstvo je ostalo oko šest mjeseci na Plješevici kako bi obučilo pripadnike VRSK i predalo im objekt na stalnu uporabu. U tom cilju ljudstvo je iz Banja Luke u policijskim odorama (zbog ograničenja po odredbama čije je pridržavanje pratio UNPROFOR) odlazilo na vrh. Nakon zaključka da obučavano ljudstvo neće moći obavljati svoje zadatke i da tome nisu dorasli, odlučeno je da radarska postaja ostane u sastavu 51. b. VOJIN na teritoriju tzv. RSK. S vrha Gola borbeno je djelovano po Bihaću i okolici, a i obratno u manjoj mjeri. Radarski položaj bio je aktivan sve do kolovoza 1995. godine kada su, pri povlačenju, vojnici VRSK uništili položaje i opremu. Vojarnu u Ličkom Petrovom selu koristila je VRSK i u njoj je redovno služen vojni rok sve do oslobođenja u akciji Oluja 1995..