Možda je netko stavljao neke od ovih slika pa nek se ne ljuti, ne da mi se provjeravati...







Hotel Vitez



Selo Kruščica pored Viteza

Markane, šta je ovo, vi hoćete spojiti Vitez i N. Travnik ?



Inače imaju 3 ovakva kamenoloma između N.Travnika i Viteza :

Ako Bog da,spojimo,he he...

Inače,gospodarstvenici Viteza otkupili većinski dio Univerziteta Apeiron,gradi se studentski centar u Vitezu,skupa sa Sveučilištem iz Mostara!

Lijepo za vidjeti, zaista grad sa potencijalom.

Svaki put kad prolazim Vitezom ugledam onu crkvu iznad kamenoloma, usitinu neobičan prizor.
Za one koji nisu vidjeli crkva se nalazi na brdu iz kojega se kopa šljunak za proizvodnju pijeska, tj. nalazi se na prvom dijelu brda, jer drugog dijela nema
Kom` je crkva posvećena Mar-kan-e i šta će biti s njom?

A za "Univerzitet Apeiron" uistinu nisam znao, ali mi je baš drago što ste otkupili većinski udio.
Za svaku pohvalu . Inače za one koji ne znaju, rektor je Bugojanac, Hrvat prof. dr. Nikola Grabovac.

Sa druge strane je provalija , kamenolom , prijašnje vlasti su htjele da se sruši taj dio,ali narod nije dozvolio...Evo malo o crkvi:

Na brežuljku Crkvina ,iznad sela Malog Mošunja, po ideji o. Antuna Puntigama sagradjena je crkvica "Žalosnoj Gospi" Najprije je na jednom humku 2. prosinca 1908. godine postavljen križ, a crkvica koja dominira Lašvanskom dolinom sagradjena je i blagoslovljena 21. rujna 1913. godine. Crkvica je podignuta unutar temelja stare, davno srusene crkve, prema kojoj se brezuljak, najvjerojatnije nekad i zvao Crkvina. Uz zmijoliki put koji vodi ka vrhu podignute su postaje kriznog puta. Otuda ovo brdo danas svi zovu "Kalvarija".

Uz svetište kakvo je ovo na "Kalvariji" pored Mošunja obicno idu i razna vjerovanja. Tako se uz Kalvariju vezuju priče o različitim izlječenjima. Pri tome preovlađuju priče o izlječenju žena koje ne mogu rađati. Najpoznatiji slucaj te vrste svakako je slucaj Mare Stojak iz sela Čukle, općina Travnik. Nakon pet godina braka bez dijece, Mare se zavjetovala i tijekom tri mlada utorka uspela se do vrha brda na koljenima, na poklon Gospi Žalosnoj. Vec nagodinu u kući Stojaka zaplakala je mala prinova. No nije se stalo na tome: danas Mara Stojak i njen suprug imaju devetero djece i, kako kažu: "Ako Bog da bit ce ih još!"

Lijepo, lijepo. Hvala.

To bi bilo super Još da se priključi i Busovača (i Nova Bila ) i nema straha od muslimanskog preuzimanja općine Lašva
Tako bi mogli i Fojnicu pripojit Kiseljaku i Kreševu. Općina Lepenica

Na Otvorenom sveučilištu Apeiron počela je nova akademska godina. Na četiri fakulteta ovog Sveučilišta upisano je više od 500 novih studenata, koji uz prošlogodišnjih petstotinjak daju više od tisuću studenata na prvoj, odnosno drugoj godini, najavio je rektor travničkog Sveučilišta Apeiron profesor dr.Nikola Grabovac. I smještajni kapaciteti su uglavnom riješeni. Grabovac kaže kako im je značajnu pomoć pružilo viteško poduzeće Economic, omogućavajući im smještaj u Franšiznom centru BiH, gdje su, prema njegovim riječima, najveći korisnici.

“Koristimo pet novih učionica, a površina koju zauzimamo iznosi više od 650 četvornih metara”, kaže prof. Grabovac, dodajući kako im je upravo odobren i kredit za izgradnju nove zgrade. “Radi se o betonskom kosturu, koji se nalazi neposredno uz sadašnju zgradu Apeirona. Korisna površina je 1300 četvornih metara, koja će u cijelosti biti opremljena do iduće školske godine. Na istoj lokaciji planiraju izgraditi još jednu zgradu za potrebe svojih studenata. Kako je transfer vlasništva Otvorenog sveučilišta Apeiron završen, pri čemu su dvojica ranijih vlasnika iz Banje Luke svojih 70 posto vlasništva prodali gripaciji viteških poduzetnika, rektor Grabovac kaže kako će u suradnji s novim većinskim vlasnicima raditi na novim investicijskim zahvatima. Uz već obavljene izmjene u vlasničkoj strukturi ozbiljno se razmišlja i o promjenama u samom nazivu Sveučilišta, a dosadašnje veze travničkog i banjolučkog Apeirona se prekidaju. Svojih 30 posto vlasničkog udjela zadržava Senad Tatarević, direktor Apeirona.

Podaci sa Vitez.info:

ŠKOLSTVO
U osnovnim školama „Vitez“ (ravnateljica Slavica Šerbetić), „Dubravica“ (Ivica Marjanović) i „Bila“ (Vinko Bošnjak) s područnim školama u Šantićima i Gornjoj Večeriskoj, nastavu po hrvatskom planu i programu pohađa oko 2000 učenika, te u Srednjoj školi „Vitez“ (Vatroslav Matić), oko 600 učenika.
Nastavu po bošnjačkom planu i programu u osnovnim školama „Vitez“ (Senad Šehić) i „Dubravica“ sa sjedištem u Preočici (Ferida Mujčić), s područnim školama u Ahmićima, Kruščici i Bukvama, pohađa oko 1400 učenika, a u Srednjoj školi „Vitez“ (Sejo Hrustić), oko 400 učenika.
U Vitezu djeluje i Osnovna glazbena škola „Jakov Gotovac“ Novi Travnik – Područni odjel Vitez, koji vodi Olga Krezić.
Također, već desetak godina u Vitezu su organizirana odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru sa do sada upisanih više stotina studenata s područja cijele Bosne. Mnogi od njih već odavno su stekli diplome šestoga stupnja obrazovanja.

to se poklapa s našim procjenama za Vitez, 1900:1300, sad naravno ovisno o školskoj godini, to se mijenja.

Slike su lijepe, ali nikad necu razumijeti zasto su Hrvati toliko oktroirani s tim brojem ljudi? Moze mi neko objasniti?

Srbi su zauzimali dijelove BiH oružjem a Bošnjaci ljudima, prije rata pogotovo. Isti ciljevi, različito oružje. Iseljavanje i ubijanje Hrvata nakon drugog svjetskog rata i velik natalitet Bošnjaka u Lašvanskoj dolini je napravio u par desetljeća od čisto hrvatskog kraja prostor koji je prije rata bio pola pola.

Nažalost nakon ovog zadnjeg rata još je dio Hrvata iselio uslijed protjerivanja, za razliku od Bošnjaka koji su se vratili u mjesta odakle su isto bili protjerani, a mnogi su se i doselili iz Krajine.

Tako da je danas odnos oko 55 % Bošnjaci : 40 % Hrvati : 5 % ostali.

Središnja Bosna prekida rezervnu varijantu bošnjačke politike. Prekida kontinuitet eventualne bošnjačke države. Zato im je i u ratu bila trn u oku. I zato su je i pokušali očistit.

I kad vidimo da se Hrvati barem u preostale tri enklave: Lašva, Lepenica i Jajce; se dobro drže i ekonomski i natalitetom naravno da nam je drago...

P.S. Zanimljivo je da smo upravo mi Hrvati iz ovog kraja oni koji su baštinici Bošnjana i bili uvijek od muslimana zbog toga ugnjetavani. Koja je ironija da nas sad isti ti uče o povijesti i bosanskoj državi...

Nemoj zaboraviti na Uskoplje

Kao malobrojniji, imamo pravo na ksenofobiju.

Općina Vitez - bruto promet 850 miliona KM...

Moze li netko opisat, koliko je velik stari Vitez (muslimanski dio grada), odn. koliko stanovnika ima i kako da su se Muslimani tu uspjeli odrzat (tokom rata)?

Koliko sam ja vidio u literaturi (knjige od Višnje Starešine, Shraderov Građanski rat u sred. Bosni itd). Stari Vitez (Mahala) je mala enklavica (1 i nešto km?) koji je rat preživio samo zahvaljujući UNPROFORovom švercu oružja. Toliko o objektivnosti MZ-a.

evo kako sam stavio za uskoplje, stavit cu i za vitez i n.travnik

vitez sire podrucje:



vitez uze podrucje:



moze li netko objasniti koji je muslimanski dio grada i gdje je ta famozna mahala?

Otprilike...

hvala Mar-kane!

jel ima muslimana u drugim dijelovima grada?

Hmm... doista je bilo teško za osvojiti, bar bez težeg naoružanja... skoro svuda čistina i brisani prostor...

To je slika od koje godine?93. nije bilo toliko kuća okolo,to su hrvatska nova naselja.To se nije trebalo ni osvajati,izašli bi sami poslije 10ak dana bez vode i sl.

Ja sam mislio da je Mahala bilau okruženju godinu dana pa se nije predala.

Htjeli su se predati civili negdje krajem 93.,nisu im dali vojni zap.,očekivali su "deblokadu"...UN,UNHCR i ostala *** su tu odradila max. švercanje svega,od ljudstva do oružja.