NOVI NAPAD U KISELJAKU Kome smetaju SBB, Patriotska liga BIH i Senad Bejtić?
Objavljeno: 15. 12. 2014 - 09:43 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial 0

Nakon što su u šestom mjesecu zapaljene državne zastave na zgradi u kojoj se nalaze prostorije Patriotske lige BiH i SBB Kiseljak, u noći sa subote na nedjelju desilo se novi eksces na istom objektu.

Zbog činjenice da u ovome objektu djeluju SBB i PLBIH državna zastava je neizostavan detalj. U subotu iza ponoći nepoznata osoba je sa iste zgrade odvalila jarbol, a zastavu odnijela.

Bez odgovornih

- Od 2000.godine na ovom objektu bilo je nekoliko razbojničkih djela. Od paljevine zastava i djela portala u junu ove godine, preko provale i razbijanja stakala do ovog novog nedjela sa državnom zastavom. Nikada niko nije odgovarao za ove napade na moju imovinu, kaže nam Bejtić Senad, vlasnik napadnutog objekta i vijećnik SBB-a u OV Kiseljak.

Također kao aktivan član zajednice Bejtić je 1.marta ove godine postavljao transparent sa Nurijom Đelilom prilikom čega su napadnuti, a Đelil je i povrijeđen.

Narušena sigurnost

- Boli činjenica da nisu našli nijednog provalnika do sada. Imam osjećaj da je više sve više kriminalaca i razbojnika. Općenito sigurnosna situacija u Kiseljaku je na niskom nivou. Od onog ubistva u Gomionici (Salko Babaluk op.a.) sigurnost kao da je uzdrmana. Ugroženi su imovina, objekti, ali i ljudi. Nije bitna više ni da li je napad nacionalno motivisan, mogao ga je počiniti bilo ko. Na kraju-kriminal nema naciju, poručuje Bejtić.

Posebno je zanimljivo da se ovaj nemili čin desio u noći kada je Kiseljak doslovno bio pod opsadom policajaca sa viših nivoa koji su vršili kontrole po Kiseljaku i kiseljačkim ugostiteljskim objektima što dovoljno govori o bezobrazluku i smionosti prestupnika.

Kakav je odnos u Kiseljaku Hrvati vs Muslims?

Milanović sve obišao, samo Kiseljak zaobišao

Ovih dana u dvodnevnom posjetu BiH, najsadržajnijem dosada, boravi predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović. Sarajevo, Vareš, Kreševo, Žepče, Vitez, Nova Bila, Jajce mjesta su koje je Milanović posjetio. Kroz Kiseljak je na putu od Kreševa prema Žepču hrvatski premijer prošao, ali u Kiseljak ni on nije došao. Nije Zoran Milanović zaobilaženjem Kiseljaka napravio nikakav presedan. Upravo suprotno! Naime, Kiseljak još od prvog hrvatskog predsjednika pokojnog dr. Franje Tuđmana najviši dužnosnici RH sustavno zaobilaze.

Razmišljajući o tomu zašto, jedino suvislo objašnjenje koje mi pada na pamet su razmišljanja jednog od ratnih zapovjednika HVO-a u Kiseljaku. A on tvrdi da se istina o stradanju Hrvata tijekom rata u ovom srednjobosanskom gradiću do dana današnjeg ne zna se ni u Sarajevu ni i Zagrebu. Nadljudskim naporima hrvatski su branitelji Kiseljaka u ratu držali 100 kilometara crta obrane prema daleko brojnijem i nadmoćnijem neprijatelju. Uspjelo im je sačuvati živote 50 tisuća civila koji su se slili u Kiseljak iz okolnih općina, Stupa, Vareša, Kaknja, Travnika, Fojnice pa i nekih dijelova općine Kiseljak, bježeći od Armije BiH, te tako spriječiti da kiseljačka enklava bude novi Vukovar ili Srebrenica. 415 hrvatskih branitelja, pripadnika Brigade HVO "Josip ban Jelačić" poginulo je u obrani BiH, ne samo u Kiseljaku već i na ratištima diljem BiH i Hrvatske. Ginuli su braneći svoj narod, njegov goli opstanak. I izborili su se za opstojnost Hrvata u Kiseljaku, časno i usprkos svima koji su od Kiseljaka digli ruke. Nije Kiseljak iz rata, kao ni ostala mjesta, izašao bez mrlje i zločina pojedinaca. Ali to nikomu ne daje za pravo kriviti sve Hrvate Kiseljaka, pa ni hrvatskom političkom vrhu.

Milanović se za posjeta Stupu i Varešu uvjerio kako Hrvata u ovim mjestima više gotovo ni nema ili izuzetno teško žive. Da je došao u Kiseljak uvjerio bi se da Hrvati Vareša koji su u ratu utočište našli upravo u Kiseljaku danas žive puno bolje. Zatekao bi i brojne Hrvate sa Stupa koji danas također žive u Kiseljaku. Nakon Stupa, Kiseljak je postao prva općina s hrvatskom većinom najbliža Sarajevu. Sve bi to doznao Milanović da je došao u Kiseljak, ali nije. Vjerujem da Milanović itekako dobro zna da je Vlada RH pomogla i brojne projekte na području Kiseljaka, kao što vrlo dobro zna da je "Sarajevski kiseljak" već godinama dio hrvatskog koncerna "Agrokor", te da je godinama spominjan kao najsvjetliji primjer privatizacije u BiH. Povoda za posjet Kiseljaku dakle, bilo je. Ali Milanović u Kiseljak ne dođe!

I na kraju, kojeg li apsurda. Iako Kiseljak nema još uvijek toliko potrebnu zaobilaznicu, najviši dužnosnici RH godinama ga vrlo uspješno zaobilaze!

Artinfo.ba

Kiseljak: Otkrivena plantaža indijske konoplje
Objavljeno 04.08. - 17:34

Službenici Odjela krim policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanske županije (MUP SBŽ) su, zajedno sa službenicima krim Odjela Policijske stanice Kiseljak, došli do saznanja da se u Bilalovcu nalazi plantaža indijske konoplje…

Plantaža je, kako je priopćeno iz MUP-a, u vlasništvu O.Š. iz Kiseljaka.

Osumnjičeni je priveden u Policijsku stanicu Kiseljak gdje je i priznao uzgajanje konoplje u proteklih tri mjeseca.Očevidom je ustanovljeno da se na plantaži nalaze 33 stabljike.

Protiv navedenog je podneseno izvješće o počinjenom kaznenom djelu proizvodnja i stavljanje u promet opojnih sredstava./HMS/

Stanogradnja koja je u Kiseljaku nakon rata doživjela procvat i dalje se razvija. Potvrdili su nam to u tvrtki Bar- Floor koja je po broju izgrađenih stanova i onima koji se grade najveći investitor u oblasti stanogradnje u Kiseljaku nakon rata.

Veći broj stanova

Kiseljak je prije rata imao tek 270 stanova. Nakon rata izgrađeno ih je više od 100 s tim da se brojevi stalno mijenjaju. Valentino Barbić, direktor Baf-Floora kaže da su posljednjih godina izgradili oko 400 stanova, a u idućih mjesec dana završavaju radove na novoj zgradi s oko 80 stanova. "Interesa za kupnjom stanova u Kiseljaku i dalje ima, a u 70% slučajeva kupci su domaći. Ono što nas raduje je podatak da je među njima dosta mladih obitelji s djecom koje kupnjom stana prvi put rješavaju stambeno pitanje, a kada ga riješe vjerojatnost da će i ostati ovdje je velika", kaže Barbić. Kupci stanova u Kiseljaku dobrim dijelom su i Kiseljačani koji su na privremenom radu u inozemstvu. "Ne želim biti na teret rodbini kada dođem za vrijeme godišnjeg odmora. Održavanje kuće u kojoj boravimo samo 15-ak dana godišnje je preskupo", kazao nam je jedan od potencijalnih kupaca koje smo zatekli kako obilazi gradilište nove zgrade raspitujući se za stanove.

Nova radna mjesta

Priliku za vlastiti krov nad glavom baš u Kiseljaku vide i mnogi koji rade u Sarajevu, a u glavnom gradu im je kupnja stana preskupa investicija. Računicu pronalaze u vozarenju na posao iz Kiseljaka relacijom dugom tek 30-ak km, a put im znatno skraćuje i autocesta na koju se mogu uključiti u Lepenici. Cijene stanova su u Kiseljaku povoljnije u odnosu na Sarajevo. Cijena četvornog metra opremljenog stana u novogradnji kreće se između 1250 i 1350 KM. Cijena četvornog metra neopremljenog stambenog prostora niža je za 100 do 200 KM. Kiseljak procvatom stanogradnje dobiva i nova radna mjesta. Samo na gradilištu zgrade Bar-Floora, koja će uskoro biti useljiva, agnažirano je 40-ak radnika. "To su isključivo ljudi iz ovog kraja, domaće tvrtke", potvrdio nam je Barbić. Posla će, potvrdili su nam u Bar-Flooru, biti i nakon završetka nove zgrade. U Bar-Flooru najavljuju i gradnju hotela za kojim Kiseljak ima potrebu otkako je hotel Dalmacija zatvoren, a u planu je i uređenje Doma za stare i nemoćne. Uz nove stambene zgrade koje u Kiseljaku niču u posljednjih desetak godina te brojne infrastrukturne projekte koje je pokrenula općina, Kiseljak sve više poprima izgled urbane sredine ugodne za život. Među najznačajnijim koji će biti realizirani ove godine je dovršetak mini-obilaznice koja bi trebala rasteretiti promet u Kiseljaku, potom dovršetak i puštanje u pogon novog sustava vodoopskrbe kojim bi Kiseljačani trebali dobiti kvalitetniju pitku vodu. Uređenje šetnice kroz park također je projekt koji je naišao na pozitivne reakcije brojnih žitelja ovog mjesta koje nakon rata, usprkos ekonomskoj krizi, krupnim koracima pokušava nadoknaditi sve godine sustavnog neulaganja vlasti bivše države koja je prema Kiseljaku imala maćehinski odnos. A on je u konačnici, čini se, rezultirao razvojem poduzetničkog duha koji se pokazao ključnim za razvoj općina i gradova u poslijeratnoj BiH.

Serijal “Perspektiva”, koji Radio Slobodna Europa realizira od veljače ove godine u suradnji sa NED (The National Endowment for Democracy) posjetio je i Kiseljak. Riječ je o jednogodišnjem projektu odnosno TV serijalu o mladima i najosjetljivijim društvenim temama na Balkanu. U ulogama producenata i voditelja izmjenjuju se uglavnom poznati i alternativni glazbenici poput repera Marchella ili Brane Jakubovića iz benda Dubioza Kolektiv, dok je Kiseljak posjetila Remi iz Elementala. Koncept emisije se bazira na razgovorima mladih osoba, uglavnom učenika određenih škola na određene teme koje su uglavnom završavale prepucavanjima na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Tako su pojedini sudionici, ni krivi ni dužni, odnosno samo iskreni, postajali mete ismijavanja pojedinih medija i društvenih mreža.



Slično je bilo i u Kiseljaku. Naime, učenici Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku odgledali su prvo razgovore snimljene s njihovim kolegama iz Srednje škole Zijad Dizdarević u Fojnici te ih komentirali, dok bi u sljedećoj emisiji situacija trebala biti suprotna. Učenici su tako iznosili svoja mišljenja o međunacionalnim odnosima u Kiseljaku i okolici, te odgovarali na pitanja glede njihovih osjećaja o bh. i ostalim zastavama, jezicima konstitutivnih naroda, državnim himnama, druženjima i zasnivanju romantičnih veza s osobama drugih nacionalnosti, vjeronauku u školama itd. Zanimljivo je da većina njih nije znala kako bh. himna nema teksta, te ih većina miješa pojmove nacije, vjere i etnije. Njihovo nepoznavanje osnovnih demokratskih principa i pojmova ide tako daleko da jedna učenica iznosi činjenicu da Kiseljak nikad nije imao načelnika bošnjačke nacionalnosti što je po njoj diskriminatorska činjenica, a Kiseljak ustaški grad.

Odma "terorizam".

Subota, 09 Siječanj 2016 19:20
Očitovanje ravnateljice: Požar u školi najvjerojatnije podmetnut
Povodom jučerašnjeg događaja u Osnovnoj školi Kiseljak, u cijelosti prenosimo demant ravnateljice Grgić koji se odnosi na špekulacije pojedinih medija o uzrocima požara:

Prenosi: Artinfo.ba

Kao ravnateljica Osnovne škole Kiseljak, ustanove koju pohađa 590 učenika, osjećam potrebu reagirati na pojedine medijske napise koji su objavljeni nakon požara koji je izbio u kotlovnici Osnovne škole Kiseljak u petak 08 siječnja 2016 godine, u ranim jutarnjim satima. Ne želeći prejudicirati rezultate istrage za koju očekujem da će biti brza i učinkovita, moram istaknuti da su netočni navodi pojedinih medija koju pokušavaju neispravne ili dotrajale instalacije proglasiti uzrokom požara. Kao odgovorna osoba tvrdim da su instalacije bile potpuno ispravne za što posjedujem odgovarajući atest.

Ispravnost instalacija potvrdili su i vještaci protupožarne struke. Ono u što sam još potpuno sigurna jest i činjenica u kotlovnici danima prije požara nije bilo vatre jer potrebe za grijanjem, zbog raspusta, nije bilo. Požar je, a takva su dosadašnja saznanja i u istrazi,podmetnuti tu nema dvojbi. Radi sigurnosti učenika, u ovom je trenutku najvažnije otkriti počinitelja i njegove namjere te ga primjereno kazniti. Od policije i istražnih tijela očekujem da odradi svoj dio posla, kao što i mi radimo svoj.

Tragajući za mogućnostima obnove kotlovnice bez koje ne možemo organizirati nastavu, nekoliko sati nakon požara, uz ostale, posjetila nas je Katica Čerkez, ministrica obrazovanja Kantona Središnja Bosna. Njezinim zauzimanjem za što žurniju obnovu uništene kotlovnice, potvrđeno nam je da će u utorak 12. siječnja 2016 godine izvanredno zasjedati Vlada KSB kako bi se pronašlo rješenje koje će učenicima naše škole omogućiti što skoriji povratak u školske klupe.

Također, želim podsjetiti javnost da Osnovna škola Kiseljak već desetak godina nije dio projekta „dvije škole pod jednim krovom“ , odnosno da djeluje kao samostalan pravni subjekt.

Vitka Grgić, ravnateljice Osnovne škole Kiseljak

Predsjedatelj Općinskog vijeća Kiseljak nije izabran ni na nakon tri sjednice OV-a. Sedmorica vijećnika SDA smatraju kako to mjesto, koje pripada Bošnjaku , mora biti profesionalizirano što ostali vijećnici ne podržavaju.

SDA u prošlom sazivu glasao protiv “profesionalizacije“

Naime, većina vijećnika u OV Kiseljak , njih 18 iz Koalicije HNS-a BiH, Hrvatske koalicije i SDP-a i DF-a nisu prihvatili zahtjev SDA da status predsjedatelja vijeća bude profesionaliziran.

Budući da po statutu Općine Kiseljak predsjedatelj vijeća mora biti iz reda drugog konstitutivnog naroda (načelnik Kiseljaka je Hrvat), u ovom slučaju Bošnjak, Kiseljak još uvijek nema predsjedatelja vijeća a već treću sjednicu zaredom sazvao je zamjenik Zvonko Udovčić.

Podsjetimo, vijećnici SDA još uvijek nisu položili prisege a tako ni preuzeli odgovornost za ,na izborima, osvojene mandate. Tek na trećoj sjednici SDA-ovi vijećnici i prvoj kojoj su fizički nazočili, tražili su sastanak kolegija, otkazivanje zakazane sjednice i nastavak konstituirajuće sjednice OV-a koja je počela 29. studenog 2016. godine.

Vijećnici SDA izveli predstavu o ratu protiv Bošnjaka

A zadnjoj sjednici vijećnici SDA kolegama su dijelili opsežne materijale i pisma o, kako tvrde, majorizaciji Bošnjaka u Kiseljaku. Pozivali su se na ratna zbivanja, djelovanja postrojbi HVO-a u Kiseljaku a nije izostala ni nepravomoćna presuda čelnicima Hrvatske Republike HercegBosne u Haagu.

U opširnom pismu kiseljačkog SDA koje je pročitano u vijećnici puno je više bilo govora o zločinima HVO-a u BiH, HercegBosni i „ratu koji se protiv Bošnjaka u Kiseljaku a i mnogo šire vodi drugim sredstvima“.

U opširnom izlaganju SDA-ovih vijećnika o položaju bošnjačkog naroda u Kiseljaku čule se su usporedbe s Travnikom i Bugojnom. Međutim, Hrvati su povratak u Bugojno i Travnik platili golim životima. U sjedištu Županije Središnja Bosna, Travniku, nakon 1995. ubijeno je devet osoba hrvatske nacionalnosti, povratnika i policajaca a opstrukcija povratka trajala je godinama uništavanjem i devastiranjem privatne imovine i devastiranjem katoličkih crkava.

U Kiseljaku, pak, nešto drugačije. Priznanje Općini Kiseljak na urađenom u procesu povratka Bošnjaka i obnove njihovih domova odala je i državna ministrica Semiha Borovac (SDA), a ovaki „ultmativni“ zahtjevi vijećnika SDA dokaz su kako SDA, pored Mostara i Stoca, i od Kiseljaka želi stvoriti slučaj.