HercegBosna.org

Robbie MO

Jesu li bosanski muslimani u recimo 17. stoljeću koristili slavenski termin “nedjelja” , za njima prvi dan u tjednu?

Je li se sveti dan, petak, zvao petak ili nekako drugačije?

Postojanje turskih naziva mi je nepoznato.

Robbie MO

Gledam turske nazive…

Ili je petak bio jednostavno “džuma”, a nedjelja “pazarni dan”?

Robbie MO

Robbie MO

Također, je li obično muslimansko stanovništvo znalo za mjesec Decembar recimo? I uopće išta koristili iz julijanskog ili gregorijanskog kalendara.

Znamo da se Ajvatovica gledala po julijanskom kalendaru, ali to su možda neki lokalni hodže pratili.

Jesu li katolici jedini bili svjesni koji je datum po gregorijanskom kalendaru? Ili bi svećenik samo najavio preko oltara za koliko tjedana je koji blagdan, ali sami datumi nepismenima nisu predstavljali ništa od praktične važnosti?

Rođendane vjerujem da nije nitko slavio. Imendane katolici možda (ili je to novina otkako je printan katolički kalendar?), pravoslavci slave - njih je lakše pratit jer ih je samo desetak i mnogi dijele iste slave.

Možda je datum idealne sjetve eventualno bio poznat.

Robbie MO

Kako se određivalo vrijeme sjetve po islamskom kalendaru?

Neke kulture moraš posadit precizno u tjedan-dva, inače se drastično smanjuje šansa za urod i prinosi.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 7321

U BIH su Muslimani koristili standardna imena za dane u tjednu

Sto se tice godisnjih doba za proljece je posebno karakteristicno pracenje džemre tj kad udara prvo, drugo i trece džemre. To je preuzeto od turaka

Robbie MO

krstjanin je napisao/la:

U BIH su Muslimani koristili standardna imena za dane u tjednu

U kojem stoljeću.

Karabaja

Robbie MO je napisao/la:

Gledam turske nazive…

Ili je petak bio jednostavno “džuma”, a nedjelja “pazarni dan”?

Pazarni dan je petak.

kiler

-"tesi" očito znači "dan nakon".

dunno · **Pridružen/a:** 25 lis 2019, 17:53 **Postovi:** 2851

Robbie MO je napisao/la:

Kako se određivalo vrijeme sjetve po islamskom kalendaru?

Neke kulture moraš posadit precizno u tjedan-dva, inače se drastično smanjuje šansa za urod i prinosi.

Ovo je zanimljivo pitanje. Hidžretski kalendar je beskoristan u tom pogledu, isti datum može padati usred ljeta i usred zime ovisno od godine.

Zato im i blagdani nikada nisu razvili nekakav "ugođaj" kao blagdani u drugim religijama. Jedne godine čistiš snijeg za Bajram, za par godina se pečeš na žegi, ne stignu se razviti nekakvi bogatiji običaji vezani za određeno doba godine.

Robbie MO

Zar nije kontroverzno da neki islamski učenjak iz BiH koristi naziv “nedjelja” ? Doslovce kršćanski Šabat.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 31557

Mislim da je za neuko stanovništvo i nakon dolaska Osmanlija, stoljetna
tradicija vazana za sjetvu, početak ispaše itd. bila i dalje nastavljena,
možda čak i cijelo vrijeme, uz neka prilagođavanja. Svećenici su jedini
znali koji su to datumi i sigurno su ih najavljivali. Tko je imao i znao u kalendar?
Ima ona priča, jeli itko na Zapadu znao ili proslavio 1.1.1000. godine. Za njega su znali samo
crkveni učenjaci, dvorski pisari i nešto plemstva.

Sama činjenica da je se do danas održalo da se Ajvatovica određuje
po Jurjevu, najbolji je primjer koliko su dugovječni određeni termini
u praksi.

Ni islamizacija nije išla brzo kako se misli. Neki povjesničari smatraju da je do 1600.
oko 30–50% stanovništva BiH bilo islamizirano.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 31557

Pisao sam jednom davno na drugu temu, koliki je utjecaj kršćanstvo
ostavilo u BiH, prije pa i za sve vrijeme Osmanskog carstva.
Nitko od muslimanske elite nije imao pismeni dokaz da pripada nekom
plemstvu, da bi u AU monarhiji mogao dobiti taj status, nego su hodali po katoličkim
samostanima da pronađu prezimena na koja bi se mogli pozivati. Samo je jednom
liku iz Hercegovine to uspjelo. Vrijeme poljoprivrednih djelatnosti je višestoljetna
kategorija koja se ne mijenja tek tako, pa ni promjenom kalendara.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 7321

dunno je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Kako se određivalo vrijeme sjetve po islamskom kalendaru?

Neke kulture moraš posadit precizno u tjedan-dva, inače se drastično smanjuje šansa za urod i prinosi.

Ovo je zanimljivo pitanje. Hidžretski kalendar je beskoristan u tom pogledu, isti datum može padati usred ljeta i usred zime ovisno od godine.

Zato im i blagdani nikada nisu razvili nekakav "ugođaj" kao blagdani u drugim religijama. Jedne godine čistiš snijeg za Bajram, za par godina se pečeš na žegi, ne stignu se razviti nekakvi bogatiji običaji vezani za određeno doba godine.

Nije to samo do kalendara. Islamski "blagdani" ni nisu blagdani u smislu kako ih poznaju krscani. Muslimanima na "blagdane" nije zabranjeno recimo raditi, pa tako ni petak nije sveti dan gdje bi se trebalo odmarati kako je to u judeokrscanskoj tradiciji.
Isto tako recimo za ramazanski bajram se ne slavi nikakvo posebno "otajstvo" vec jednostavno prestanak mjeseca posta tj. prevedeno na nas festival prekida posta :zubati

Dakle u tom smislu je vazniji Ramazan od samog Bajrama
To sve je recimo jako vidiljivo bilo kod BIH Muslimana prije rata gdje se Bajrami nisu uopce nesto posebno dozivljavali. Za ramazanski odes u dzamiju izutra i to je to kasnije ides raditi u polje. Za kurbanski zakoljes kurban i to je to. Kod nas su govorili. Top puce Bajram prodje. A top puco u podne

Machak · **Pridružen/a:** 26 vel 2025, 12:43 **Postovi:** 880

Nema niti je bilo ikakvih naziva.
Petak je petak i nedjelja je nedjelja.
Kao što je i jastuk jastuk ili jorgan jorgan.
Nešto bi izmišljali, a niste u stanju zamijeniti turcizme u sopstvenom jeziku.
Zapravo ima nekih pokušaja, al ispadne tako smiješno da je bolje ne koristiti.

Zapadni · **Pridružen/a:** 23 ruj 2024, 08:00 **Postovi:** 1238

Daj primjer neuspjelog/smješnog pokušaja zamjene turcizama u našem jeziku, da vidimo o čemu pričaš

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 2069

Karabaja je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Gledam turske nazive…

Ili je petak bio jednostavno “džuma”, a nedjelja “pazarni dan”?

Pazarni dan je petak.

Fra Jako Baltić; Godišnjak od Dogadjajah cérkvenih, svètskih i promine vrimenah u Bosni
Pod godina 1855. piše;

Ove godine dade biskup molbenicu Huršid-paši, s kojom njega
zamoli da kod sultana učini da se pazari iz nedilje prinesu u druge
koje dane, buduć da pazari u nedilju pometaju krstjane službu du-
hovnu činiti itd. Ovu molbenicu biskupovu podupiraše konzul aus-
trianski Atanasković. Turci na ovo veliku odpornost činjahu,osobito
Fojničani,koji izvjestja činjahu da, ako to bude,,da će pazari propasti
i blagajnici velika šćeta biti….".Sa svim tim hrevnom pastiru to izaj-
de za rukom. Dojde naredba od sultana da se dignu iz nedilje pazari
u druge dane. S ovim niti se pazari izkvarise, niti carska blagajnica što
sčetova.Bog milostivi za mlogo godina poživio ovog hrevnog pastira
koji se toliko s poverenim stadom brine.
Što su pazari (sajmovi)u nedilje bivali, to je krstjanim na veliku
šćetu išlo. Dok bi krstjani mise svete slišali dopodne, već bi pol pa-
zara svršilo. Na nikim mistim, osobito u Fojnici, turci bi zdogovor
učinili i pokupovali bi mloge stvari u čarsiji jevtino, zatim po svom
monopolu učinili bi da krstjani, kad bi iz crkve došli, morali skupo
kupovati. Ali kad sv.desnica biskupa Mariana sajmove iz nedilja diže,
sva neurednost i šćeta svrši. Samom još Vareša u Bosni stoji sajam u
nedilju; oporni i fanatični turci ondašnji, protiv carskoj zapovidi ve-
zirskoj čine.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 2069

. Dojde naredba od sultana da se dignu iz nedilje pazari
u druge dane.

To bi bio ovaj sultan:
Abdul Medžid I. (tur. Abdülmecit [abdylmei't], arap. ‘Abd al-Mağīd [abdulmai:'d]), osmanski sultan (Carigrad, 24. IV. 1823 – Carigrad, 25. VI. 1861). Sin Mahmuta II. Nizom mjera nazvanih Spasonosni novi poredak (Tanzimat-i Hayriye), reformirao Osmansko Carstvo. Po stupanju na prijestolje 1839., izdao je Hatišerif od Gülhane, kojim je zajamčio jednakost pripadnika svih vjerskih zajednica, sigurnost života, časti i privatnog vlasništva. Reformirao je vojsku (1843–44), sudstvo i porezni sustav (1845). Tijekom njegove vladavine Egipat se osamostalio kao zaseban pašaluk (1841), a iz Krimskoga rata izašao je kao pobjednik, ponajprije zahvaljujući vojnoj pomoći Velike Britanije i Francuske, pa je Pariškim mirom 1856. Osmanskomu Carstvu zajamčena teritorijalna cjelovitost. Potaknut uspjesima, izdao je 1856. novi reformni akt Carevo pismo (Hatt-i hümayun), kojim je osnažio reforme Hatišerifa, napose mjere što su se odnosile na nemuslimansko pučanstvo.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/abdul-medzid-i

Znači, do 1855. pazarni dan je bila nedjelja

daramo

Većina dana u svim slavenskim jezicima ionako nema vjersku konotaciju tako da za južne Slavene koji su konvertirali na islam tu nema nekih smetnji za korištenje osim subote i nedjelje.
Iako smješno da su muslimani za vrijeme turskog vakta govorili nedjelja za dan koji im je bio obični radni dan.

Brane · **Pridružen/a:** 30 tra 2018, 13:41 **Postovi:** 6218

Zanimljivo baš mi se prije misec dva žali jedan prika izvozi neku robu i mora imat deklaracije za svaku državu, šta glume ovi muslimani i srbi svi pričaju hrvatski, ponediljak je svima ponediljak :zubati

Inače naši stari su svi bili razboriti ljudi, pa imali smo i svoje dalmatinsko pismo tzv.glagoljicu, naravno da su znali mjesece, dane itd. vjerovatno i preciznije od nas jer su se ravnali po mjesecu.

Citat:

Sej leži Mihoijo Grahovčić prave vire rimske, koji počteno hoćaše i bogu se moljaše i dobro knjigu znaše. Daj mu bože duši da bude spasena

Citat:

A se lezi na svoijoj na plemenitoj bastini Sermorad Ozrkov i duhgo mi ti je lejzati.
Kad mimo mohga kama projdes, ako ti se zelja javi da se Bogu za mir morje dujse pomolis ti se tad za svoju dujsu pomol, a za moju nejmoj. Za mir moje dujse ti samo spohmeni ime Grubacino i moja tce dujsa do sljedetceg proletja da treperi i moj dobri duh da je sanja.
A ahko izgovoris ime njejzino nehka ti Bog da puno dobrih ljudi na tvom putu ma kud iso.
v sedamnesti dan v ozujak godne 1322. po Gospodu.

Citat:

A se lezi Klut od Dolnjih strana sin.
Legoh jer se zmorih.
Nisam vjerovo al sad znam da nikdar nije isti clovek onaj kojino sajdi dlvo i otnaj kojino se u sjeni dlveta odmara. Dulgo sadih dlveta i ni mi tohga zal.
Zal mi je tsto stajdoh.
Sujza koju pusti ona koju voljoh terza mi je no ovi kam koji na me ona stavi.
I da se ne zboravi ko bjeh zapis mi ona stavi da sam cjel svoj vjek sajdio dlveta, a da se odmaram u sjeni ovi kami.
v drugi vtorak v kolovozu 1288. godine.

Citat:

Sestra Marta vuče stećak za brata Marka,
priko polja Svinjače, a miseca veljače.
Kamen je vuklo sto volova,
a sestra Marta zakla sto ovnova.

Citat:

A se lezim rad na svojini plemenitoj. Ime mi Vlk ot Humske zemje sin.
Ono tsto tcu ti rejti ti privati al nejmoj mi vjerovati. Tij si ti, ja sam ja pa nam ni istine ne moraju biti iste. Kad budnes ko ja svedi svoj ratcun tko tsto svedoh ja svoj.
Ne najdaj se da tce biti vjetcno ono tsto tce tek dojti, al ni ne zali za onijem tsto je projslo.
Vetcina ljudi ima malo znanje a velka otcekivanja. Oni tce zato uvijek optuzivati jutce za ono tsto tce im se dejsiti sijutra.
Ti voli trenutak u tkome jesi i usne koje te jube. Kasnje tce ti kostji ko sada moje mirno snivati ispod terzka kamena.
Ne prevali mi biljega mojega, pusti ga da stoji kako stoji. Ako me ne razumijes sada ti mozda me razumjedne tvojega sina neki sin.
v proklet dan legoh v godini 1209.

jeremy10 · **Pridružen/a:** 11 kol 2014, 02:08 **Postovi:** 797

moram te razočarati, ovo su izmišljeni, literarni tekstovi iz knjige nenada tanovića "stećci ili oblici bosanskih duša". doduše, inspirirani stvarnim natpisima koji su kraći i jednostavniji.

Brane · **Pridružen/a:** 30 tra 2018, 13:41 **Postovi:** 6218

jeremy10 je napisao/la:

moram te razočarati, ovo su izmišljeni, literarni tekstovi iz knjige nenada tanovića "stećci ili oblici bosanskih duša". doduše, inspirirani stvarnim natpisima koji su kraći i jednostavniji.

https://nova-akropola.com/o-nama/

Citat:

Glavni urednik: Andrija Jončić

Izvršna urednica: Nataša Žaja

Urednici rubrika: Dijana Kotarac, Ana Jončić, Jerko Grgić, Nataša Žaja, Branislav Vukajlović, Damir Krivdić

Lektura: Branka Žaja

Tehničko uredništvo: Svjetlana Pokrajac, Matija Prević

jeremy10 · **Pridružen/a:** 11 kol 2014, 02:08 **Postovi:** 797

https://gorasavina.com/wp-content/uploads/2023/11/tanovic.pdf

davno sam čitao, i mislim da je sam pisac potvrdio da su umjetnička interpretacija. odskrolaj gornji link na 20. natpis.

edit, pitao sam i ai.

Citat:

Oblici bosanskih duša su fikcija?

Da, "Oblici bosanskih duša" Nenada Azizina Tanovića je književna fikcija, ali s temeljima u stvarnim historijskim izvorima, posebno u natpisima sa srednjovjekovnih bosanskih stećaka.
Ključne karakteristike:

Inspiracija iz stvarnih natpisa – Tanović koristi autentične epitafe sa stećaka, ali ih interpretira i nadograđuje vlastitim književnim vizijama.

Umjetnička rekonstrukcija – On ne tvrdi da su svi likovi i priče potpuno historijski točni; radije stvara filozofske i poetske portrete bosanskih ljudi iz srednjeg vijeka.

Mješavina činjenica i fikcije – Dok neki natpisi postoje (npr. onaj o Rastudiju ili Ljubljenu), Tanović njihove porade proširuje dubokim refleksijama o životu, smrti i bosanskoj duši.

Zašto se može smatrati fikcijom?

Autorske interpretacije – Tanović dodaje subjektivne, mistične i lirske elemente koji nisu doslovno potvrđeni u historijskim izvorima.

Književna sloboda – Djelo nije akademska studija, već umjetnički projekt koji koristi prošlost kao polaznu tačku za razmišljanje o identitetu.

Historijska osnova:

Ako vas zanima koliko je stvarno, možete uporediti Tanovićeve tekstove sa naučnim transliteracijama stećaka (npr. u radu Šefik Bešlagića ili Marian Wenzel). Neke figure (kao Grgur Stjepanić) jesu historijske ličnosti, ali njihove "izjave" u knjizi su Tanovićeva kreacija.

Ukratko: Nije čista historija, ali nije ni potpuno izmišljeno – to je filozofska poezija utemeljena na fragmentima prošlosti. Ako tražite čvrste činjenice, bolji su akademski izvori; ako vas zanima književna vizija bosanske duše, ovo je vrijedno čitanja.

Da li vas posebno zanima neki segment ovog djela?

Robbie MO

zalutala je napisao/la:

Karabaja je napisao/la:

Pazarni dan je petak.

Fra Jako Baltić; Godišnjak od Dogadjajah cérkvenih, svètskih i promine vrimenah u Bosni
Pod godina 1855. piše;

Ove godine dade biskup molbenicu Huršid-paši, s kojom njega
zamoli da kod sultana učini da se pazari iz nedilje prinesu u druge
koje dane, buduć da pazari u nedilju pometaju krstjane službu du-
hovnu činiti itd. Ovu molbenicu biskupovu podupiraše konzul aus-
trianski Atanasković. Turci na ovo veliku odpornost činjahu,osobito
Fojničani,koji izvjestja činjahu da, ako to bude,,da će pazari propasti
i blagajnici velika šćeta biti….".Sa svim tim hrevnom pastiru to izaj-
de za rukom. Dojde naredba od sultana da se dignu iz nedilje pazari
u druge dane. S ovim niti se pazari izkvarise, niti carska blagajnica što
sčetova.Bog milostivi za mlogo godina poživio ovog hrevnog pastira
koji se toliko s poverenim stadom brine.
Što su pazari (sajmovi)u nedilje bivali, to je krstjanim na veliku
šćetu išlo. Dok bi krstjani mise svete slišali dopodne, već bi pol pa-
zara svršilo. Na nikim mistim, osobito u Fojnici, turci bi zdogovor
učinili i pokupovali bi mloge stvari u čarsiji jevtino, zatim po svom
monopolu učinili bi da krstjani, kad bi iz crkve došli, morali skupo
kupovati. Ali kad sv.desnica biskupa Mariana sajmove iz nedilja diže,
sva neurednost i šćeta svrši. Samom još Vareša u Bosni stoji sajam u
nedilju; oporni i fanatični turci ondašnji, protiv carskoj zapovidi ve-
zirskoj čine.

Zakon o neradnoj nedjelji.

Dr. Van Nostrand · **Pridružen/a:** 22 svi 2020, 12:40 **Postovi:** 5566

zalutala je napisao/la:

Karabaja je napisao/la:

Pazarni dan je petak.

Fra Jako Baltić; Godišnjak od Dogadjajah cérkvenih, svètskih i promine vrimenah u Bosni
Pod godina 1855. piše;

Ove godine dade biskup molbenicu Huršid-paši, s kojom njega
zamoli da kod sultana učini da se pazari iz nedilje prinesu u druge
koje dane, buduć da pazari u nedilju pometaju krstjane službu du-
hovnu činiti itd. Ovu molbenicu biskupovu podupiraše konzul aus-
trianski Atanasković. Turci na ovo veliku odpornost činjahu,osobito
Fojničani,koji izvjestja činjahu da, ako to bude,,da će pazari propasti
i blagajnici velika šćeta biti….".Sa svim tim hrevnom pastiru to izaj-
de za rukom. Dojde naredba od sultana da se dignu iz nedilje pazari
u druge dane. S ovim niti se pazari izkvarise, niti carska blagajnica što
sčetova.Bog milostivi za mlogo godina poživio ovog hrevnog pastira
koji se toliko s poverenim stadom brine.
Što su pazari (sajmovi)u nedilje bivali, to je krstjanim na veliku
šćetu išlo. Dok bi krstjani mise svete slišali dopodne, već bi pol pa-
zara svršilo. Na nikim mistim, osobito u Fojnici, turci bi zdogovor
učinili i pokupovali bi mloge stvari u čarsiji jevtino, zatim po svom
monopolu učinili bi da krstjani, kad bi iz crkve došli, morali skupo
kupovati. Ali kad sv.desnica biskupa Mariana sajmove iz nedilja diže,
sva neurednost i šćeta svrši. Samom još Vareša u Bosni stoji sajam u
nedilju; oporni i fanatični turci ondašnji, protiv carskoj zapovidi ve-
zirskoj čine.

Konzul austrianski Atanasković je bio ovaj: Dimitrije Atanacković

Carski grko-iztočnjak.

HercegBosna.org

Domaći islamski nazivi za dane u tjednu

Online